TwitterFacebookPinterestGoogle+

Category Archives: Hrvatski narod

Proljetna procesija Ljelja iz Gorjana

Slika 1. Proljetni ophod (foto: Ivo Pervan)  Proljetna procesija Ljelja (kraljica) iz Gorjana uvrštena je 2009. godine na UNESCO-ovu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Mjesto Gorjani nalazi se 10-ak kilometara od Đakova, a prvi se put spominje u 13. stoljeću. Ljelje su djevojke iz sela Gorjani kod Đakova koje u proljeće, o blagdanu Duhova, odjevene…

Read more

Nikola Tesla

Slika 1. Tesla (MJ) Nikola Tesla (1856. – 1943.) bio je hrvatski i američki znanstvenik i izumitelj. Rođen je u Lici, ali je gotovo cijeli život radio u SAD-u, gdje je i ostvario sve izume. Školovao se u Smiljanu i Gospiću (osnovna škola), u Rakovcu kod Karlovca (gimnazija) i Grazu (studij tehničkih znanosti). Nakon studija…

Read more

Hrvatski znanstvenici

Slika 1. Bista Ivanu Vučetiću u Hvaru (MJ) Hrvatski znanstvenici svjetskoga glasa: Faust Vrančić (padobran, viseći most i drugo), Ruđer Bošković (teorija sila i strukture tvari), Ivan Blaž Lupis (torpedo), Ferdinard Kovačević (električna telegrafija), Josip Belušić (brzinomjer), David Schwartz (cepelin), Nikola Tesla (izmjenična struja, bežični prijenos električne energije), Dragutin Gorjanović Kramberger (paleontolog), Andrija Mohorovičić (zakonitosti…

Read more

Mediteranska prehrana

Slika 1. Svježa riba (MJ) Mediteranska prehrana upisana je na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne baštine. Dana 4. prosinca 2013. godine potvrđeno je da je multinacionalna kandidatura Španjolske, Cipra, Grčke, Italije, Maroka, Portugala i Hrvatske pod nazivom: Mediteranska prehrana (Mediterranean diet), upisana na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. U rujnu 2008. godine zemlje: Grčka, Italija,…

Read more

Stari hrvatski grad Senj

Slika 1. Nehaj (MJ) Senj (lat. Senia ili Segnia, grč. Athyinites (Αθυινιτες), njem. i mađ. Zengg, tal. Segna) je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina (Senia) na brdu Kuk. Bio je glavno središte ilirskog plemena Japoda. Za seobe naroda stradao je u provalama Vizigota, Huna i…

Read more

Društvo hrvatskih književnika

Slika 1. Zgrada Društva književnika Hrvatske (MJ) Za vrijeme hrvatskog narodnog preporoda bilo je pokušaja književničkoga cehovskog udruživanja, ali je pravi početak osnivanje Društva umjetnosti u Zagrebu iz kojeg je 1897. godine osnovano Društvo hrvatskih umjetnika i u njemu nastaje ideja o samostalnom književničkom društvu, čiji je smisao zaštita zajedničkih interesa, unapređivanje hrvatske pisane riječi…

Read more

Hrvatski glazbeni zavod

Slika 1. Hrvatski glazbeni zavod (MJ) Hrvatski glazbeni zavod (HGZ) je najstarija glazbena ustanova u Hrvatskoj. Osnovan je kao društvo ljubitelja glazbe 1827. u Zagrebu. HGZ bio je inicijator mnogih oblika glazbenoga života: organizacije koncerata i izgradnje zgrade s koncertnom dvoranom, osnivanja glazbene škole, izdavanja skladbi hrvatskih autora i skupljanja građe za glazbenu knjižnicu i…

Read more

Počasno-zaštitna bojna

Slika 1. Počasna bojna (MJ) Počasno-zaštitna bojna osnovana je 2000. godine. Zadatak i cilj postrojbe jesu zaštita i osiguranje Predsjednika/-ce RH i Vrhovnog zapovjednika/-ce Hrvatske vojske te izvođenje počasno ceremonijalnih radnji. Dan postrojbe je 25. veljača, a zaštitnik je sv. Valentin. Preteča Počasno-zaštitne bojne bila je gardijska počasna bojna koja je bila aktivna od 1991.…

Read more

Hrvatske povijesne postrojbe

Slika 1. Hrvatske povijesne postrojbe (MJ) Hrvatske povijesne vojne i druge postrojbe: Bjelovarski graničari – Husari 1756., , Gradska straža Požega, Hajdučka družina Mijata Tomića Tomislavgrad, Kliški uskoci, Povijesna postrojba ban Gašpar Alapić, Samoborska narodna garda, Svetonedjeljska garda Petar II. Erdodi, Trenkovi panduri Požega, Turopoljski banderij, Dubrovački trombunjeri, Frankopanska garda Ogulin, Gradska straža Bakar 1848.,…

Read more

Perunika

Slika 1. Perunika (MJ) Perunika je hrvatski nacionalni cvijet! Na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti perunika je 2000. godine proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom (izložba cvijeća Japan flora). Naziv potječe od imena grčke božice duge, glasnice bogova Iride (grč. – duga), a naš naziv perunika dolazi od imena vrhovnoga staroslavenskog boga gromovnika Peruna i njegove…

Read more

Nacionalni park Plitvička jezera

Slika 1. Plitvička jezera (MJ) Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949., a od 1979. godine je na UNESCO-ovoj listi svjetske prirodne baštine. Ime parka potječe od riječi „plitvice”, „pličine” – plitki bazeni nastali taloženjem vapnenca. Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, šumske…

Read more

Višeslavova krstionica

Slika 1. Višeslavova krstionica (MJ) Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje hrvatski knez Višeslav, a jedan je od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranoga srednjega vijeka. Krstionica je isklesana iz bloka mramora te ima šesterostranični oblik visine 90 cm i promjera otvora 120 cm. Uz bridove stranica reljefno je isklesan po…

Read more

Nacionalni parkovi

Slika 1. Plitvička jezera (MJ) Hrvatska ima osam nacionalnih parkova, a to su: Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit. Zanimljivo je da su svi parkovi, osim Brijuna, na nenaseljenim ili vrlo slabo naseljenim područjima. Nacionalni park je iznimno zanimljivo i vrijedno područje koje je zaštićeno odlukom Sabora. Kad se neko…

Read more

Parkovi prirode

Slika 1. Park prirode Telašica i Kornatski otoci (MJ) Parkovi prirode Parkovi prirode imaju zaštićeni status s ciljem očuvanja njihova krajobraza i kulturno-povijesnih obilježja. U Hrvatskoj ima 12 parkova prirode. To su: PP Biokovo, PP Kopački rit, PP Lastovsko otočje, PP Lonjsko polje, PP Medvjednica, PP Papuk, PP Telašica, PP Učka, PP Velebit, PP Vransko…

Read more

Hrvojev misal

Slika 1. Hrvojev misal (Hrvatska pisana kultura – J. Bratulić – S. Damjanović) Misal,-ala lat. (missale) je liturgijska knjiga u kojoj se nalaze molitve i pjesme koje se čitaju kod katoličkog bogosluženja. Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića s početka 15. stoljeća predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika srednjovjekovne bosanske kulture i ostavštine bosanskih Krstjana (kršćanska relegijska…

Read more

“Anima Dalmatica”

Slika 1. Naslovnica “Anima Dalmatica” (MJ) “Anima Dalmatica” ̶  životno djelo Ljube Stipišića Dalmate. Ljubo Stipišić Dalmata (1938. – 2011.) hrvatski melograf, aranžer, skladatelj, dirigent, voditelj zborova i klapa, slikar… Bio je osnivač i voditelj mnogih klapa: Jeka Jadrana, Oktet DC, Kantaduri, Trogir, Vokalisti Salone, Poj Samobor i mnoge druge. Zvali su ga i “Otac…

Read more

Bećarac

Slika 1. Bećarac (izvođači) (min-kulture.hr) Bećarac je na listi zaštićenih nematerijalnih dobara Republike Hrvatske od 2006., a na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva nalazi SE od 2011. godine. Bećarac – vedra, inatljiva i mudra filozofija života Bećarac je vokalno ili vokalno-instrumentalni napjev. Izvodi se uz glazbenu pratnju, a samo iznimno bez glazbene podloge.…

Read more

Gliptoteka HAZU

Slika1. Gliptoteka HAZU u Zagrebu (MJ) Pojam gliptoteka (grčki: glyptos – skulptura i theke – spremnica) označava spremnicu (zbirku) izrezbarenih predmeta, spomenika od kamena, zbirku kipova, skulptura i drugih umjetničkih predmeta. Riječ Gliptoteka skovao je knjižničar bavarskog kralja Ludviga I. Najpoznatiji muzeji koji nose ime gliptoteke su: Glyptothek u Munchenu Ny Carlsberg Glyptotek u Kopenhagenu…

Read more

Stare masline u Hrvatskoj

Slika 1. Kaštelanska maslina (MJ) Kaštelaska maslina Kaštelanska maslina u Kaštel Štafiliću stara je preko 1700 godina te je 1990. zaštićena kao spomenik kulturne baštine. Zovu je kaštelanka, perišićevka (prema kaštelanskoj obitelji Perišić), mastrinka i kaštelanska mastrinka. Stablo je visoko preko 10 metara, a osnovne grane rastu pod kutom od oko 40 stupnjeva.   Slika…

Read more

Zlatna formula hrvatskog jezika ČA ̶ KAJ ̶ ŠTO

Slika 1. Dr. Drago Štambuk (Croatia.org)  Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što sažima i predočava na jednostavan i razumljiv način poput oznaka (eng. brand) bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga ili tropletnoga jezika, sastavljenoga od triju dionica (stilizacija ili idioma/narječja) – čakavske, kajkavske i štokavske. Zlatna formula ča-kaj-što proistječe iz svega što jest hrvatski jezik i upućuje…

Read more