Slika 1. Petar Malbaša (Facebook) Tijekom Domovinskoga rata ubijeno je 15 hrvatskih novinara, snimatelja, fotoreportera i tehničara te 8 stranih novinara. Mnogi su dali svoj doprinos širenju istine o Domovinskome ratu. Ovo je vrlo kratki podsjetnik na ljude koji su stradali radeći svoj posao novinara i snimatelja.  “Do 17. listopada 1991. Na prostoru Hrvatske ubijeno…

Slika 1. Spomen ploča na Maslenici (MJ) Akcija „Gusar“ (poznatija kao akcija Maslenica) pokrenuta je zbog: prometne blokade između južne i sjeverne Hrvatske (nepodnošljive izoliranosti južne Hrvatske), neučinkovitosti UNPROFOR-a (negdje i otvorene protuhrvatske djelatnosti) te stanja u takozvanim „ružičastim zonama“ (nemogućnost uspostave hrvatske vlasti). Svi pregovori i sporazumi s pobunjenim Srbima o povezivanja juga i…

Slika 1. Carl Gustaf Strohm (Wikipedia) Za stvaranje javnog mišljenja bili su važni mediji. Bilo je važno da Europa i svijet dobiju informacije što se događa u Jugoslaviji. Njemački novinari Johann Georg Reißmüller, Carl GustafStrohm, i Hans-Peter Rullmann dali su veliki doprinos da se sazna istina o ratu u Jugoslaviji. Johann Georg Reißmüller, (1932. –…

Međunarodno priznanje neovisnosti Republike Hrvatske uslijedilo je 15. siječnja 1992. Međunarodna zajednica je htjela očuvati Jugoslaviju kao jedinstvenu državu, ali narodi unutar Jugoslavije to nisu željeli jer nisu htjeli srpsku dominaciju i diktaturu. Komisija Europske zajednice (EZ) je u prosincu 1991. zaključila da je raspad Jugoslavije neminovan i da nije realno očuvanje države te je…

Slika 1. UNTAES u Hrvatskom Podunavlju (Wikipedia) Erdutski sporazum je dogovor o mirnoj reintegraciji hrvatskoga Podunavlja. Tijekom pregovora u Daytonu postignut je sporazum pod nazivom: „Temeljni sporazum o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu“. Sporazum je potpisan u Erdutu 12. studenog 1995. pa je poznat pod nazivom Erdutski sporazum. Uz posredovanje veleposlanika SAD-a Petera Galbraitha…

Slike rata u Hrvatskoj, slike ubojstava, razaranja sela i gradova, proganjanje stanovnika iz njihovih domova, uništavanje kulturnih i vjerskih objekata potaknuli su nobelovce na akciju: „Apel za mir u Hrvatskoj“ „U posljednjih nekoliko tjedana Jugoslavenska je armija počela neobjavljeni rat protiv Hrvatske. Deseci sela sravnjeni su sa zemljom, mnogi povijesni spomenici uništeni, nekoliko gradova, među…

Slika 1. Naslovnica knjige „Gdje su naši najmiliji?“ (mj) Imperijalistička srbijanska politika pokrenula je agresiju na Republiku Hrvatsku, napravila mnogobrojne zločine, razaranja i izazvala patnju naroda i pojedinaca. Hrvatske majke su vidjele svoju ubijenu i iznakaženu djecu, vidjele njihove posmrtne ostatke, a nekoliko stotina majki ne zna za sudbinu svoje djece, ne znaju gdje se…

Slika 1. Thomas Crowley – Irac (mural u Splitu, MJ) U Hrvatskoj se tijekom Domovinskoga rata borilo od 550 do 1000 stranih dragovoljaca. Neki strani državljani bili su hrvatskoga podrijetla. Stranci su se borili u redovima gardijskih brigada, postrojbama HOS-a na svim bojišnicama. Stranci su se borili u postrojbama svih  zaraćenih strana: na hrvatskoj strani…

7. siječnja 1992. vojni zrakoplov JNA srušio je helikopter Europske promatračke misije iznad sela Podrute. Tom prilikom su ubijeni svi članovi promatračke misije koji su se nalazili u helikopteru: 4 Talijana i jedan Francuz.  Međunarodna je zajednica nakon višemjesečnih zločina Srba u Hrvatskoj: ubijanja i protjerivanja civila, ubijanja zarobljenih branitelja, zatočenja branitelja i civila u…

Slika 1. Logor Manjača (Wikipedia) Tijekom agresije na Republiku Hrvatsku od 1990. do 1995. agresor je napravio mnogobrojne zločine: ubijanje zarobljenika, zatočenje i mučenje u koncentracijskim logorima, pljačku, uništavanje kuća i stanova, uništavanje industrijskih postrojenja i obiteljskih imanja, uništavanje odašiljače veze, razaranje bolnica, uništavanje muzeja, knjižnica, crkava, škola, parkova itd. Cilj agresora bio je potpuno…

Slika 1. Srbi u Hrvatskoj 1991. (Wikipedia) Osamdesetih godina prošlog stoljeća započinje novi pokušaj stvaranja Velike Srbije. Plan je obuhvaćao 65% teritorija Hrvatske (područja istočno od crte Virovitica – Karlovac – Karlobag). Godine 1989. dolazi do homogenizacije Srba u Hrvatskoj i podrške Slobodanu Miloševiću koji obećava provedbu plana Velike Srbije (Memoranduma SANU, SANU= Srpska akademija…

Početkom 1995. predložen je Plan Z-4., plan o rješenju političke krize u Hrvatskoj. Izradili su ga veleposlanici zemalja Kontaktne skupine: SAD-a, Rusije, EZ-a i UN-a. Kontaktna skupina za izradu plana sastajala se u ruskom veleposlanstvu od 22. ožujka 1994. do početka 1995.  Plan je obznanjen krajem siječnja 1995.  Primio ga je na znanje  predsjednik Tuđman…

U Sarajevu je 2. siječnja 1992.  potpisan sporazum (Sarajevski sporazum, Vanceov plan) o prekidu neprijateljstava između Republike Hrvatske i agresorske JNA te dolasku mirovnih snaga UN-a. Sporazum je potpisao ministar obrane RH Gojko Šušak, a u ime JNA general Andrija Rašeta, uz nazočnost posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Cyrusa Vancea. Sporazum je stupio na snagu…

Slika 1. Spomenik na Velebitu (mj) 1. siječnja 1992., pokolj u Lipovači; Ubijeno je 5 hrvatskih civila.  1. – 3. siječnja 1992.; Srpske postrojbe okupirale su Novigrad, Pridragu, Paljuv i Podgradinu kod Zadra.  2. siječnja 1992., pokolj kod Lađevca; Ubijeno je 9 hrvatskih civila.  2. siječnja 1992., pokolj u Furjanu; Ubijeno je 7 hrvatskih civila.…

31. prosinca 1991. na hrvatskome Radio Splitu prvi put izvedena je domoljubna pjesma Marka Perkovića Thompsona „Bojna Čavoglave“. Pjesma je nastala na prvoj crti bojišnice na kojoj je bio branitelj Marko Perković. Pjesma je prihvaćena od naroda i na radiju je često bila izvođena na traženje slušatelja koji su pjesmom ispraćali svoje muževe, sinove, braću…

29. prosinca 1991. godine pri oslobađanju okupiranog područja Zapadne Slavonije (operacije Orkan ’91) u zasjedi je poginulo dvanaest hrvatskih branitelja iz Virovitice. Pripadnici 2. bojne 127. brigade Hrvatske vojske pokušali su zauzeti selo Brusnik, da bi bolje osigurali prometnicu Požega – Pakrac, i pri tome upali u zasjedu. Dio pripadnika 2. bataljuna se uspio izvući…

Slika 1. Operacija Papuk ’91 (Wikipedia) Operacija Papuk ’91 započela je 28. studenoga 1991. i trajala do 26. prosinca 1991.  Borbene aktivnosti prestale su 3. siječnja 1992. kada je nastupilo primirje temeljem Sarajevskog sporazuma o prekidu vatre. Operacijom Papuk ’91 oslobođeno je 1230 četvornih kilometara zapadne Slavonije i spriječen naum agresora da odsječe Slavoniju. Neki…

23. prosinca 1991. Hrvatski dinar (Hrd) naziv je za novčane bonove koji su uvedeni u prosincu 1991. godine od strane Ministarstva financija RH s ciljem zaštite gospodarstva Republike Hrvatske. Hrvatski dinar se mijenjao 1:1 s jugoslavenskim dinarom i bio je korišten u Hrvatskoj i dijelovima BiH (Hercegovina, srednja Bosna i Posavina). „Monetarno osamostaljivanje Hrvatske počelo…

Komisija Ujedinjenih naroda objavila je 1995. Završno izvješće u kojemu je navedeno kako je u razdoblju od 1991. godine pod srbijanskim nadzorom osnovano približno 480 logora u koje su internirane i vojne i civilne osobe. Od 480 logora približno je 300 logora prijavljeno od strane jednog ili više neutralnih izvora te Komisije, a 180 logora…

Island je bio prva međunarodno priznata država koja je priznala neovisnu Republiku Hrvatsku. U složenim međunarodnim prilikama (rušenje Berlinskoga zida, raspad Sovjetskoga saveza, ujedinjenje Njemačke, pad Željezne zavjese) Island je imao hrabrosti priznati Republiku Hrvatsku unatoč jakom protivljenju moćnih država. Island je također prvi priznao i baltičke republike Litvu, Latviju i Estoniju.  19. prosinca 1991. Njemačka…