Slika 1. Spomenik Blagi Zadri, heroju obrane Vukovara (MJ) Heroj Domovinskoga rata general bojnik Blago Zadro (1944. – 1991.) poginuo je 16. listopada 1991. godine na prvoj crti obrane Vukovara. Obitelj Zadro doselila se u Vukovar iz Hercegovine. Blago Zadro se nakon školovanja zaposlio u tvornici Borovo, osnovao obitelj i bio radnički tribun. U komunističkoj Jugoslaviji,…

Slika 1. Spomen-soba ubijenih u Lovasu (Wikipedia) Pokolj Hrvata u Lovasu dogodio se između 10. i 18. listopada 1991. godine. Počinitelji su pripadnici JNA, pripadnici paravojnih četničkih postrojba i domaći Srbi. JNA je pozvala stanovnike Lovasa da predaju oružje (pregovori u Šidu 27. rujna 1991.). Budući da su okolna hrvatska sela bila uništena, stanovnici ubijeni…

Slika 1. Raketiranje Banskih dvora (s izložbe, MJ) JNA je 7. listopada 1991. raketirala Banske dvore i pokušala ubiti predsjednika dr. Franju Tuđmana te tako obezglaviti Hrvatsku dan prije proglašenja neovisnosti. U trenutku napada u Banskim dvorima pored hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana bili su Stipe Mesić i Ante Marković. Oni su nekoliko minuta prije…

Slika 1. Mapa topničkih udara na centar Zadra (MJ) 16. rujna 1991. hrvatske snage blokirale su vojarne u gradu Zadru. Zadar je bez struje i vode, a neprijatelj ruši sve komunikacijske veze nastojeći odsjeći Zadar od ostatka Hrvatske. Zadarski branitelji su bez odobrenja državnoga vrha izvršili akciju zauzimanja Turskih kuća jer se državni vrh bojao…

Slika 1. Razaranja na Turnju (MJ) 4. listopada 1991. agresor (JNA i četnici) je napao Karlovac s ciljem osvajanja grada koji je po planovima trebao biti unutar Velike Srbije. Zbog strateške važnosti u Karlovcu i okolnim mjestima bilo je 39 vojnih objekata u vrijeme Jugoslavije. Karlovac je naseljavan Srbima nakon 1945. godine iz pretežno srpskih naselja:…

Slika 1. Razaranje Dubrovnika u Domovinskom ratu (plakat, MJ) Dubrovnik, grad pod zaštitom UNESCO-a, napadnut je 1. listopada 1991. Od 1971. grad je bio demilitariziran, u gradu nije bilo vojarni, vojske. Srbi su pripreme za agresiju započeli propagandom da treba obnoviti Dubrovačku Republiku s namjerom da ta Republika postane sastavni dio velike Srbije. U Crnoj…

  Slika 1. Razaranje Dubrovnika 1991. (s izložbe), (mj) Listopad 1991., zločini naših susjeda 1. listopada 1991. JNA i četnici iz Crne Gore i Hercegovine granatama su napali Dubrovnik i okolicu. 1. listopada 1991., pokolj u Gornjem Viduševcu kod Gline 2. listopada 1991. na Lipovoj glavici skupina niških specijalaca ubila je 7 Ličana; dva dana…

Pobunjeni Srbi, četnici i JNA teško su oštetili novoizgrađenu bolnicu u Pakracu. U bolnici se nalazilo oko 300 bolesnika, od toga broja njih 260 bili su psihijatrijski bolesnici. U noći 29. na 30. rujna branitelji Pakraca i Prekopakre evakuirali su bolesnike i 20 djelatnika bolnice. Tijekom prvoga općeg napada na Pakrac, 19. kolovoza 1991. napadnuta…

Planom „Bilogora“ Hrvatska je vojska 29. rujna 1991. napala i zauzela vojarne u Bjelovaru i neposrednoj okolici. Plan JNA bio je spajanje jedinica iz Bjelovara s jedinicama JNA u Virovitici i Okučanima te presijecanje Hrvatske. Cilj branitelja bio je spriječiti da elitna 265. motorizirana oklopna brigada JNA sa sobom odveze desetke tenkova, oklopnjaka, VBR-ova, topova.…

3. veljače 1991. počinju pripreme za osvajanje Gospića. U Gospiću je održan „miting svih Srba Like i svijeta“; bilo je to okupljanje pobunjenih Srba (njih oko 5.000) i priprema za zauzimanje Gospića.  26. lipnja 1991. Srbi su proglasili ratno stanje.  5. kolovoza 1991. četnici su odveli 5 Lovinčana u nepoznatom pravcu. Kasnije su nađeni izmasakrirani…

Slika 1. Pokop žrtava u Tovarniku (hkv.hr) 22. rujna JNA, domaći i srbijanski četnici ubili su 68 mještana Tovarnika. Nesrpsko stanovništvo su protjerali. Preostali Hrvati u Tovarniku koji nisu ubijeni, uglavnom starci i žene, morali su nositi bijele trake kao znak da su hrvatske nacionalnosti. Istim su znakom obilježene i njihove kuće. Oštetili su više…

Bitka za vojarne vođena je između slabo naoružanih hrvatskih dragovoljaca, ZNG-a i Hrvatske policije s jedne strane i JNA s druge strane koja je imala teško naoružanje, municije u izobilju i dovoljno ljudstva sredinom 1991. godine. Martin Špegelj tražio je od predsjednika Tuđmana da se napadnu vojarne tijekom kratkotrajnog rata u Sloveniji (lipanj 1991. godine).…

Slika 1. Brodovi JRM-a (Wikipedia) Agresor je prekinuo kopnene prometne pravce između Zagreba i Splita, između sjevera i juga Hrvatske. Dalmatinski gradovi bili su u okruženju, većina u dometu topništva JNA. Da bi se izvršio dodatni pritisak na dalmatinske gradove, izvršena je pomorska blokada srednjega i južnog Jadrana. Glavni cilj pomorske blokade bio je potpuna…

Slika 1. Branitelji Šibenika (Šibenik IN) 16. – 23. rujna 1991., Bitka za Šibenik; prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije  16. rujna 1991. godine 9. korpus, još poznat kao Kninski, kreće prema Šibeniku. Na putu prema Šibeniku izvodi napad na Oklaj, Siverić i Drniš. Ratni brodovi JNA blokiraju šibensku luku s vanjske strane, a…

Slika 1. Spomenik braniteljima u Hrvatskoj Kostajnici (MJ) 17. srpnja 1991. godine s brda Čukur, brdo iznad Hrvatske Kostajnice, četnici po prvi put napadaju snage MUP-a u Hrvatskoj Kostajnici.   25. srpnja 1991. prekinuta je željeznička veza H. Kostajnice s ostatkom Hrvatske. Željeznička pruga bila je oštećena i minirana. To su bile pripreme za napad na H.…

Slika 1. Napadi na Osijek 1991. godine (iz knjige Domovinski rat, Davor Marijan) 3. rujna 1991. Srbi su cijeli dan granatirali grad. Ubili su 14 osoba, a 28 ranili. Grad je gađan iz tenkova, minobacača i iz zrakoplova. S položaja agresora u Staroj Tenji i Bijelom Brdu, u koordinaciji s artiljerijom s poligona “C”, izveden…

Slika 1. Naslovnica knjige „Medački džep“ (MJ) Operacija „Džep 93“ (Medački džep) naziv je za vojnu operaciju koju je izvela Hrvatska vojska i Specijalna policija u razdoblju od 9. do  11. rujna 1993. protiv paravojnih postrojbi Republike Srpske Krajine.  Medački džep bilo je područje u neposrednoj blizini grada Gospića, koje se prostiralo četiri do pet kilometara u…

Slika 1. Spomen-ploča u Kusonjama (MJ) 8. rujna 1991. godine, 20 pripadnika „A“ satnije s improviziranim oklopnim vozilom ulazi u selo Kusonje, upadaju u zasjedu i u borbi pogiba 13 pripadnika, a 7 je bilo zarobljeno. Zarobljene vojnike vezali su žicom, mučili ih te naposljetku smaknuli. Tijela su otkrivena potkraj siječnja 1992. godine. Ratni zločin…