Nevenka Tromp Vrkić: Haški sud je osnovan da se ne intervenira protiv Srbije
HRT donosi drugi dio razgovora Branimira Farkaša s Nevenkom Tromp-Vrkić, bivšom istražiteljicom na kapitalnom slučaju Milošević koja je dala ostavku nakon političkih upliva u slučaj i kasnije izgradila akademsku karijeru te danas predaje na sveučilištu u Amsterdamu.
U prvom dijelu razgovora, kojega je HRT objavio prije dva tjedna, Tromp-Vrkić govorila je o tome što je Hrvatskoj donio kraj mandata Haškog suda i svojim zapažanjima i iskustvima glede rada suda. Tada je istaknula kako je već u posljednjih nekoliko godina “bilo vrlo jasno da se ide nekom zaokruženju rada Tribunala- koje nije bazirano na nekoj pravnoj logici” nego na političkoj konsolidaciji cijelog procesa.
Smatrate da je međunarodna zajednica imala ulogu u pokretanju rata između Hrvata i Muslimana s obzirom da su svi mirovni prijedlozi koji su se u to vrijeme događali išli osnovom etničke podjele?
Tromp-Vrkić je izjavila da je Haaški sud osnovan u svibnju ’93., 2 tjedna nakon što je propao Vance-Owenov mirovni plan. Ako pogledate međunarodne odnose i momenat kada i kako je taj sud osnovan, onda se vidi da je, nakon što je srpska strana odbacila taj plan, javno mnijenje u cijelom svijetu vršilo pritisak na svoje nacionalne vlade da vojno interveniraju protiv Srbije. Jedan od razloga osnivanja Suda je da se spriječi taj pritisak, da se ne intervenira na Srbiju, nego da se osnuje novi mehanizam kojim se može kupiti vrijeme i preko kojeg se može taj pritisak smanjiti i da se vojno ne intervenira protiv Srbije, kazala je. Tribunal je započeo kao jedan novi instrument međunarodne zajednice.
Zašto je bio cilj da se izbjegne intervencija protiv Srbije?
Kada se gleda unazad vidi se da su se srpski geostrateški planovi poklapali s planovima međunarodne zajednice. Naravno da bismo trebali jako dobro definirati koje zemlje su u tom momentu bile članovi te međunarodne zajednice. Ali mislim da nije teško da se ovdje u prvom redu ubroje SAD, Velika Britanija, Francuska, a poslije je na neki način tu uključena i Rusija.
Što se tiče BiH – Srbija je željela osigurati srpske teritorije- srpske zemlje koje bi se onda pripojile „matici Srbiji“. Međunarodna zajednica se prije početka rata u BiH zalagala za etničku separaciju triju njezinih konstitutivnih naroda i to je apsolutno odgovaralo Srbiji.
Cutileirov plan iz veljače 92. je plan koji je donijela takozvana EU-trojka- on je već etnički podijelio BiH još prije nego što je započeo rat. Ta konstanta međunarodne zajednice je bila ista konstanta za koju se borila Srbija.
Izvor: HRT
