TwitterFacebookPinterestGoogle+

Ministarstvo umiruje poljoprivrednike i javnost: Hrvatsko tržište neće preplaviti hrana iz uvoza, može se očekivati samo kraj tiranije trgovaca nad proizvođačima

Do konca ožujka trgovci i otkupljivači moraju s dobavljačima i proizvođačima hrane sklopiti nove ugovore koji će biti u skladu sa Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, donesenim prije mjesec dana.

Njime se, podsjetimo, u znatno povoljniji položaj stavlja male i srednje proizvođače koji su dosad bili najslabija karika u lancu opskrbe hranom – trgovci su ih, naime, ucjenjivali i zaračunavali im novčane naknade da bi otkupili njihove proizvode i stavili ih na svoje police.

Zakonodavac je pobrojao čak 24 zabranjene nepoštene prakse u lancu opskrbe hranom od kojih su trgovci i otkupljivači sada prisiljeni odustati ili će, u protivnom, strahovati od visokih novčanih kazni koje se penju do pet milijuna kuna (za pravne osobe op.a.).

Zbog tih “friških” pravila igre na tržištu, trgovci su, ponavljamo, dužni s proizvođačima potpisati i nove ugovore od čega, navodno, većina zazire, ponajprije zato što ne žele popustiti, a potom i zato što se boje da će im to oduzeti previše vremena.

U posljednje se vrijeme stoga špekulira kako će trgovci zaobići spomenutu obvezu i posegnuti za većim uvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda jer će im tako biti lakše – zbog nižih cijena, uhodanih poslovnih odnosa…

Postoji li bojazan da hrvatsko tržište na proljeće “preplavi” uvezeno voće i povrće, pitali smo u Ministarstvu poljoprivrede, no oni takvu mogućnost odbacuju kao neutemeljenu.

- Kraj jedne, odnosno početak nove kalendarske godine u pravilu je razdoblje u kojem se dogovaraju uvjeti isporuke, asortiman i ostali detalji između proizvođača, dobavljača i trgovaca, a koji su bitni za poslovanje. Upravo zato očekujemo da poštene prakse odmah budu u punoj primjeni. Zakon ne otvara vrata većem uvozu, nego uvodi red u međuodnose na tržištu, sukladno dobroj praksi koja se već godinama uspješno provodi u većini članica Europske unije i zato nema razloga da takva praksa ne zaživi i u Hrvatskoj – smatraju u Ministarstvu poljoprivrede.

Na problematiku nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom Europska komisija je, podsjetimo, upozorila još 2009. godine iznoseći rezultate istraživanja koje je otkrilo kako je čak 83 posto ispitanika bilo izloženo nepoštenim trgovačkim praksama, dok je njih 77 posto potvrdilo da su zbog toga imali manji prihod.

U međuvremenu je više od 20 država Europske unije usvojilo kodeks ili zakon kojim reguliraju tu problematiku, a sve su glasniji zahtjevi da Europski parlament utvrdi jedinstven normativni okvir koji bi obvezivao sve članice EU-a.

- Domaći proizvođači, a posebno poljoprivrednici, dugo su čekali Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi koji prvi put u Hrvatskoj uređuje odnose između trgovaca, dobavljača i proizvođača, a podjednako se odnosi na hrvatske i strane trgovce – napominju u Ministarstvu.

Najvišu kaznu, inače, može zaraditi onaj trgovac koji prodaje neki proizvod po cijeni nižoj od bilo koje nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda. Više se tako ne bi smjelo događati da litra mlijeka u dućanu stoji 2,80 kuna ako se zna da troškovi proizvodnje ne mogu biti niži od tri, odnosno tri i pol kune…

Zbog dampinških su cijena domaći proizvođači bili prisiljeni davati proizvode bez ikakve dobiti, trgovci su ih jednostavno na to prisiljavali.

Primjeri nepoštenih praksi koje novi zakon zabranjuje:

- naplata naknade dobavljaču za proširenje prodajne mreže trgovca
- uvjetovanje kompenzacija – dobavljača se plaća u robi, umjesto u novcu
- naplata za stavljanje proizvoda na policu
- naknada dobavljačima za neprodane proizvode kojima je istekao rok trajanja, kao i za one ukradene na policama trgovine
- prodaja proizvoda ispod nabavne cijene
- naplata naknade dobavljaču za istraživanje tržišta

Izvor: maslina.slobodnadalmacija.hr

Komentiraj