Zakon o državnoj zemlji – neistine i zablude
Uporno lutanje ministarstva i nepoznavanje stvarnog stanja u poljoprivredi
Zakon je izglasan, a ministarstvo ga brani da ide u korist OPG-a, malih poljoprivrednika i mladih poljoprivrednika što je neistina, članak 36 a, jer ista prava imaju mala poduzeća koja sigurno nisu mali poljoprivrednici. Osim toga ako gledamo u istom članku uvjetni broj grla, jasno je tko ima veći broj grla i tko će moći više zemlje uzeti u zakup što ide opet u korist malih poduzeća.
Na Saborskom odboru za poljoprivredu jasno je predstavnik ministarstva izjavio da će se mala poduzeća maknuti iz zakona, međutim to se nije napravilo jer očito imaju preveliki utjecaj na ministarstvo.
Da se manipulira sa pojmom mali poljoprivrednik to je već svima poznato i zato je hitno potrebno da se definira što i tko je mali poljoprivrednik. Ako u sustavu poljoprivredne proizvodnje imamo oko 90% poljoprivrednih gospodarstava koji imaju do 10 zaposlenih i promet do 2.000.000 € (uglavnom puno manje), onda nikako ne možemo mala poduzeća sa prometom do 10.000.000 € (po definiciji veličine poduzeća) stavljati u male poljoprivrednike.
Velikih problema prema članku 36 b imati će dosadašnji posjednici, neki opravdano a većina neopravdano. Dosadašnji posjednici koji su izvršili sve svoje obaveze iz ugovora nisu zaštićeni jer su nisu na prvom mjestu prava prvenstva. Očekujemo tu puno problema i ne zadovoljstava jer se može desiti da ostanu bez zemlje. Smatramo da su trebali biti zaštićeni do veličine od 100 hektara, što bi bilo usklađeno sa predviđenim veličinama iz ovog zakona. Što će se dogoditi s onima koji su na temelju te zemlje koju obrađuju, legalno na temelju prije važećih pravila, te planiranjem proizvodnje uzimali mehanizaciju, kredite, kandidirali na mjerama ruralnog razvoja a sad dolaze u probleme i neizvjesnost. Još goru situaciju imaju oni koji su dobili u zakup zakrčenu zemlju pa su je morali po prijašnjem zakonu raskrčiti što su troškovi ponekad veći od vrijednosti same zemlje. Oni te troškove sigurno još nisu vratili a da ne govorimo da nisu mogli niti očekivati veće prihode sa te zemlje koja je netom raskrčena. Svi oni imaju veliko pravo na nezadovoljstvo i negodovanje, a i više od toga.
Iz svega toga su se izvukli veliki koji su davno zemlju uzeli u koncesiju ili kupili jer oni su očito uvijek zaštićeni i na njih se zakon ne odnosi.
Mladi poljoprivrednici su tek na trećem mjestu po prioritetu
Iz tih razloga mi smo tražili reviziju svih dosadašnjih korisnika i ugovora te uskladiti prava dosadašnjih korisnika i ugovora sa pravima i ugovorima po novom zakonu s ciljem da se mikro i malim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG, i drugi) omogući pristup čim većim površinama poljoprivrednog zemljišta. To se prije svega odnosi na maximalni zakup po novom zakonu od 100 ha (do sada je netko mogao dobiti u zakup 200, 500 pa i tisuće hektara a netko iz istog mjesta nije mogao dobiti niti hektar), također uskladiti cijene najma a isto se to odnosi i na kupnju zemljišta.
Također smo tražili Arkod, kartu sa ucrtanim svim poljoprivrednim površinama u vlasništvu države i HR šuma (stotine tisuća hektara nekad poljoprivrednih površina sada se nalazi u vlasništvu HR šuma) te različitim bojama označiti statuse zemljišta (slobodno, u zakupu i drugo) sa točno navedenim korisnicima pojedinog zemljišta.
Udruga OPG-a Hrvatske Život
