TwitterFacebookPinterestGoogle+

24. veljače 2017. umro Vladimir Mrkoci – povjesničar koji je razotkrivao laži komunizma i mitove o Jasenovcu

Vladimir Mrkoci mnogo se u svom životu bavio komunizmom, ali se i komunizam prilično bavio njime. Rođen je 1924. u Zagrebu, a već je u jesen 1945. završio u komunističkom zatvoru. S obzirom na sve što znamo o poratnoj komunističkoj represiji, trebalo je zaista imati hrabrosti pa se upustiti u javnu protukomunističku kampanju. Mrkoci i nekoliko njegovih prijatelja udružili su se u ABB, Antiboljševički blok, kako bi provjerili izjavu novih vlasti da će izbori 11. studenoga 1945. godine biti slobodni. Lijepili su plakate i dijelili letke protiv komunističke opasnosti.

Dana 24. veljače 2017. u 93 godini umro Vladimir Mrkoci, jedan od osnivača Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac.

Među najvažnijim Mrkocijevim doprinosima hrvatskoj povijesnoj publicistici je knjiga „Ogoljela laž logora Jasenovac“ iz 2008. godine koju je napisao zajedno s dr. Vladimirom Horvatom. Kritičkom analizom zbirke dokumenata što ih je Antun Miletić objavio 1986. godine pod nazivom „Koncentracioni logor Jasenovac, dokumenti.“, Vladimir Mrkoci je među prvima pokazao i zaključio da Jasenovac nije bio „logor smrti“ i da broj od 80.000 navodnih žrtava (a pogotovo broj od 700.000) nema veze s onim što se događalo u tom logoru.

Donoseći dotad malo poznate izjave bivših zatočenika i izvještaj Međunarodnog odbora Crvenog križa o inspekciji logora 1944. godine, Mrkocijeva i Horvatova knjiga bila je poticaj i drugima da hrabrije krenu u potragu za dokumentima i što realnijom povijesnom slikom jasenovačkog logora. Tako je nastalo i Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, kojeg je Mrkoci bio doajen, piše drustvojasenovac.wordpress.com.

Vladimir Mrkoci mnogo se u svom životu bavio komunizmom, ali se i komunizam prilično bavio njime. Rođen je 1924. u Zagrebu, a već je u jesen 1945. završio u komunističkom zatvoru. S obzirom na sve što znamo o poratnoj komunističkoj represiji, trebalo je zaista imati hrabrosti pa se upustiti u javnu protukomunističku kampanju. Mrkoci i nekoliko njegovih prijatelja udružili su se u ABB, Antiboljševički blok, kako bi provjerili izjavu novih vlasti da će izbori 11. studenoga 1945. godine biti slobodni. Lijepili su plakate i dijelili letke protiv komunističke opasnosti.

O slobodi tih izbora jasno govori podatak da se birala samo jedna lista, ona Narodnog fronta s nositeljem Josipom Brozom. Stare opozicijske stranke bile su sustavno onemogućavane u političkom radu pa su na kraju odustale od neravnopravne izborne borbe. Ipak, uz narodno frontovsku kutiju, ostavljena je kutija bez liste, tzv. ćorava kutija. Glasalo se gumenim kuglicama, a izborni odbori imali su zadatak dobro osluškivati gdje će je koji birač ubaciti.

Nije iznenađenje da su nakon takvih izbora, u okolnostima diktature, ubrzo iza rešetaka zatvora u zagrebačkoj Novoj vesi završili i mladići iz Antiboljševičkog bloka. U vrijeme istrage slušali su zvukove noćnih odvođenja na likvidacije na neka od stratišta u podsljemenskim područjima. Vladimir Mrkoci dobio je „samo“ jednu godinu zatvora. Odslužio ju je 1946. u kaznionici/logoru u Staroj Gradiški.

Uspio se poslije upisati na studij povijesti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1951. godine i zatim radio kao profesor povijesti u gimnazijama i srednjim školama u Senju, Pazinu i Zagrebu. Bio je vanjski suradnik Leksikografskog zavoda. Surađivao je u Pomorskoj enciklopediji i napisao članke o pomorskoj povijesti niza europskih, azijskih i američkih država. Svojim člancima i reagiranjima javljao se povremeno u Danasu, Obzoru, Vjesniku, Hrvatskom slovu, Fokusu. Bio je član Društva hrvatskih političkih zatvorenika.

Pokopan je u rodnom Zagrebu na Mirogoju.

Izvor: narod.hr

Komentiraj