Pčelarski sektor doprinosi gospodarstvu EU s 14,2 milijardi eura godišnje
Europski parlament u četvrtak je usvojio Izvješće o „Mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a“ mađarskog zastupnika Norberta Erdősa (EPP). „To je ključno izvješće za sektor pčelarstva u EU jer sveobuhvatno identificira probleme pčelarstva i oprašivanja te predlaže mjere kojima bi se na Europskoj razini trebalo poduprijeti napore za očuvanja pčela i drugih oprašivača. Također, izvješće daje brojne prijedloge za poboljšanje položaja pčelara, ali i bolju zaštitu europskog meda i pčelarskih proizvoda proizvedenih u Europskoj uniji“, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, ujedno i članica Intergrupe Europskog parlamenta za klimatske promjene, biološku raznolikost i održivi razvoj.
U nadležnom Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir podnijela je na izvješće 43 amandmana uz podršku kolega iz EPP-a te su svi amandmani usvojeni (dio kroz kompromisne amandmane, a dio samostalno) i ušli su u završni tekst Izvješća. Najveći naglasak Petir je stavila na zahtjev za povećanim financiranjem pčelarskog sektora (u Hrvatskoj i drugim zemljama EU koje imaju veliku proizvodnju meda), osiguranje kvalitetnog meda za potrošače te zaštitu pčelinjih zajednica.
Zastupnici su svjesni mnogobrojnih problema s kojima se sektor pčelarstva EU nosi, ali i teškoća s kojima se susreće ta ekonomski važna životinjska vrsta. Smanjenje broja medonosnih pčela i divljih oprašivača može imati negativan učinak na poljoprivredu, proizvodnju i sigurnost hrane, ali i na biološku raznolikost i ekosustave. EU treba zaštiti oprašivače, a mjere bi trebale uključiti ograničenja ili čak zabrane korištenja djelatnih tvari u pesticidima za koje je znanstveno dokazano da štete zdravlju pčela.
Upravo podaci navedeni u Izvješću podupiru ispravnost ovakvoga stava. Trenutni porast stope smrtnosti medonosnih pčela i divljih oprašivača u Europi ima negativan učinak na poljoprivredu, biološku raznolikost i ekosustave. Brojni čimbenici poput invazivnih stranih vrsta kao što su Varroa destructor, mali kornjaš košnice (Aethina tumida), azijski stršljen (Vespa velutina) te bolest američke gnjiloće kao i životinjski patogeni poput nozemoze doprinose smanjenju broja pčelinjih zajednica, a njihovoj ranjivosti doprinosi i korištenje pojedinih aktivnih tvari u pesticidima poput neonikotinoida. Važnost brige za lokalne ekotipove medonosnih pčela pokazuje i istraživanje britanskih istraživača koji su utvrdili da lokalne i regionalne pasmine pčela u određenom području bolje preživljavaju nego pasmine medonosnih pčela koje su došle iz drugih područja. Zato je važno da se dugoročno zdravlje i održivost pčelarskog sektora u Europi oslanja na jamčenje dugoročnog zdravlja i održivosti upravo tih lokalnih ekotipova, ali i na zabrani onih djelatnih tvari u pesticidima, uključujući neonikotinoide i sistemske insekticide, za koje je znanstveno dokazano da ugrožavaju zdravlje pčela.
Zastupnica Petir je zatražila i dobila podršku za uvrštenje novog programa potpore za pčelarstvo u Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) bez odgode, a najkasnije u novom ZPP-u u razdoblju nakon 2020. godine. Za više od pola milijuna građana Unije pčelarstvo predstavlja izvor glavnoga dohotka dok proizvodnja hrane i očuvanje biološke raznolikosti ovisi o oprašivanju koje obavljaju pčele. „Pozivam stoga Europsku komisiju da poveća financiranje pčelarstva na način kojim bi se adekvatno poduprla važna ekološka usluga pčela kao oprašivača te da uključi novi sustav izravne potpore za pčelare po pčelinjoj zajednici,“ rekla je među ostalim Petir.
Naime, pčelarski sektor sastavni je dio europske poljoprivrede koji uključuje više od 620 000 pčelara u EU-u. Pčelarski sektor od ključne je važnosti za EU te znatno doprinosi društvu i s gospodarskog aspekta s oko 14,2 milijardi eura godišnje. Poseban je njegov značaj s ekološkog aspekta zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti jer 84 % biljnih vrsta i 76 % proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama godišnje se ukupno ulaže 2 milijarde eura na umjetno oprašivanje. Prema istraživanju nevladine organizacije za zaštitu oprašivača i promociju održive poljoprivrede „Pollinis“ Hrvatska je jedna od rijetkih država članica uz Sloveniju i Dansku koje aktivno provode politike i mjere usmjerene na zaštitu pčela. „Takvu dobru prasku treba zadržati“, rekla je zastupnica Petir istaknuvši kako je „Hrvatska jedna od rijetkih država članica koja provodi mjere za zaštitu domaćih vrsta pčela“ te je izrazila želju da se i druge države što prije uključe na isti način.
Zastupnica Petir posebno se usredotočila na još jedan od gorućih problema europskog pčelarstva. Naime, zbog lošeg propisa – Direktive o medu – ne zahtijeva se davanje pune informacije potrošačima o stvarnom podrijetlu meda koji se stavlja na tržište. Formulacija kako je neki med dobiven miješanjem meda proizvedenog u EU i meda koji nije proizveden u EU ili mu je porijeklo iz EU, kupcu se ne daje apsolutna nikakvu korisnu informaciju. Takav nedorečeni propis kojim se ne zahtijeva točno navođenje porijekla meda uzrok je i drugih problema s kojima se danas naši pčelari susreću, poput enormnog uvoza meda iz Kine koji je prepolovio cijene meda u Hrvatskoj, a što otvara prostor za manipulacije i prijevare. Upravo zato, zastupnica Petir upozorila je na potrebu bolje zaštite europske proizvodnje meda i pčelinjih proizvoda od nelojalne konkurencije, dampinškog uvoza i patvorenja te je još jednom pozvala Komisiju da izmijeni Direktivu o medu u pogledu označavanja meda kako bi europski potrošači znali točno porijeklo meda koji kupuju.
http://https://youtu.be/bjmHswBHYsw
Izvor: hu-benedikt.hr
