Nadbiskup Puljić: Europa je ujedinjena na kršćanskim temeljima
Mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić održao je na susretu „Forum mladih katolika za društvenu uključenost” u Bruxellesu u srijedu 7. ožujka predavanje o temi „Europski identitet i kršćanstvo”, gdje je gostovao na poziv ‘Foruma plus’ iz Splita i Marijane Petir, hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu. Nadbiskup je govorio o Europi na kraju prvog i drugog milenija te kršćanskoj ponudi Europe na početku trećeg milenija njene povijesti.
Mons. Puljić podsjetio je da su političari Robert Schuman, Konrad Adenauer i Alcide De Gasperi, politički predstavnici Francuza, Nijemaca i Talijana, sva trojica katolici, planirali ujedinjenje Europe na temeljima zajedničke kršćanske baštine. Slično su ponovila i dvojica predsjednika Europske komisije, Jacques Delors (na čelu Komisije od 1985. do 1995.), da „Europi treba dati dušu” i njegov nasljednik Jacques Santer (1995.-1999.), kako se „Europi ne može dati dušu ostajući samo na načelima pomirbe, pravde, solidarnosti, slobode i ljudskog dostojanstva, nego valja uočiti i uvažiti ulogu religijskih i filozofskih sustava i stavova u životu ljudi i u stvaranju identiteta”.
„To su ponavljali i pape od Pija XII., Ivan XXIII., Ivana Pavla II. do Benedikta XVI. i pape Franje. Sv. Ivan Pavao II. iz španjolskog svetišta Santiago de Compostela obratio se posebnim riječima Europi: ‘Ja, Ivan Pavao II, sin poljskog naroda, koji je slavenski među Latinima i latinski među Slavenima; ja, nasljednik svetoga Petra i pastir sveopće Crkve, vičem tebi stara Europo s ljubavlju: Pronađi sebe! Budi svoja! Otkrij svoje početke! Oživi svoje korijene! Povrati se životu!’ (9. 11. 1982.). On je prvi počeo govoriti o cjelovitoj Europi od Portugala do Urala, a slavenske apostole sv. Ćirila i Metoda 1980. g. proglasio je suzaštitnicima Europe. Time je htio naglasiti da je Europa plod dviju kršćanskih tradicija, njenog Istoka i Zapada”, poručio je nadbiskup Puljić.
Papa Benedikt XVI. tumačio je kako je kršćanstvo oblikovalo Europu. Upućivao je na poguban utjecaj relativizma, agnosticizma, laicizma i sekularizma. „Kao intelektualac i znalac povijesnih gibanja, ponavljao je da je ‘europska kultura rođena iz susreta vjere i razuma’, iz ‘susreta biblijskog navještaja i grčke filozofije’. Isticao je da se treba zauzimati za uspostavu jedinstva vjere i razuma, kršćanstva i kulture, ako Europa želi preživjeti”, rekao je mons. Puljić i podsjetio na poticaj pape Franje parlamentarcima u Strasbourgu 25. studenoga 2014., da se „vrate duhu utemeljitelja Europske unije koji su u središte velikog političkog projekta stavili povjerenje u čovjeka; ne toliko kao u građanina ili subjekta ekonomije, nego kao osobu obdarenu transcendentnim dostojanstvom”.
Nadbiskup je istaknuo riječi pape Franje kako je „došlo vrijeme da zajedno gradimo Europu koja ne počiva na ekonomiji, nego na svetosti ljudske osobe i na nepovredivim vrijednostima. Vrijeme je graditi Europu koja kontemplira nebo i teži k uzvišenim idealima, koja brani i štiti čovjeka, koja sigurno korača ovom zemljom kao dragocjeni orijentir za čitavo čovječanstvo”.
Predsjednik HBK upozorio je kako se nakon ugroze duhovnog jedinstva Europe po podjeli na katolike i protestante u 16. st., pojavila intelektualna kriza koja je počela dijeliti religiozno od laičkoga, svjetovno od svetoga. U području filozofije nastali su racionalizam i pozitivizam. „Sve je to pridonijelo shizofrenom stanju podjela koje su se osobito iskazale u 20. st. u političkim konfrontacijama nacionalsocijalizma i boljševizma, fašizma i komunizma. Željezna zavjesa nakon Drugog svjetskog rata postala je simbolom razdijeljenosti duha, pameti i srca Europe, razdijeljenosti njenog korpusa”, upozorio je mons. Puljić, podsjetivši da Europa ne postoji odvijeka.
Tim imenom ‘krstili’ su je Feničani koji su s područja današnjeg Libanona krajeve Grčke nazivali ‘zemljom zapada i tame’. U njihovom izričaju to je glasilo ‘europa’. Svoju samosvijest grčki ‘krajevi tame’ dobili su nakon što su se oduprijeli vojnoj okupaciji i pobijedili perzijskog kralja Darija kod Maratona, 490. i Salamine, 480. g. „Ta je pobjeda bila obrana čovjeka i njegove slobode. A u ozračju slobode grčki čovjek se ‘susreo s razumom’ i inaugurirao zvanje filozofa, što je postalo arhetipom europskog čovjeka. Proučavanje reda i harmonije, dobrote, ljepote, etike i estetike, fizike, metafizike, logike i ontologije postao je sastavnim dijelom grčkog, tj. europskog načina razmišljanja”, rekao je predavač i povezao grčku filozofiju s evanđeljem koje je tamo stiglo još u vrijeme živih apostola.
„Isus je odredio i poslao apostole neka idu i krštavaju ljude. Prolazili su mjestima i gradovima, uglavnom na područjima istočno i južno od Jeruzalema. Jednog dana kad je Pavao došao u galacijski kraj, u Troadi je imao viđenje. Ukazao mu se neki Makedonac i pozvao ga neka ‘prijeđe u Makedoniju i pomogne im’ (Dj 16, 9). Pavao je to shvatio kao Božju poruku pa je pošao u Makedoniju. Njegova misijska putovanja nisu bila bez problema. Morao je puno trpjeti za Krista, biti često u smrtnim pogiblima i primati brojne batine. Premda je bilo rimski građanin, koje se nije smjelo bičevati, on se nije bunio. Bio je sretan ako je za Krista mogao nešto pretrpjeti. No, jednom kad su ga htjeli bičevati, spomenuo im je svoje ‘rimsko pravo’ i prizvao na sud cara, pa je bio otpremljen u Rim na suđenje.
U Rimu je mučenički završio ovozemni život. Ali, on je taj grad osvojio patnjom, zatvorom i propovijedanjem. Bio je duboko uvjeren, ako Rim postane kršćanski, cijelo će Rimsko Carstvo biti kršćansko. I nije se prevario. Jasno, uz stalni pogled prema brdu Kalvariji, odakle je crpio nadahnuće za teologiju križa i uskrsnuća”, poručio je nadbiskup Puljić u Bruxellesu na Forumu mladih katolika za društvenu uključenost.
MISIJA / IKA
