TwitterFacebookPinterestGoogle+

12. ožujka 1537. Klis – tko je junak Petar Kružić i njegovi hrabri branitelji Klisa?

Na današnji dan 12. ožujka 1537., nakon više od 15 godina opsade i borbi muslimanska vojska uspjela je osvojiti hrvatsku utvrdu Klis iznad Splita. Srednjovjekovni Klis bio je sjedište hrvatske obrane protiv turskih osvajača.

Osvajanjem Klisa Turci su uspjeli zauzeti i Solin te prodrijeti preko Kaštela do Splita koji nisu nikada uspjeli osvojiti.

Sam Klis postao je centar Kliškog sandžaka, iako su kliški begovi stolovali obično u Livnu. Prvi beg sandžaka je bio Hrvat poturica Murat beg Tardić.

Protuosmanlijske borbe vođene tijekom 16. stoljeća na krvlju natopljenoj tromeđi velikih carstava: habsburškoga, mletačkoga i osmanskog. Te borbe iznjedrile su mnoštvo znamenitih hrvatskih ratnika i ratovođa, čija se slava pronijela diljem kršćanske Europe i čiji su pothvati izazivali divljenje na mnogim onovremenim dvorovima.

Među tim hrabrim Hrvatima kojima se divila Europa bio je i Petar Kružić, glasoviti kapetan kliški.

Petar Kružić – junak mnogih bitaka

Na novoj zapovjednoj dužnosti sudjelovao je s banom Petrom Berislavićem u bitki na Plješivici, u kojoj je ban izgubio glavu. Doslovce, jer su mu je odrubili martolozi, pripadnici vojnog reda sastavljenog uglavnom od pravoslavnih Vlaha koji u to vrijeme još nisu imali današnji nacionalni srpski identitet. Vlahe martologe su Turci držali u pograničnim gradovima i koristili se njima za najprljavije vojne zadatke.

Kružić je tada u potjeri sustignuo martologe i preoteo im krvav plijen.

Pravoslavni Vlasi su dugo vremena, prilikom muslimanskih prodora, sudjelovali kao pomoćne čete u njihovim pohodima na kršćansku Europu, te su dijelili plijen koji bi dobili nakon bitaka s Hrvatima, Mađarima i drugim braniteljima Europe. Kasnije formiranjem Vojne Krajine, pravoslavni Vlasi postaju dio obrambenih četa Habsburgovaca, a oni koji su ostali na području Turske Hrvatske (danas Zapadna Bosna) pod turskom vlašću postaju, kao i katolici, samo – kršćanska raja.

Kružić je potukao 1524. osmansku mornaricu usidrenu u Skradinu koja se spremala zatvoriti kliško područje s morske strane, a sudjelovao je 1525. i u pohodu Krste Frankopana uperenom protiv osmanskih opsjedatelja hrvatskog Jajca.

U nekoliko je navrata onemogućio je opsadu Klisa (1524., 1527., 1530., 1531.)

Hrvati mole pomoć za obranu južne Hrvatske – Europa šuti

Prilike na bojnome polju u Hrvatskoj južno od Velebita bile su sve teže, djelomično i zbog nedostatne pomoći koja je pristizala od kralja Ferdinanda. Njegovu je blagajniku Kružić još 1528. uputio potresno upozorenje:

“Umiremo od gladi i svake nevolje. Neka vaša milost zna, sve što sam imao dao sam u zalog, blago, vjeru i dušu, a sada više nemam što dati. Dok je toga bilo, živio sam, branio i držao gradove kraljeve svjetlosti. Sada više dalje ne mogu jer mi je svega nestalo od čega ljudi žive.”

Kružić je i dalje postizao određene uspjehe u obrani Klisa (1534., 1535.), ali sve se teže bilo oduprijeti osmanlijskoj navali. U kolovozu 1536. Osmanlije su iznova opkolili Klis. Kružić je od Ferdinanda konačno dobio nove čete, a vojna je pomoć pristigla i od pape Pavla III., ali uzaludno i prekasno.

Bitka podno Klisa, na ušću Jadra, 12. ožujka 1537. završila je potpunim porazom hrvatske kršćanske vojske. Poginuo je i Petar Kružić, a Osmanlije su mu odrubili glavu. Klis se poslije toga predao, a njegovim padom bilo je izgubljeno i posljednje hrvatsko uporište u Hrvatskoj južno od Velebita.

Doskora je čitava južna Hrvatska dospjela pod osmansku vlast.

Hrvati i Klis – teške borbe do istjerivanja muslimana iz hrvatskog ponos-grada

Prvo oslobađanje Klisa godinu dana kasnije nije bilo uspješno, ali 1596. Klis je bio nakratko vraćen u hrvatske ruke. Sandžak beg Mustafa ga je sa 10.000 Turaka ponovno osvojio nakon dva mjeseca, no to privremeno oslobođenje dalo je veliku nadu Hrvatima da će se osloboditi od turske okupacije.

Godine 1648. Klis je oslobođen osmanlijske vlasti za vrijeme Kandijskog rata.

I danas ponosno stoji iznad Splita i vijori hrvatsku trobojnicu crven-bijeli-plavi koja svjedoči o teškoj i bremenitoj povijesti ovog starodrevnog hrvatskog kraja, koji je dao mnoge junake na čelu sa slavnim Petrom Kružićem.

Izvor: narod.hr

Komentiraj