TwitterFacebookPinterestGoogle+

Dalmatinska zagora umire pred našim očima. I nikoga nije briga

  • Written by:

U pet godina Dalmatinsku zagoru napustilo je gotovo 20 posto stanovništva!
Prema podacima koje je u četvrtak na predstavljanju inicijative Savjet za Dalmatinsku zagoru iznio Ante Pranić, vrgorački gradonačelnik i saborski zastupnik Mosta, po popisu stanovništva 2011. na području Zagore živjelo je 143.203 stanovnika, a iz statističkih pokazatelja za razdoblje od 2011. do 2016. očito je da se broj odseljenih popeo na 26.451. Samo iz Knina, kako je kazao gradonačelnik Marko Jelić, iselilo se četiri tisuće ljudi, u najpotentnijim radnim godinama.

– Ljudi odlaze, kapitalnih investicija nema, a teško se mogu uočiti i strateški nacionalni projektni prijedlozi za budućnost. Trebamo zaokret u odnosu prema Dalmatinskoj zagori, inače nećemo moći zaustaviti iseljavanje – zavapili su u četvrtak u Saboru većinom nezavisni (grado)načelnici s toga područja, koji su se na poziv Mostovih zastupnika Mira Bulja i Ante Pranića odazvali zajedničkom sastanku na kojemu su udareni temelji za osnivanje Savjeta za Dalmatinsku zagoru, ključnog tijela koje bi trebalo zaustaviti masovno napuštanje dojučerašnjih ognjišta.

Pranić naglašava da je karakter inicijative, koja bi, nadaju se pokretači, trebala zaživjeti po uzoru na Savjet za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, potpuno nadstranački. U jedinstveno tijelo žele okupiti načelnike i gradonačelnike svih 36 jedinica lokalne samouprave iz Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, od Knina, Sinja, Imotskoga do Vrgorca, uključujući i dva župana s toga područja. Plan je da na čelu Savjeta bude premijer Andrej Plenković, a Savjet bi funkcionirao kao savjetodavno tijelo u području koordinacije razvoja projekata, provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih investicijskih fondova te nacionalnih izvora za programe koji bi se realizirali na području Dalmatinske zagore.

– Savjet treba pridonijeti tome da se promijeni klima koja pogoduje iseljavanju s ovog područja i ovo je iznadpolitički način rješavanja problema. U Zagori do 2020. ne vidimo intenzivnog rada na kapitalnim razvojnim projektima. Idemo se usuglasiti oko onih koje možemo ostvariti od 2020. do 2027. godine – objašnjava Pranić, naglašavajući da ideja nije potekla samo od Mosta, nego svih saborskih zastupnika iz Zagore. – Ne vidim zašto se iz nacionalnih izvora ne bi osigurala sredstva za kapitalne projekte, poput bolje prometne povezanosti s autocestom i izgradnje cesta Knin – Šibenik, Sinj – Dugopolje, Imotski – Zagvozd ili Vrgorac – Drvenik. Ti i drugi razvojni programi, poput ruralnog turizma, mogli bi pokrenuti gospodarski razvoj, a izgradnjom cesta intenzivirale bi se dnevne migracije pa se mladi ljudi radi posla ne bi morali nužno seliti u urbane sredine – predlaže Pranić.

Demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta prof. dr. Anđelko Akrap, i sam podrijetlom iz ovoga kraja, iz mjesta Bisko, zna što se događa. Promovirani model ubrzane industrijalizacije oblikovao je pretpostavke za iseljavanje stanovništva s čitavog prostora unutrašnje Dalmacije jer se ondje nisu razvijali gradovi koji bi mogli zaposliti stanovništvo koje je odlazilo iz poljoprivrede.

– Taj je proces bivao sve intenzivniji od početka šezdesetih, kada je uslijedio pravi egzodus u dva smjera: jedan prema Splitu i priobalju od Omiša do Trogira i Zagrebu, a drugi prema inozemstvu. Split je otvarao nova radna mjesta, ali to nije bilo dostatno za brojno stanovništvo iz visokonatalitetnog zaleđa. Gradnjom radničkih stanova u Splitu veliki se dio dnevnih migranata s obiteljima stalno preselio u Split i priobalje – podsjeća profesor Akrap. – Da nije bilo iseljavanja od 1950. do popisa 2011. godine, na prostoru nekadašnje općine Sinj 2011. godine živjelo bi 76.413 stanovnika umjesto sadašnjih 48.005. Ipak to nije sve, jer ako tom broju pridodamo potencijalni broj živorođenih koji bi ostvarili iseljeni da se nisu iselili, dolazimo do podatka da bi u tom slučaju danas na prostoru nekadašnje općine Sinj bilo 110.043 stanovnika. To pokazuje kolike je demografske potencijale izgubio cetinski kraj – upozorava profesor Akrap.

Demografska slika Cetinske krajine pokazuje koliko je štete i propusta učinjeno u ponekad hvaljenom vremenu tzv. općeg napretka u drugoj polovini 20. stoljeća. – Unutrašnja Dalmacija gospodarski je zapušten prostor i to je jedan od razloga depopulacije. Brojna naselja su izumrla, a veliki je broj naselja u ubrzanom procesu izumiranja. No postoje i naselja koja je moguće revitalizirati, poput Imotskog, Sinja, Vrgorca i drugih manjih gradova i okolice. Taj prostor nema dovoljno radne snage za veće gospodarske kapacitete i tome treba prilagoditi politiku gospodarskog razvoja. Nužna je snažna državna intervencija. Ako se želi zaustaviti iseljavanje, treba donijeti niz posebnih mjera koje će pozitivno diskriminirati stanovništvo na tim prostorima, poput niza olakšica, porezne i stambene politike… U okviru toga jesu i specifične mjere populacijske politike namijenjene onima koji podižu djecu u seoskim depopulirajućim naseljima. Sve se svodi na to da bude prihvatljivo živjeti na selu – poručio je profesor Akrap.

Situacija u Bisku:
– Iako je od Splita udaljeno oko 25 kilometara, nisu ga mimoišle depopulacijske tendencije. To pokazuje da je danas vrlo neizvjestan opstanak sadašnje četverogodišnje škole zbog malog broja učenika. Uglavnom dijeli sudbinu velike većine seoskih naselja. Dnevne radne migracije u šezdesetima i do sredine sedamdesetih prerasle su u trajno iseljenje rješavanjem stambenog pitanja u Splitu. Tu je bio i problem loše prometne povezanosti koja bi omogućila školovanje djece, i slično. Od devedesetih izgrađene su prometnice koje daju nadu da će biti sve više Bišćana koji će moći spajati stalno stanovanje u Bisku i rad izvan Biska, ali sve je to neizvjesno jer nema onih koji bi se vratili – kaže o svome rodnom mjestu profesor Anđelko Akrap.

Pauk: Ravnomjeran razvoj
Na predstavljanju inicijative Savjet za Dalmatinsku zagoru u Saboru bili su uglavnom nezavisni (grado)načelnici iz toga kraja ili oni bliski Mostu, pa smo pokušali doznati koliko su HDZ-ovi lokalni čelnici zainteresirani priključiti se inicijativi. Šibensko-kninski župan Goran Pauk kaže da nije upoznat s pojedinostima niti je imao službenih kontakata pa ne može ništa prejudicirati, ali je spreman saslušati sve prijedloge. – Kao predsjednik Hrvatske zajednice županija, mogu samo reći da Zajednica skrbi o ravnomjernom razvoju cijele Hrvatske i da je to ono što protežiramo prema premijeru Plenkoviću – kazao nam je Pauk.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Komentari