TwitterFacebookPinterestGoogle+

Petir izrazila zabrinutost sigurnosnom situacijom u BiH

  • Written by:

Na zajedničkom sastanku Pododbora za Sigurnost i obranu te Odbora za vanjske poslove, a u suradnji s Delegacijom za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, 22. ožujka se u Europskom parlamentu raspravljalo o sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Ispred Europske komisije u razmjeni mišljenja sudjelovao je Georg Ziegler, zamjenik voditelja odjela u Glavnoj upravi za susjedsku politiku u Europskoj komisiji. Jacques Fradin govorio je kao predstavnik Europske službe za vanjsko djelovanje, dok je ispred NATO-a u raspravi u Europskom parlamentu, u koju se uključila i hrvatska zastupnica Marijana Petir, sudjelovao Nicholas Chalons, potpukovnik i vojni pomoćnik savezničkih snaga NATO-a za Europu.

Zastupnica Petir se složila s govornicima iz Europske komisije, Europske službe za vanjsko djelovanje i NATO saveza, kako je od izuzetne važnosti da BiH ostane u fokusu EU kako bi se pomoglo napretku BiH, zadržala cjelovitost i osigurala funkcionalnost države. U tom se smislu zastupnica Petir još jednom založila i za osiguranje ravnopravnosti svih triju konstitutivnih naroda u BiH, smatrajući upravo jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda temeljem i preduvjetom sigurnosti, ali i budućnosti BiH.

Govoreći o sigurnosnom aspektu, a referirajući se na podatke koje je iznio gospodin Ziegler – da je 188 muškaraca, 61 žena i 81 dijete napustilo BiH te se uputilo u Siriju kako bi sudjelovali u oružanom sukobu, zastupnica Petir istaknula je kako je sigurnosni aspekt iznimno važan, te se posebno osvrnula na djelovanje stranih boraca unutar BiH, a što predstavlja izravnu prijetnju i Republici Hrvatskoj kao susjednoj zemlji, posebice na toj vanjskoj granici EU koju Hrvatska dijeli s BiH.

„Izražavam zabrinutost s trenutnom situacijom, posebice stoga što dolazim iz Hrvatske koja kao država članica ima najdužu granicu upravo s BiH i mislim da je svim sudionicima poznato da upravo uz granicu s Hrvatskom niču vehabijska naselja u koja se vraćaju strani borci koji radikaliziraju muslimansko stanovništvo u BiH“, rekla je zastupnica Petir upozorivši i osuđujući napade i prijetnje umjerenim imamima koji promoviraju “europski” islam koji nije usmjeren ka radikalizaciji.

Zastupnica Petir osvrnula se i na financijske aspekte i priljev novca te upitala predstavnika Europske komisije prati li se dotok novca koji u BiH dolazi iz Saudijske Arabije, Turske i drugih islamskih zemalja koje očigledno novac šalju u BiH s ciljem radikaliziracije postojećeg stanovništva što onda dovodi do mogućih novih sigurnosnih prijetnji.  

„Poznato je da stiže novac iz zemalja koje su prijateljski orijentirane prema BiH, ali čini se da se taj novac koristi u pogrešne svrhe, pa se primjerice stipendiranje uvjetuje time da djevojke moraju nositi veo ili hidžab, a muškarci moraju pustiti bradu i ići na klanjanje inače neće dobiti stipendije“, rekla je Petir.

Istaknula je da je novcem koji je došao izvana financirana izgradnja cijelog jednog novog grada u BiH, a koji je zapravo resort u kojemu živi arapsko stanovništvo, a služe im bosanski salafisti. „Moj dojam je da ti militantni salafisti u stvari kradu identitet građanima BiH, prije svega muslimana“, rekla je Petir navodeći kako se na području BiH uvijek živjelo u suživotu i toleranciji, a danas se promiču neke druge vrijednosti.

Gospodin Zieger i potpukovnik Chalons odgovorili su zastupnici Petir kako i Europska komisija i NATO savez pokušavaju pratiti tijek novca, no problem je u dostupnosti podataka koje prikupljaju obavještajne službe. Chalons je istaknuo i kako je u tom smislu potrebno povećati kontrolu kada je riječ o nezakonitoj nabavi oružja, a govorio je i o velikom nerazmjeru u naoružavanju vojnih i policijskih službenika u BiH. Rekao je kako ga posebno zabrinjava situacija u Republici Srpskoj u kojoj svaki policajac ima automatsko oružje, dok u zemljama Europske unije jedna automatska puška dolazi na sedamnaest do osamnaest policijskih službenika. „BiH na razini države mora registrirati svo oružje. Do sad je registrirano oko 50 %, a od tog niti jedno na području Republike Srpske“, rekao je Chalons.

Izvor: hu-benedikt.hr

Komentari