TwitterFacebookPinterestGoogle+

Jesu li ustavna postavljena pitanja u vezi s izbornim sustavom?

  • Written by:

Nedavno je završeno prikupljanje potpisa za održavanje dvaju referenduma. Inicijativa “Narod odlučuje”, koja traži promjenu izbornog sustava objavila je da je prikupila dovoljno potpisa. Inicijativa “Istina o Istanbulskoj”, koja traži povlačenje konvencije, to nije uspjela. Sada je potrebno utvrditi jesu li ustavna dva postavljena pitanja u vezi s izbornim sustavom. 

Prvo se tiče općih odredbi izbornog sustava, a drugo je usmjereno na nacionalne manjine. Gosti Teme dana bili su ustavni stručnjaci – doktori znanosti, Đorđe Gardašević sa zagrebačkog Pravnog fakulteta te Mato Palić s osječkog Pravnog fakulteta.

Palić je potvrdio da se inicijativa “Narod odlučuje” konzultirala s njim u vezi s referendumskim pitanjem. Kazao je i kako smatra da su dva pitanja koja se odnose na izborni sustav u skladu s Ustavom. Dva su razloga zašto mandat nacionalnih manjina ne može biti potpuno poistovjećen s mandatom zastupnika koji su izabrani u 10 izbornih jedinica. Prvi je razlog to što se ti zastupnici biraju na drugačiji način nego što se biraju svi ostali zastupnici u Hrvatskom saboru. U ovoj posebnoj izbornoj jedinici unaprijed je zajamčen broj zastupnika koji predstavljaju nacionalne manjine. Drugi razlog se odnosi na legitimitet, odnosno na činjenicu da su ti zastupnici izabrani s desetorostruko ili petnaesterostruko manje glasova u odnosu na zastupnike koji su izabrani u ostalim izbornim jedinicama, kazao je Palić.

Gardašević je izjavio da se radi o ravnopravnosti koja omogućava stanovito balansiranje između većine i manjine, odnosno uvažavanja interesa i manjine i većine. To nije mehanički odnos u kojem se isključivo gleda broj glasova. Važno je i da predstavnici manjina po definiciji dobivaju manje glasova zato što su manjine. Oni u startu ne mogu dobiti toliko glasova kao zastupnici većine. Osim toga, smatram da će Ustavni sud u ovome slučaju imati jako puno posla, kazao je.

Kod nacionalnih manjina potrebno je provjeriti konkretne podatke. Nacionalnih manjina ima više od 22. Nije potpuno točno da za sve nacionalne manjine mali postotak njihovih birača. To je istina u jednom segmentu, oko 20% njihovih birača bira u toj 12. izbornoj jedinici. No to nije istina za sve birače nacionalnih manjina, izjavio je Gardašević. 

Izvor: hrt.hr

Komentari

2 comments

  1. Goranka

    https://www.zakon.hr/z/295/Ustavni-zakon-o-pravima-nacionalnih-manjina
    Koja prava nacionalnih manjina, a koja su propisana Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, su prekršena referendumskim pitanjima? Na to pitanje bi trebali odgovoriti i Vlada RH i Hrvatski sabor (Jandroković) i predstavnici nacionalnih manjina, a i mediji koji danima klepeću o ugroženim pravima nacionalnih manjina, a da pri tome ni jednom nisu naveli niti jedno zakonom i Ustavom RH zagarntirano pravo koje je ugroženo.

  2. Goranka

    Zastupnici u HS koji predstavljaju manjine i koji su u Sabor ušli po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina (neki to zovu pozitivna diskriminacija) ne bi trebali odlučivati ili utjecati na prava većine. Ako zastupnici koji predstavljaju većinu u Saboru ne podržavaju Vladu RH ili pojedine ministre ili odluke, a koje se ne odnose isključivo na prava manjina, predstavnici manjina ne bi trebali utjecati svojim dizanjem ruku na volju većine, što se u HS ne poštuje. Ako zastupnici koji predstavljaju isključivo manjine žele odlučivati o pravima svih građana RH, znači i većine i manjina, na izbore moraju izači pod istim uvjetima kao i svi ostali zastupnici, sa svojim programima koji se odnose na sve građane RH, a ne samo manjine, pa oni koji prođu izborni prag i uđu u Sabor imaju pravo sudjelovati u radu HS kao i svi ostali zastupnici. Što je u tome sporno?