TwitterFacebookPinterestGoogle+

Jurčević o sahrani partizanskih žrtava kraj Lepoglave: To što tek sada polako obilježavamo ove zločine pokazuje gdje živimo

  • Written by:

“Svaka žrtva zaslužuje dostojnu sahranu i grobište, ali postoji i druga dimenzija – mora se utvrditi povijesna istina, sve te žrtve samom sahranom nisu doživjele satisfakciju ne utvrde li se povijesne okolnosti i počinitelji tih zločina, što je također civilizacijski, ali i međunarodno-pravni standard”, poručuje Josip Jurčević za Direktno.

U nedjelju će se na groblju Višnjica kraj Lepoglave održati sahrana posmrtnih ostataka desetero žrtava partizanskoga ratnog ili poratnog zločina iz 1945. godine, pronađenih potkraj 2017. godine u šumi Belaš u Hrvatskom zagorju. Komemorativni program i sprovodna sveta misa koju će predvoditi varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak počet će 9. rujna u 10 sati.

U povodu otkrića ovoga zločina, ali i komemoriranja žrtava totalitarnih režima u cjelini, razgovarali smo s povjesničarom Josipom Jurčevićem, koji je velik dio svojeg rada posvetio istraživanju upravo te materije.

“Ovaj slučaj jedan je od približno 850 službeno dosada utvrđenih i evidentiranih poratnih stratišta i grobišta koja su rezultat komunističkih zločina”, otkriva Jurčević, napominjući kako je to ustanovila državna Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, koja je djelovala do 2000. godine.

Iako je ovo samo manji dio žrtava represije uspotavljene u svibnju 1945. godine, pohvalno je što i danas, kada se teme nalik ovoj nastoje što više gurati pod tepih, dolazi do ovakve sahrane.

“To je civilizacijska dimenzija ovog slučaja”, kaže Jurčević. “Svaka žrtva zaslužuje dostojnu sahranu i grobište, ali postoji i druga dimenzija – mora se utvrditi povijesna istina, sve te žrtve samom sahranom nisu doživjele satisfakciju ne utvrde li se povijesne okolnosti i počinitelji tih zločina, što je također civilizacijski, ali i međunarodno-pravni standard”.

Ženevskim je konvencijama propisano da je država na čijem se teritoriju nalaze grobišta, bez obzira jesu li ona od vlastitih državljana ili neprijateljske sile, dužna je urediti ih i skrbiti o njima, kao i utvrditi okolnosti u kojima je došlo do zločina i sankcionirati, ako je to moguće, počinitelje, podsjeća naš sugovornik.

Vapaj žrtava za povijesnom istinom

Problem je u tome što kod nas ne dolazi do suočavanja s tom problematikom, kako na znanstvenoj, tako niti na političkoj i javnoj razini, misli Jurčević.

“Što se tiče mene kao znanstvenika koji istražuje tu temu, znam da institucionalna moć u Hrvatskoj – dakle, i politika, i kultura, i mediji koji oblikuju javno mnijenje – pripada bivšim strukturama, odnosno biološkim i ideološkim potomcima onih koji su te zločine i počinili”, kaže Jurčević.

To je ključni problem Hrvatske, i to ne samo kada je riječ o ovoj temi, drži naš sugovornik.

“Krize i tragedije koje danas proživljavamo događaju se po istom obrascu kao prije 1990. godine, i to što tek sada, uz javnu šutnju, polako i postupno sahranjujemo žrtve najtragičnijih ili najočitijih zločina, potvrđuje u kakvim okolnostima živimo. To je vapaj žrtava da se ustanovi povijesna istina, bez koje one ne mogu mirno počivati”, zaključuje Jurčević za Direktno.

Komentari