Komentari prof. Matka Marušića i prof. Miroslava Furića na nacrt kurikula međupredmetne teme Građanskoga odgoja i obrazovanja

  • Written by:

prof. emer. Matko Marušić (Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu)

Građanskoga odgoja namijenjen je hrvatskoj mladeži, a ona ima izražene probleme s kojima se taj predmet treba suočiti jer se ne uče i ne usvajaju u drugim predmetima. Kratko i jasno rečeno, u Hrvatskoj razina civiliziranosti, u najširem smislu te riječi, nije na razini prosjeka zemalja Europske unije i stoga predmet Građanski odgoj i obrazovanje treba djelovati upravo prema našim civilizacijskim slabostima – nedovoljno uljuđenom ponašanju i komunikaciji, korupciji i nedovoljnom poštovanju institucija države i društva. Zato predlažem da se uz (integriranu, v. gore) domenu „Demokracija“ uvedu još tri domene i da program ima ČETIRI DOMENE. Ovdje okvirno navodim njihov sadržaj, duboko uvjeren da će odgovarajući stručnjaci i učitelji lako i prikladno njihov sadržaj rasporediti u odnosu na učeničku dob, tj. razrede školovanja. Četiri domene trebaju obuhvatiti sljedeće gradivo.

  1. Građanska kultura. Zbog sveproširenog izostanka zanimanja mladeži za kulturu, svagdanju kulturu treba detaljno predstaviti i objasniti zašto je ona važna, korisna, lijepa i plemenita. Treba predvidjeti posjete lokalnim kulturnim događajima i prije i nakon njih provesti rasprave o njihovoj vrijednosti. Reći ću simbolično: ako predmet Građanski odgoj ne obuhvaća lekciju da se djeci objasni razlika Beethovena i cajki, onda je taj predmet potpuno promašen. Kao dio građanske kulture u školama treba uvesti zajednički sastanak nastavnika i učenika na početku svakoga polugodišta, koji počinje pjevanjem državne himne i na kojemu ravnatelj/ica drži poticajan govor i predstavlja postignuća i probleme u prethodnom polugodištu s odgovarajućim planovima i preporukama za polugodište koje počinje. Nužno je potrebno u okviru domene Građanska kultura djecu učiti pristojnosti i poštenju jer oni danas nisu na dužnoj razini ni u društvu niti među mladeži. Ta dva pojma nisu fraze, nego iza njih stoji mnogo konkretnih lekcija i učenja „tehnologije“. Pristojno ponašanje uključuje primjereno pozdravljanje, odnos prema starijima, starijima, slabijima, uglednima, prema drugom spolu, upoznavanje, zahvaljivanje, pristojno ponašanje za stolom, odijevanje, rječnik, službeno i neslužbeno dopisivanje, osnove osobne administracije itd. Posebno učenicima treba naglasiti poštenje i pošteno učenje u školi: treba oštro kritizirati prepisivanje i izbjegavanja obveza, a napose su potrebne važne lekcije o odnosu prema nastavnicima, odnosu roditelja prema školi, odnosu prema knjigama, domaćim zadaćama i izostancima. Treba objasniti važnost točnosti, pristojnosti i finoće u školskom životu te odnos prema drugim učenicima, športu, školskim priredbama i natjecanjima itd. Tu pripadaju i važnost i ljepota učenja, važnost čitanja u slobodnom vremenu, važnost školovanja za odrasli život i mirovinu, za ugled u društvu, važnost zanimljivosti budućega posla, plaća, intelektualnost itd. Bez obzira na lekcije u predmetu Zdravstveni odgoj, u ovom predmetu treba pitanja „zabave“ i „užitaka“ predstaviti u kontekstu uljuđenosti, zdravlja i budućnosti. Treba jasno reći da su šport, glazba i zabava lijepi i poželjni, ali da se ne smiju precijeniti i postati smisao života. Svakako treba imati lekcije o navijanju – pristojnom, poštenom i zdravom, kako sa stajališta ljudskih prava, tako i u odnosu na važnost domoljublja i nacionalnoga ponosa i jedinstva. Treba objasniti i raspraviti zlo kocke, promiskuiteta, droge, noćnih provoda, alkohola i razularenosti te ispraznost glamura i hedonizma.
  2. Ljudske vrline. Nema toga što bi predmet Građanski odgoj i obrazovanje trebao djecu učiti prije učenja o ljudskim vrlinama! Internet nabraja više od 50 ljudskih vrlina (http://www.52virtues.com/virtues/the-52-virtues.php), a ja ću spomenuti samo neke: ljubaznost, kreativnost, disciplina, razboritost, razumnost, smotrenost, pravednost, duhovna moć, hrabrost, umjerenost, suzdržljivost, poštenje, milosrđe, povjerenje, zahvalnost, plemenitost, opraštanje, ponos, čistoća, služenje drugima… Kako postupiti kad je na djelu izdaja, psovka, laž, prevara ili nasilje? Što učenik treba učiniti kad ga se zlostavlja ili kad vidi zlostavljanje? Predmet Građanski odgoj i obrazovanje ima jedinstvenu priliku promovirati i djeci otvoriti oči za ljudske vrline. Na tim vrlinama utemeljen je i osobni i društveni život svakoga čovjeka pa su bez njih sva druga učenja potpuno bezvrijedna.
  3. Demokracija. U toj domeni treba učiti o demokraciji, ljudskim pravima i civilnom društvu, kako je predviđeno u sadašnjem (a nepotpunom) prijedlogu sadržaja predmeta. No, uz prava usporedno i simetrično treba učiti i odgovornosti, npr. izlazak na izbore, sudjelovanje u javnim raspravama, participacija u zajednici, tribinama i udrugama. S druge strane, u predloženom se programu često spominje pojam „tolerancija“, ali samo u odnosu prema drugima, a nedostaje simetrično naglašavanje prava osobe da očekuje da i drugi nju „toleriraju“. Govori se o „pravima učenika“, ali se uz to uopće ne spominje njihova odgovornost prema školi i nastavnicima, kolegama i cijelom društvu i državi ili odgovornost prema osobnoj sigurnosti, napretku i kvalitetnom životu. Učenje o demokraciji treba sadržavati dimenziju odgoja za kritičko mišljenje da bi se onemogućilo pojedince i interesne skupine da ostvaruju svoje interese na račun drugih. Treba navesti važnost slobode udruživanja, slobodnog tržišta, slobode govora te slobode općenito jer bez toga nema ni demokracije.
  4. Hrvatska kultura i tradicija. Domoljublje se ne smije potiskivati i omalovažavati, nego ohrabrivati i usmjeravati prema ljubavi za sve ljude – počevši od sebe samoga. Učenicima treba objasniti da domoljublje nije mržnja prema drugima, nego sreća, blagodat, ugoda, pravednost i sigurnost življenja u vlastitoj sredini. Treba objasniti zašto volimo Hrvatsku; zašto je ona važna, zašto su toliki dali živote za nju, kako ju trebamo voljeti i čuvati. Treba dati objašnjenje povijesne čežnje i borbe Hrvata za samostalnom državom. To nije „donošenje politike u školu“, nego svakodnevica, identitet i blago hrvatskih građana. Čežnja za slobodnom državom bitna je odrednica hrvatske povijesti, politike i bezbrojnih tragedija, a njezino razumijevanje bitno je za nacionalno pomirenje i pomirenje sa susjedima s kojima postoje otvorena pitanja te prirode. Zbog povijesnog zatiranja hrvatskoga domoljublja i nacionalnoga ponosa učenicima treba prenijeti osnove uljuđenoga domoljublja i njegove izvore. Program treba pomno objasniti sve hrvatske službene i tradicijske praznike i blagdane – koji su praznici, a koji blagdani, kada se čestita pravoslavcima, a kada muslimanima i kako se općenito odnositi prema vjernicima i onima koji to nisu. Posebno treba predstaviti hrvatsku kulturu, filozofiju i znanost kao i njihova najvažnija međunarodna dostignuća s ciljem da ju učenici upoznaju kao dio vlastitoga identiteta i samopoštovanja. Treba učiti ustroj hrvatske državne vlasti, hrvatske vojske, školstva, gospodarstva, pa i kulture, športa i drugoga, što djetetu pomaže snalaženju u društvu i u boljem učenju i radu. Na razini lokalne sredine treba objasniti zašto (barem najvažnije) ulice i trgovi nose imena koja nose. Koliko, na primjer, Zagrepčana zna zašto glavna gradska transverzala Ilica i Jurišićeva ulica nose ta imena? Gdje to mogu naučiti ako ne u predmetu Građanski odgoj i obrazovanje? U drugim se predmetima uče činjenice, ali u ovom predmetu te činjenice treba pretvoriti u ponos, samopoštovanje i ideale kvalitetnoga života.

prof. emer. Miroslav Furić (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Predlažem da u predmetu Građanski odgoj i obrazovanje, uz predložene domene koje se mogu integrirati u jednu, postoje dodatne, vrlo bitne domene: građanska kultura, ljudske vrline te hrvatska kultura i tradicija.

  1. Građanska kultura. Moderno vrijeme preplavilo nas je površnim, hedonističkim i dezintegrirajućim elementima. Ne smije se odstupati od etike i kulturnih običaja ovog prostora. U glazbi valja isticati vrijednosti kvalitetnih melodija i uzdizati divovska dostignuća (primjer Bachove mise u B-molu ili suvremene Mise L. Bernsteina). Klasično slikarstvo mora biti sljedeća važna komponenta u građanskoj kulturi (od Giotta do Kandinskog). Mi smo preplavljeni polu-pornografskim uradcima „estrade“ u kojoj gola bedra i polugole dojke i stražnjice potiču niže ljudske instinkte. Na to se naljepljuju primitivne melodije s tri durska akorda i eventualno jednim sept-akordom, a tekst bi trebao izazvati zgražanje svojom prazninom. Tome se mora suprotstaviti isticanjem vjekovima nakupljanih kulturnih vrijednosti. Organizirano posjećivanje koncerata i izložbi s adekvatnim tumačenjem sadržaja izvjesno doprinose građanskoj kulturi. Moramo oživjeti pristojnost na ulici (poštivanje starijih, a posebno hendikepiranih). Građansko ponašanje u prometu jest bitno.(U SAD-u se osobito naglašava obrambeni stil vožnje.) Danas toleriramo agresivnu vožnju (po mojoj procjeni opasniju od starog ili alkoholiziranog vozača). Tolerancija, pa i očekivanje tuđih pogrešaka, važne su za harmoničnije funkcioniranje ljudske zajednice. Građansko poštenje jest kamen temeljac uspješnih civiliziranih zemalja. Utaja poreza u Americi se smatra visoko neetičnim djelom. U Americi studenti osuđuju prepisivanje na ispitima. Varanje na svim stupnjevima društva uneseno je u široke slojeve Brozovom parolom „Snađi se druže“ ili njegovom potrebom „nadrastanja pravnog poretka“. Te tragične devijacije tijekom pedeset godina totalitarnog poretka stekle su vrstu prešutnog prihvaćanja. Koliko bi nam bio bolji BDP da građanin savjesno prijavljuje svoje prihode? Američki konobari dužni su prijavljivati svoje napojnice… Hrvatska mora razvijati svijest da ovo nije tuđinska država, koju treba sabotirati, nego građanski korektnim ponašanjem zapravo pomagati jedni drugima. Razularenost gomile na „koncertima“ i sportskim terenima može se represivno umanjiti. Ipak, temelj takvog ponašanja dolazi iz odsutnosti komponente u građanskom odgajanju.
  2. Ljudske vrline. Skladno funkcioniranje civilizirane ljudske zajednice postiže se sinergijom zakonske regulative i etičke komponente ugrađene u običaje pojedinaca. Neke od njih direktno spominjem, no lista se može proširivati. Pravedno postupanje građana i očekivanje pravednog donošenja odluka u sudskim procesima bitna su okosnica društva. Trenutno mediji kreiraju atmosferu da novac putem lukavih odvjetnika može svakog osloboditi. Taj osjećaj treba se suzbiti. Odgojem moramo jačati orijentaciju prema pravednosti (kolikonas god uvjeravali da pravo i pravda nisu iste kategorije). Građansko poštenje mnogo pomaže suzbijanju devijantnih pojava: povratak nađenog, istinito svjedočenje, pomoć bližnjemu, služenje drugima, osuda laži psovki i prijevare, milosrđe i opća ljudska solidarnost moraju naći svoje mjesto u građanskom odgoju.
  3. Hrvatska kultura i tradicija. Američka kuća i švicarska kuća vrlo često imaju na travnjaku jarbol s nacionalnom zastavom. Pjevanje himne na početku školske godine podsjećalo bi učenike na zajedništvo unutar malog naroda, koji je tek nedavno dobio međunarodno priznanje svoje neovisnosti. Od samog početka hrvatska himna ujedinjavala je naš narod. Bila je polu-zabranjivana, ali je u narodu ostala kao iskra koja je očuvala ideju o našoj samobitnosti. Patriotizam nije mržnja prema drugom i drugačijem, ali definitivno potiče pozitivne osjećaje zajedništva pa i empatije. Čežnja za slobodnom državom bitna je odrednica hrvatske povijesti, politike i bezbrojnih tragedija, a njezino razumijevanje bitno je za nacionalno pomirenje i pomirenje sa susjedima s kojima postoje otvorena pitanja te prirode. Posebno treba predstaviti hrvatsku kulturu, filozofiju i znanost i njihova najvažnija međunarodna dostignuća s ciljem da ju učenici upoznaju kao dio vlastitoga identiteta i samopoštovanja. Čežnja za slobodnom državom bitna je odrednica hrvatske povijesti, politike i bezbrojnih tragedija, a njezino razumijevanje bitno je za nacionalno pomirenje i pomirenje sa susjedima s kojima postoje otvorena pitanja te prirode. Hrvatska kultura postoji tisuću godina. Površno spominjem Gundulića, Sorkočevića, Bukovca…kao vrhove naših kulturnih dostignuća. Slično postoje znanstvena imena koja počinju s Boškovićem, a slijedi niz svjetski prepoznatih imena. Mladi hrvatski građani mogu tako imati uzore za vlastite težnje i nastojanja nastavka stvaranja na tradicijama velike hrvatske kulture s milenijskim korijenom. Hrvatska je kultura kroz povijest pronosila zajedništvo naroda. Na njenom poznavanju naša djeca moraju odrastati s ponosom i težnjom da svojoj domovini doprinesu maksimalno. Kroz život me vodila Kennedyjeva misao: „Ne pitaj što domovina može učiniti za tebe, pitaj što ti možeš učiniti za nju!“.

Izvor: hu-benedikt.hr

Skip to content