TwitterFacebookPinterestGoogle+

DA SE NE ZABORAVI Ratni zločini Armije BiH nad Hrvatima u Domovinskom ratu

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. godine sukobljene strane su bili Srbi, Hrvati i Muslimani (Bošnjaci). Sve tri strane su počinile ratne zločine, imale logore i vršile etničko čišćenje. Hrvati su također napravili ratne zločine, ali u daleko manjem obimu nego Srbi i Muslimani. Stradanje Bošnjaka je bilo najveće ali i oni su napravili zločine, silovanja, imali logore za zatočenike, vršili progone stanovništva i vršili etničko čišćenje. Postoji dokumentacija, postoje dokazi koji se često prešućuju ili negiraju.

Zločini Hrvata u BiH su jako dobro poznati (naročiti Ahmići, Stupni Dol, granatiranje istočnog Mostara ili progon Bošnjaka u Stocu) jer su mediji o njima mnogo izvještavali ali o zločinima nad Hrvatima se mnogo manje zna jer su prešućeni i ono što je najžalosnije nisu procesuirani niti u Hagu niti u BiH. Manje poznati zločini nad Hrvatima u BiH: u Kiseljaku kod Žepča, Trusini, granatiranje Viteza, zločin u Miletićima, zločinima kod Jablanice i Konjica, i drugdje.

Najviše muslimanskih (bošnjačkih) i hrvatskih zločina je napravljeno za vrijeme muslimansko-hrvatskoga sukoba (1992. – 1994.). Muslimansko-hrvatski sukob je bio na prostoru 20 općina u BiH: Bugojno, Busovača, Fojnica, Uskoplje, Jablanica, Kakanj, Kiseljak, Konjic, Kreševo, Maglaj, Mostar, Novi Travnik, Rama, Travnik, Vareš, Visoko, Vitez, Zavidovići, Zenica i Žepče.

Na prostoru tih 20 općina je 1991.godine, prije rata u BiH, živjelo 863.000 stanovnika, od čega 254.000 Hrvata, 417.000 Muslimana, 120.000 Srba i 71.000 pripadnika ostalih nacionalnosti.

U Bosanskoj Posavini, Sarajevu i Bihaću nije bilo sukoba Hrvata i Bošnjaka što se rijetko navodi. U pojedinim sredinama gdje je bilo sukoba bilo je i svijetlih primjera pomaganja i zaštite ali premalo.

Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH i drugi izvori navode slične podatke o broju stradalih:

  • Bošnjaci: poginulih civila 33.071; poginulih vojnika: 31.270; Ukupno: 64.341.
  • Hrvati: poginulih civila: 2.163; poginulih vojnika: 5.439; Ukupno:7.602.
  • Srbi: poginulih civila: 4.075; poginulih vojnika: 20.649; Ukupno: 24.724.

Ukupan broj poginulih, ubijenih se kreće od 97.000 do 104.000.

Prema podatcima Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH s prostora pod nadzorom Armije BiH protjerano je ili izbjeglo 527 tisuća Hrvata i Srba, dok je 586 000 Hrvata i Bošnjaka protjerano ili izbjeglo s prostora pod kontrolom Vojske RS, a s prostora pod nadzorom HVO-a 112 tisuća Bošnjaka i Srba. Prognanici, više od 50%, su se vratili u BiH ali mnogi se nisu vratili u svoje domove već žive u nekom od nacionalnih entiteta. Hrvati su prošli najgore jer su prognani iz Bosanske Posavine, područja Banja Luke, Srednje Bosne, Bugojna, Travnika… Izbjeglo je ili protjerano 144.000 Hrvata. Iz Lašvanske doline je izbjeglo ili prognano 66.000 Hrvata. Ovim brojevima nisu obuhvaćeni svi izbjegli ili prognani za vrijeme muslimansko-hrvatskog sukoba.

Po popisu stanovništva iz 2013. godine, u odnosu na 1991. godinu, Bošnjaka je manje za 133. 000, Srba je manje za 279.000 i Hrvata je manje za 216.000. osoba.

U razdoblju od 1991. do 1995. godine u BiH  ubijena su ili nestala 7.762 Hrvata.

Tijekom muslimansko-hrvatskog sukoba ubijeno je više od 1600 osoba koje spadaju pod ratni zločin (po definiciji međunarodne zajednice.). Među njima je 1088 civila.

Zločini Armije BiH nad Hrvatima tijekom muslimansko-hrvatskog sukoba:

  • siječnja 1993. pokolj Hrvata u selu Lužane (Uskoplje). Ubijeno je više civila, broj nepoznat,
  • siječnja 1993. u selu Gusti Grab (općina Busovača) ubijeno 5 staraca,
  • siječnja 1993. Dusina (Lašvanska dolina) ubijeno 4-5 vojnika, uhićen zapovjednik HVO. Prognano oko 3.000 osoba,
  • ožujka 1993. u Orlištu (Konjic) su ubijena 4 civila,
  • travnja 1993. u Sušnju (Zenica) ubijeno 17 civila,
  • travnja 1993. Trusina (Konjic) , ubijeno 16 civila i 6 zarobljenih vojnika. (Isti dan kada se dogodio zločin pripadnika vojne policije HVO-a u Ahmićima, dogodio se zločin u Trusini kojeg je napravila Armija BiH. Zločin u Ahmićima se stalno spominje a zločin u Trusinu se stalno prešućuje ili ponekad spomene!?),
  • travnja 1993. u mjestu Grm (Zenica) ubijeno 6 civila. Tri starca živa spaljena,
  • travnja 1993. u Miletićima (Travnik) je ubijeno 5 civila,
  • lipnja 1993. u Čuklama (Travnik) ubijeno 9 civila i 12 zarobljenih pripadnika HVO-a,
  • lipnja 1993. u Krpeljićima (Travnik) ubijeno 7 civila,
  • lipnja 1993. u Maljini (selo Bikoši, Travnik), streljano 37 zarobljenih ranjenika HVO-a i civila,
  • lipnja 1993. u Vitezu, od granate ispaljene na dječje igralište poginulo 8-o djece (dob 9 do 15 godina),
  • lipnja 1993. u Kraljevoj Sutjesci (Kakanj) ubijena 4 civila,
  • lipnja 1993. u Drenovniku (Kakanj) ubijeno 17 civila (žena, djece, staraca),
  • lipnja 1993. u Slapnici (Kakanj) ubijeno 9 civila,
  • lipnja 1993. u Busovačkim Stajama (Busovača), ubijene 22 osobe iz humanitarnog konvoja (14 civila i 8 vojnika HVO-a),
  • lipnja 1993. u Ljubinci, zaselak Jurići, ubijene 3 osobe,
  • srpnja 1993. u Doljanima (Jablanica) ubijeno 37 osoba (8 civila i 29 vojnih obveznika),
  • U Srpnju / kolovozu 1993. u Bugojnu (točan datum nepoznat) ubijen 21 zarobljeni pripadnik HVO-a. Ratni zarobljenici su bili evidentirani od Međunarodnog Crvenog križa,
  • kolovoza 1993. u Kiseljaku (Žepče) ubijena 43 civila, 23 civila su koristili kao živi štit i kasnije ih razmijenili za vojnike,
  • rujna 1993. u Zabilju (Vitez) ubijeno 13 zarobljenih osoba (4 civila i vojnici HVO-a),
  • rujna 1993. u Grabovici (Mostar) ubijena 32 civila,
  • rujna 1993. u Vrbici kod Zavidovića ubijeno 6 civila,
  • rujna 1993. u Uzdolu (Prozor) ubijena 41 osoba (29 civila i 12 pripadnika HVO-a),
  • rujna 1993. u Hudskoj, zarobljeno 25 vojnika HVO-a, 22 ubijena tri zatočena u logoru,
  • listopada 1993. u Kopijari ubijeno 6 civila i nepoznat broj pripadnika HVO-a
  • listopada 1993. u Varešu ubijeno 17 civila, u selu Borovica zapaljeno 320 obiteljskih kuća, etničko čišćenje,
  • studenog 1993. u Fojnici ubijeni fra Nikica Miličević-župnik i fra Leon Mato Migić. Ubojica Miralem Čengić, i njegovi saučesnici Nedim Zerdu, Samin Mušinbegović i Vahid Begić su blago kažnjeni a Alija Izetbegović ih je pomilovao,
  • prosinca 1993. zločin u Križančevu selu, ubijene 74 osobe (vojnici i civili). Ubijeni su zarobljeni vojnici,
  • siječnja 1994. Armija BiH upala u selo Buhine Kuće (Vitez) ubijeno 26 (27) osoba (civila i vojnika), ranjeno ih je 35 , nestalo je 17 civila, a 13 žena odvedeno je u susjedno Sivrino Selo gdje su zatvorene u logor i mučene.
  • Bilo je još pojedinačnih zločina koji ovdje nisu spomenuti.

Etničko čišćenje

  • Tijekom sukoba mnoga mjesta (gradovi i sela) su etnički očišćena od hrvatskog naroda – npr. Travnik, Bugojno, Vareš, Kakanj, Fojnicu…
  • Etničko čišćenje na području Bugojna. Prema popisu iz 1991. godine u općini Bugojno je živjelo 15.993 Hrvata (34,2%) a nakon ratnih sukoba je ostalo 1.374 Hrvata. Ubijeno je 119 Hrvata a ostali su protjerani.
  • Početkom lipnja 1993. nad travničkim su Hrvatima pripadnici Armije BiH izvršili mnoge zločine i protjerali hrvatski narod s većeg dijela općine. Protjerano je 19.600 Hrvata s područja općine. Imovina je opljačkana, kuće spaljene i uništene, crkveni objekti i groblja razrušeni….

Muslimanski (Bošnjački) logori (najpoznatiji):

  • Logor BH banka u Bugojnu
  • Logor Bugojčići
  • Logor Crna kuća u Vitezu
  • Logor KPD Zenica
  • Logor Gimnazija u Bugojnu
  • Logor Kloster u Bugojnu
  • Logor Salon pokućstva u Bugojnu
  • Logor Stadion u Bugojnu
  • Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu
  • Logor Mehurići Travnik
  • Logor motel Sretno u Kaknju
  • Logor Motel na Rostovu
  • Logor MUP Bugojno
  • Logor Muzej u Jablanici
  • Logor Muzička škola u Bugojnu
  • Logor Muzička škola u Zenici
  • Logor u OŠ Vojin Aleksić u Bugojnu
  • Logor Prusac
  • Logor Silos u Tarčinu
  • Logor Stara tvrđava u Travniku
  • Logor Šipad u Bugojnu
  • Logor Športska dvorana u Konjicu
  • Logor Četvrta osnovna škola Mostar  i mnogi drugi

Prema podatcima Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH blizu 15.000 Hrvata je bilo zatočeno u 331 logoru Armije BiH, 10 tisuća civila i 5.000 vojnika. U tim logorima su ubijene 623 osobe. Ovi podaci se rijetko spominju i zločinci nisu kažnjeni!

Danas Bošnjaci svoje logore nazivaju sabirnim centrima. To je sramotno izvrtanje činjenica i negiranje muslimanskih zločina (ubijanja, maltretiranja, silovanja žena i djevojaka, prisilni rad.). Sve zaraćene strane su počinile ratne zločine u ratu u BiH. Neprihvatljivo je negiranje muslimanskih (bošnjačkih) zločina nad Hrvatima i Srbima a isticanje zločina druge strane.

Ne ponovilo se, nikad više!

Marko Jukić/hu-benedikt.hr; Foto: wikipedija

Komentari