TwitterFacebookPinterestGoogle+

Vjekoslav Krsnik: Andrej Plenković u kampanji za euroizbore prodaje “lažne vijesti”

  • Written by:

Ovih dana premijer Andrej Plenković kao predsjednik HDZ-a obilazi Hrvatsku koristeći 29. obljetnicu osnivanja stranke, kako bi na prigodnim skupovima članstvo uvjerio da je njegova politika na čelu Vlade polučila niz uspjeha koji garantiraju pobjedu na idućim izborima za Europski parlament krajem svibnja. Prije svega treba podsjetiti da se izbori za Europski parlament održavaju po drukčijim izbornim pravilima nego što su to izbori za Hrvatski sabor. Cijela Hrvatska je jedna izborna jedinica. Kao, članica Europske unije u Hrvatskoj će se birati 12 zastupnika, jednog više nego na prošlim izborima 2014. godine.

Treba podsjetiti na neke brojeve. Za ulazak u Europsku uniju na referendumu 2012. godine glasovalo je samo 29 posto od ukupnog biračkog tijela. Na prošlim izborima za EU parlament 2014. godine glasovalo je samo oko 950.000, odnosno 25 posto birača. Bilo je čak 25 kandidacijskih lista. Ne samo da je većina birača jednostavno bojkotirala izbore, nego, što je osobito zanimljivo, čak 5,5 posto listića bilo je nevažeće, jer su glasači na taj način pokazali nezadovoljstvo s politikom Vlade u Europskoj uniji.  Ti birači su čak prešli prag od 5 posto koji je potreban da bi se sudjelovalo u razdiobi mandata. S obzirom na postojeće stanje u državi, ali i na stanje odnosa Hrvatska-Europska unija, gledajući iz sadašnje perspektive na idućim izborima se može čak očekivati još manji odziv birača.

U takvim okolnostima Andrej Plenković obilazi državu ne bi li stranački lojalno biračko tijelo uvjerio kako je politika njegove Vlade jedina prava politika koja Hrvatsku vodi u pravom smjeru. To međutim po mišljenju birača nije točno, jer uzastopno iz mjeseca u mjesec u svim anketama o raspoloženju javnosti čak dvije trećine birača, dakle ne samo hadezeovih, smatra da Hrvatska ide u krivom smjeru. Te krute činjenice je naravno svjestan i sam premijer, pa u svojim nastupima po hrvatskim gradovima nastupa s dobro pripremljenom  taktikom zamaglivanja glavnih teških problema s kojima se suočava država pod njegovim vodstvom. U takvim okolnostima zamagljujući stvarno stanje u kojemu se nalazi Hrvatska, on svojim potencijalnim biračima prodaje „lažne vijesti“ umotane u celofan. Andrej Plenković tako priznaje da su problemi hrvatske europske tranzicije brojni, ali da je pristup Vlade bio pragmatičan u zaštiti hrvatskih interesa pa se poslužio primjerom rješavanja krize oko „Agrokora“, pri čemu „smo pokazali kičmu“, a možda se to premalo vrednuje, kaže premijer. On  skriva pravu istinu o „Agrokoru“ jer ta priča još uvijek nije završena a koliko je Vlada pokazala kičmu najbolje se vidi po tome da je za konzultantske usluge isplaćeno pola milijarde kuna, te da je dobar dio zemljišta koncerna dospio u ruke ruskih banaka koje će to zemljište dati u koncesiju.

On se čak pita pred članstvom u Varaždinu koja je stranka, ako ne HDZ,  u zadnjih 30 godina angažiranije štitila hrvatske interese u tranziciji političkog sustava, gospodarstvu, u obrani u Domovinskom ratu, pri čemu ne spominje velikosrpsku agresiju. Na ovu tvrdnju moglo bi se na dugo i široko demantirati Andreja Plenkovića po svakoj točki, ali ćemo se zadržati samo na dvije  i to svježe. Njegova vlada besramno, kako to pokazuje njegov ministar uprave Lovro Kušćević, osporava pravo narodu da sudjeluje u politici jer zakulisnim radnjama ne želi priznati zahtjeve za dva referenduma. Njegova Vlada dakle krši članak 1. Ustava Republike Hrvatske  koji jasno kaže da vlast pripada narodu i proizlazi iz naroda. Njegova vlada kao i prethodne HDZ-ove vlade nisu ništa učinile da se ta volja naroda poštuje, pa su za referendum  postavljeni najoštriji uvjeti kakvi ne postoje ni u jednoj drugoj članici Europske unije, a čak kad se i udovolji tim strogim uvjetima Vlada je odlučna da ne prihvati volju naroda. Dakle, je li tranzicija političkog sustava u obrani i širenju demokratskih procesa ili u ovom slučaju u suzbijanju tih demokratskih procesa.

Kad je riječ o Domovinskom obrambenom ratu protiv velikosrpske agresije koju Andrej Plenković ni slučajno ne bi spomenuo treba samo podsjetiti da je HDZ-ova vlada izručila hrvatske pobjedničke generale Haaškom tribunalu i da ni dvadesetak godina nakon završetka rata nije uspjela riješiti sa Srbijom pitanje nestalih, a da ne govorimo o drugim neriješenim pitanjima. Nadalje HDZ-ova vlada je pristala da Srbija univerzalnom juristikcijom progoni naše pobjedničke branitelje, a da protiv glavnih aktera velikosrpske agresije HDZ-ove ali ni SDP-ove vlade nisu pokrenule krivične postupke, dok se sustavno zato progone hrvatski branitelji. Najbolji dokaz da sadašnja HDZ-ova Vlada ne brani hrvatske nacionalne interese je protivljenje osobno samog Andreja Plenkovića održavanju mirnog vukovarskog prosvjeda protiv neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa u progonu zločina počinjenih u velikosrpskoj agresiji. Štoviše, njegova vlada gleda kroz prste Srbiji kad je u pitanju njezin pristup Europskoj uniji, jer ne prati ispunjava li Srbija usvojene mjere za otvaranje ključnih poglavlja u pregovorima s Europskom unijom.

Prilikom nastupa u Imotskom jednoj od tradicionalnih tvrđavi  HDZ-a premijer je okupljene upozorio da dobro promisle kad im dođu pričati priče o državotvornosti, nacionalnom interesu i optužbama HDZ-a za veleizdaju, te „slične budalaštine“. On poručuje Imoćanima da takvima odgovore „da im priča ne stoji“ i da mogu privući nekoliko postotaka te da budu sretni da dosegnu izborni prag. Tu je premijer duboko u pravu, jer po ovakvom izbornom zakonu i cijeloj logistici koju kontrolira vladajuća stranka od medija, izborne kampanje do ključnog brojenja u APIS-u HDZ na temelju svojeg biračkog klijentelističkog tijela može očekivati sigurnu pobjedu. A što o takvom anemičnom premijeru, anemičnoj Vladi, pa i anemičnom HDZ-u misli jedan prosvjednik u Imotskom pokazao je transparentom na kojemu je zdravorazumski pisalo: „29. obljetnica uništavanja, omalovažavanja i iseljavanja“.

Na predizbornom skupu u zagrebačkoj Trešnjevci Andrej Plenković kritizirao je one koji se zalažu za suverenizam rekavši da današnji suverenizam nije isti suverenizmu iz 19. i dijela 20. stoljeća. On je naglasio da je u današnjim okolnostima „okupljanje suvereniteta vlastitom voljom na razinu koja je zajednička“ praktički pokazao da je dosljedan činovnik Bruxellesa koji je poslan u Hrvatsku kao gubernator, pa samim tim nije hrvatski političar koji štiti interese hrvatskog naroda i države nego namjesnik Europske komisije sa zadaćom da Hrvatsku pacifizira s jedne strane u smjeru tzv. Zapadnog Balkana, a s druge strane da je uvede u eurozonu koju je Britanija odbila s krajnjim ishodom izlaska iz EU. Andrej Plenković a nažalost ni veći dio njegovog biračkog tijela nije svjestan sadašnjeg trenda u Europskoj uniji koji ukazuje da će bauk suverenizma pogotovo među novim članicama prodrmati europsku naddržavu i Njemačku kao začetnicu tog koncepta koji se jedino može usporediti s Brežnjevljevom „teorijom ograničenog suvereniteta“, ovaj put doduše bez oružja.

Vjekoslav Krsnik

Komentari