TwitterFacebookPinterestGoogle+

DA SE NE ZABORAVI 11. ožujka 2002. godine napustio nas je kardinal Franjo Kuharić

Papa Ivan Pavao II je zagrebačkog nadbiskupa Franju Kuharića imenovao kardinalom 2. veljače 1983. godine. Bio je moralni autoritet za komunističke vlasti i u doba stjecanja hrvatska neovisnosti. Svojim djelovanjem je hrabrio hrvatske branitelje, tješio ucviljene majke i stalno pozivao na poštivanje moralnih načela i u ratu.

„Franjo Kuharić uvijek je ustajao i ustrajao u obrani vjere, prava pojedinca, inzistirajući na pravednosti i temeljnim načelima u doba komunizma, ali i u Domovinskom ratu. Ostajući trajno na načelima vjere kardinal F. Kuharić branio je pravo Hrvatske na njezinu samostalnost, ali je i s krajnjom otvorenošću ustajao na obranu potlačenih, naglašavajući kršćanska načela pravednosti i ljubavi.

U svojem četvrtstoljetnom nadbiskupovanju doživio je uspostavu neovisne i međunarodno priznate države Hrvatske, postao je prvi predsjednik prve Hrvatske biskupske konferencije i pripala mu je čast da kao prvi hrvatski crkveni dostojanstvenik ugosti jednoga rimskog prvosvećenika papu Ivana Pavla II., na hrvatskom tlu, prigodom prvog papina dolaska u Hrvatsku.

Zasigurno, poseban dan u životu kardinala Franje Kuharića predstavlja datum 3. listopad 1998. godine kada je papa Ivan Pavao II. na svečanom euharistijskom slavlju u Svetištu Majke Božje Bistričke blaženim proglasio njegovog zareditelja i svjedoka vjere kardinala Alojzija Stepinca.“

Izvor: Kolarić, J. (1995) Franjo Kuharić. U: F. Mirošević, ur. Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb: Školska knjiga, str. 511-520.

Za svećenika ga je zaredio nadbiskup Alojzije Stepinac 15. srpnja 1945. godine. Za vrijeme svećeničke službe (u župama: Radoboj kraj Krapine, Rakov Potok, Sveti Martin pod Okićem, Sveta Marija Okićka) bio je u životnoj opasnosti. Slučajno je izbjegao atentat 22. veljače 1947. godine, bio je kamenovan kada je s hodočasnicima išao u Mariju Bistricu. Bio je moralni autoritet i oslonac vjernicima u vrijeme komunizma kada je Crkva bila progonjena i marginalizirana.

Za biskupa je zaređen 3. svibnja 1964. godine a 16. lipnja 1970. godine je imenovan zagrebačkim nadbiskupom. Na konzistoriju 2. veljače 1983., papa Ivan Pavao II. imenovao ga je kardinalom.

Bio je pokretač crkvene proslave Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata koja je završila Nacionalnim euharistijskim kongresom 1984. u Mariji Bistrici.

Kardinal Franjo Kuharić je ustrajao u obrani vjere, pravu pojedinca, pravednosti i nacionalne samobitnosti. Bio je „Kardinal ljubavi i dobrote“ koji je govorio jasno, jezikom koji je svakome bio razumljiv.

„Ako je moj protivnik spalio moju kuću, ja neću zapaliti njegovu! Ako je razorio moju crkvu, ja neću ni dirnuti njegovu, dapače, čuvat ću je. Ako je napustio svoj dom, ja neću ni igle uzeti iz njegova! Ako je ubio moga oca, brata, sestru, ja neću vratiti istom mjerom nego ću poštovati život njegova oca, brata, sina, sestre“, poručio je Hrvatima kardinal Kuharić u propovijedi na blagdan sv. Lovre u Petrinji teške 1991. godine.

Godine 1993. poslao je svoj čuveni apel za prestanak rata između Hrvata i Muslimana u BiH.

„Svim sukobljenim stranama u Bosni i Hercegovini u ime vjere u Boga Svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje, upućujem hitan poziv da obustave neprijateljstva i da izgrađuju život međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, koja je i član Ujedinjenih naroda, na načelima: sloboda za sve, pravednost među svima, poštivanje nacionalnih i ljudskih prava bez ikakve pristranosti!

Svi su narodi jednaki u svome dostojanstvu i pravima!

Svi su ljudi stvoreni na sliku i priliku Božju i jednaki su u dostojanstvu i pravima!

Svaki čovjek ima pravo živjeti slobodno i sigurno u kraju gdje se rodio!

Ima pravo na nepovredivost svoga doma i svoje osobe!“

„Nikada nije dopušteno činiti zločin protiv tuđeg života, protiv tuđe imovine, protiv dostojanstva drugoga!

Stoga mi osuđujemo svaki zločin, tko god ga učinio!

Tko čini zločin, ratuje protiv samoga sebe i navlači Božje prokletstvo na samoga sebe!

Stoga zaklinjem sve odgovorne njihovom savješću i njihovom djecom, njihovim dobrom i njihovom budućnošću da prekinu sukob i raspolože srca za pravedan mir.

Suživot Muslimana, Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini je sudbina te države! Pomiješanost i susreti su neizbježivi!

To do kraja ne rješavaju ni provincije prema Vance-Owenovu planu. Rješenje je samo u obraćenju srdaca, u raspoloženju svake savjesti, pogotovo odgovornih, da svaki čovjek može živjeti u potpunoj slobodi i sigurnosti u svom domu, na svom radnom mjestu!

Ljudski se može živjeti s drugima, makar različitima, samo u pomirenju, u dobronamjernom prihvaćanju u međusobnim odnosima, na temelju Božjega načela: “Sve, dakle, što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima!” (Mt 7, 12).

Svi sukobljeni u toj strašnoj nesreći, koja sve pogađa, bojte se Boga koji će suditi svaku misao, riječ i djelo!

Tolike suze djece, žena i staraca neka vas ganu!

Tolika zgarišta nekoć mirnih kuća neka vas potresu!

Toliki nedužni pobijeni neka budu pred očima vaše savjesti!

Želimo dobro, mir i slobodu svima i svakome! U ime Božje vas molim i zaklinjem, odlučite se za pravedan mir za sve!

Birajte slobodu u poštovanju prava svih i svakoga!

Od milosrdnog Boga vam svima molim svjetlo u srcu i savjesti da vaša odluka za mir bude iskrena, trajna i blagoslovljena“

Bio je domaćin papi Ivanu Pavlu II. prilikom njegova posjeta Hrvatskoj, 1994. godine.

Umirovljen je 5. srpnja 1997. godine.

Kardinal Franjo Kuharić je promicao istine o kardinalu Alojziju Stepincu, njegove propovijedi su sabrane u knjizi Poruke sa Stepinčeva groba. Bio je uz Papu Ivana Pavla II. i tijekom njegova drugog posjeta Hrvatskoj kada je u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. proglasio kardinala Alojzija Stepinca blaženim.

Kardinal Franjo Kuharić je kazao i slijedeće:

„U ovom vremenu Europa proživljava duboku krizu na misaonom i moralnom planu. Uzrok te krize su razna filozofska i ideološka mišljenja i tumačenja samoga čovjeka koja odbacuju punu istinu o čovjeku koju crpimo samo iz vjere u Božju riječ. Vrijednosti koje ostvaruju čovjekov život u punini i cjelovitosti njegova bića i smisla, imaju svoj nepresušivi izvor u Objavi Božjoj koju nam Crkva neumorno predaje i tumači“.

„Volja Božja to je veličina čovjeka, ljepota čovjeka. Volja Božja je sloboda čovjeka. I kada zaista prihvati ljepotu Božju i živi je, postaje duhovni div. Ako slijedi svoju samovolju, postaje zarobljenik samog sebe i patuljak.”

Umro je u Zagrebu 11. ožujka 2002. godine. Na desetu obljetnicu njegove smrti 10. ožujka 2012. pokrenut je proces za njegovu beatifikaciju.

Veliki humanist i domoljub kardinal Franjo Kuharić pokopan je u kripti zagrebačke katedrale.

Na zadnjem oproštaju od kardinala Kuharića okupili su se cijeli državni vrh, četiri kardinala, oko 700 biskupa i svećenika te mnoštvo hrvatskih vjernika.

Ne zaboravimo na poruke kardinala:

Postoje neke linije s kojih se ne smijemo povlačiti, crte s kojih se ne smije uzmicati!“

„Mali s velikima ne trebaju razgovarati na koljenima, nego na temelju principa!“

Marko Jukić/hu-benedikt.hr; Foto: 24sata, M. Jukić

Komentari