TwitterFacebookPinterestGoogle+

Stop nepoštenim trgovačkim praksama u poljoprivredi!

  • Written by:

Zastupnica Petir postignuti dogovor smatra pobjedom malih nad velikima koja bi trebala olakšati život poljoprivrednicima na zajedničkom europskom tržištu

Europski je parlament na svojoj današnjoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržao postignuti dogovor u Trijalogu o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe hranom. Cilj je ovoga prijedloga ograničiti nepoštene trgovačke prakse pri čemu nova Direktiva izrijekom zabranjuje šesnaest praksi u odnosima između dobavljača (poljoprivrednika) i otkupljivača (kupaca)  od kojih je dio potpuno zabranjen, a dio zabranjen ako nisu prethodno ugovorene između dobavljača i otkupljivača. Ovo će održati stabilnost tržišta, povećati primanja poljoprivrednih proizvođača, te poboljšati konkurenciju u poljoprivredi.

U raspravu koja je održana dan prije glasovanja uključila se i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir i članica nadležnog parlamentarnog Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj. „Posljednja anketa u kojoj su sudjelovali poljoprivredni proizvođači i zadruge provedena na temelju šire definicije nepoštenih trgovačkih praksi, pokazala je da se šteta prouzročena nepoštenim trgovačkim praksama procjenjuje na više od 10 milijardi eura godišnje na EU razini. Upravo nepoštenu trgovačku praksu mladi navode kao jednu od glavnih prepreka za bavljenje poljoprivredom. Ukoliko se taj problem uskoro ne riješi,  budućnost poljoprivrede i opskrbe hranom biti će dovedena u pitanje“, upozorila je Petir.

Dodala je kako „poljoprivrednici već sada rade u sektoru s najnižim prosječnim prihodima u EU zbog čega se ne osjećaju sigurnima, a uz to otkupljivači kao snažniji u cijelom lancu opskrbe hranom, različite rizike svojeg poslovanja prevaljuju na poljoprivrednike kao slabije, bilo da se radi o dugim rokovima plaćanja, uvjetima isporuka, skladištenja i prodaje na koje poljoprivrednici sami ne mogu utjecati.“

Manji subjekti u lancu opskrbe hranom podložniji su nepoštenim trgovačkim praksama jer je njihova pregovaračka snaga općenito manja u odnosu na veće subjekte u lancu. Poljoprivredni proizvođači posebno su osjetljivi na nepoštene trgovačke prakse jer njihova pregovaračka snaga često nije usporediva s pregovaračkom snagom njihovih partnera dobavljača. Zastupnica Petir pozdravlja brzi dogovor postignut u Trijalogu oko ovog zakonodavnog prijedloga okarakteriziravši ga pobjedom malih nad velikima koja bi trebala olakšati život poljoprivrednicima na zajedničkom europskom tržištu.

Republika Hrvatska već je donijela Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koji je na snagu stupio 2017. godine, i to upravo slijedom inicijative zastupnice Petir koja je od početka svog mandata zagovarala njegovo donošenje upozoravajući na tešku situaciju u poljoprivredi. Sa 185.700 OPG-a, koliko ih je bilo krajem 2013. godine, pali smo na 159.191 OPG-a krajem 2017. godine, što znači da se u tom razdoblju zatvorilo 26.509 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva.

„Slabo korištenje EU fondova, nepoštena trgovačka praksa, nemogućnost poljoprivrednika da uđu u posjed poljoprivrednog zemljišta, nejednaki uvjeti na tržištu i dugi rokovi plaćanja, nemogućnost pristupa jeftinom kapitalu, uzeli su danak“, ističe Petir. Ona upozorava da je prema podacima Europske komisije Hrvatska nažalost lošija u korištenju sredstava za ruralni razvoj u usporedbi s većinom drugih država članica (na 21 mjestu od 28) a Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u primjeni je tek godinu dana, stoga se rezultati ne mogu očekivati preko noći, no kako ističe, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u 2018. godini zaustavljen je dugogodišnji negativni trend pada broja OPG-a (162.248). Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja objavilo je da je od 202 predmeta riješilo 93 predmeta, za 32 predmeta pokrenuti su upravni postupci, dok se za preostale predmete provodi utvrđivanje indicija za pokretanje postupaka.

„Prosječno trajanje postupaka u praksi 9 – 12 mjeseci je predugo“, ističe Petir koja upozorava da se prijave uglavnom podnose anonimno što znači da poljoprivrednici još uvijek osjećaju strah zbog mogućeg raskida ugovora od strane trgovaca. „Hrvatski zakon potrebno će biti uskladiti s EU direktivom kao i otkloniti nedostatke koji su se uočili u dosadašnjoj provedbi zakona, a Hrvatska može donijeti i strože standarde od onih koji su propisani na EU razini kako bi zaštitila svoje poljoprivrednike“, zaključila je Petir.

Izvor: hu-benedikt.hr

Komentari