TwitterFacebookPinterestGoogle+

Uskrsna poruka splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića

  • Written by:

Draga braćo i sestre!

  1. Već od davnina, a osobito danas, svijet je ispunjen i pretrpan najrazličitijim informacijama koje čovjeku omogućavaju da živi u znanju i određenoj sigurnosti. U ovaj „medijski“ prostor svijeta i izraelskog naroda, ušla je i silno odjeknula neobična vijest o događaju praznog groba! Učitelj je odvalio grobni kamen i napustio grobnu jamu! Još više iznenađuje vijest koju nebeski glasnik objavljuje preplašenim ženama: „Što tražite živoga među mrtvima? Nije ovdje! Uskrsnu!“ (Lk 24, 5-6) Bog života obeskrijepio je smrt, tog posljednjeg neprijatelja. Čudesna vijest Kristova uskrsnuća trajno nadilazi svaku drugu vijest i u svojoj novosti, radost je za sva naša informiranja i životne događaje; važna je za svakog čovjeka i čitav ljudski rod. Krist svojim uskrsnućem u potpunosti prožima i mijenja ljudsku prošlost, sadašnjost i budućnost; mijenja čovjekove žalosti i tjeskobe, učvršćuje radosti i osnažuje nadu. A od svih ovih dinamičnih stvarnosti satkan je život pojedinca i obitelji, društva i Crkve, koji se kreće na nesigurnim stazama svjetskih zbivanja i očekivanja.
  2. Uz svu slabost i iskustvo vlastitih ograničenja, čovjek ipak ne prestaje postavljati pitanja o sebi, o svome postojanju ovdje i sada, kao i o vječnosti. Ta nam pitanja, uz svu množinu i raznovrsnost informacija ostaju stalna i vječno zanimljiva, jer nikada do kraja sa sigurnošću i sami na njih ne možemo odgovoriti. Pitanje o smislu života muči svakog pojedinca. Štoviše, pitanje smisla življenja zajednički je nazivnik za sva druga pitanja o obitelji, ljubavi, braku, radu, zaradi, bogatstvu, siromaštvu, požrtvovnosti, solidarnosti, Crkvi, pravdi, napretku…Doista, pitanje o životnom smislu i budućim vremenima nije nešto posljednje, već ono što ovdje i sada određuje cjelokupnu čovjekovu egzistenciju. Iz životnog cilja određujemo smjer svakodnevnog kretanja, a sve nas koji smo u vlaku života na ovoj zemlji na kraju krajeva, itekako zanima smjer i cilj našeg ljudskog putovanja. Mi kao putnici trajno hodimo u nesigurnosti da to može biti i vlak bez voznog reda! Ali u ovaj vlak zemaljskog života ušao je i Isus Krist, Bog koji je postao čovjekom i koji je raspršio tmine ovog svijeta objavivši Oca koji nas čeka, darujući nam pritom vjeru, nadu i ljubav.
  3. Braćo i sestre, mogli bismo reći da je naš život poput jednog kviza. Puno je pitanja, od onih najjednostavnijih – svakodnevnih, gdje se dobro snalazimo i lako dajemo odgovore, do onih sve složenijih na koja smo sve manje sigurni u točnost odgovora. U životnom kvizu netko pogriješi, netko odustane na samom početku ili na sredini puta, daleko od posljednjeg pitanja kojeg ni ne otvara niti na njega daje odgovor. A vjerujem da se ipak u svima nama krije želja i ambicija da dođemo, otvorimo i odgovorimo na zadnje pitanje u kvizu života.
  4. No, zašto je vijest o praznom grobu i objava koja najavljuje događaj „Nije ovdje – uskrsnu“ toliko važna, radosna i sudbonosna za nas i našu povijest? Zbog toga jer je netko konačno otvorio i posljednje pitanje, pitanje života u kvizu života, te je na njega dao i točan odgovor! Isus Krist, utjelovljena riječ Božja koja je radi nas ljudi i radi našega spasenja postala čovjekom, nama u svemu jednak osim u grijehu, svojim križem i uskrsnućem otvorio je grob, ostavio ga praznim, pobijedio je smrt, otkrio nam smisao postojanja i pokazao nam kamo vozi ovaj vlak života. Objavio nam je da čovjek nije izložen samo tegobnoj činjenici smrti pred kojom nema odgovora, niti je biće osuđeno samo na određeno hodočasničko zemaljsko vrijeme, nego je željeno stvorenje koje je Bog odvijeka odabrao da zauvijek biva pred njegovim licem. U uskrsnoj zori Bog nam daruje vječnu pobjedu i poziva nas da je živimo već sada, mijenjajući i gradeći svoje odnose s Bogom i bližnjima, kao i pogled na sebe samoga.
  5. Dragi prijatelji, događaj uskrsnuća nezamjenjiv je i temeljni događaj Božje ljubavi, jer se u otvaranju posljednjeg životnog pitanja daje odgovor koji se tiče svih ljudi i povijesti spasenja čitavog stvorenog svijeta. Kristovo otvaranje zadnjeg pitanja i njegov odgovor nije apstrakcija, već događaj! Nije jedna teorija, već osoba – raspeti i uskrsli Sin koji postade prvorođenac od mrtvih! Kristovo uskrsno jutro, njegov odgovor na pitanje smisla života i vječnosti, dar je i poziv svima nama. Radost i novost Kristova uskrsnuća omogućuje svakom da slobodno, sigurno i jasnije odgovara na pitanja na svim nižim razinama svakodnevlja: osobnog i obiteljskog, društvenog i političkog, zemaljskog i nebeskog pitanja u kojima se dotičemo dobra i zla, ljubavi i mržnje, istine i laži, života i smrti. Stvarnost uskrsnuća darovana nam je u neizmjernoj ljubavi križa Kristova i želi se očitovati u našem životu uvijek. Uskrsli želi otvoriti sve naše grobove.
  6. U ovome svijetu postoji još uvijek mnogo nepoznatih i neotkrivenih grobnih mjesta, jama u kojima su tolike nevine žrtve prekrivene naslagom mržnje i betonom ideologije. Grob još uvijek vlada tamo gdje nema novih života, gdje je nasilje nad djecom i ženama, sebičnost, kriminal…; tamo gdje je nestalo razgovora, blizine, oproštenja, solidarnosti, dobrote, odgovornosti, pravde, mira, vjere, nade i ljubavi…Tama groba još uvijek gospodari ondje gdje se živi protiv života; gdje se živi beznadno i bez ikakvoga cilja. Tišina Velike subote još uvijek dominira ondje gdje se živi pod zakonom grijeha koji ne daruje istinski život niti dopušta oproštenje bližnjem koji je slab i grješan, ali i ondje gdje se sve dopušta samodostatnom „ja“ koji grijehom i moralnom dekadencom narušava svoju sličnost s Bogom. Ovakve životne stvarnosti sigurno su križevi koji opterećuju one koji ih nose, a da to možda ni ne primjećuju. Ali životni križ upravo je prilika za istinski susret s Uskrslim Gospodinom. Jer nema uskrsnuća bez križa. Uskrsnuće bez križa je prazno i besadržajno, a križ bez uskrsnuća je slijep. Na križu se nalazi povijest svijeta i svakog pojedinca: milost i grijeh, milosrđe i pokajanje, dobro i zlo, vrijeme i vječnost. Međutim, logika križa nije u prvome redu logika boli i smrti, nego ljubavi i sebedarja koje donosi život. (Usp. Križni put s razmišljanjima pape Franje, Verbum, 2015., str. 57.) Prihvatiti ovu božansku logiku znači kušati do kraja istinsko sinovstvo i imati već sada i ovdje srce otvoreno prema Božjem srcu.
  7. Papa Franjo na jednom mjestu reče: Ili vjerujemo u silu groba zatvorena kamenom te je usvajamo kao način života hraneći svoje srce tugom ili smo pak otvoreni za primanje anđelova navještaja: Nije ovdje, nego uskrsnu!, pa prihvaćamo radost, onu slatku i utješnu radost evangelizacije koja nam otvara put da naviještamo da je On živ i da nas čeka, u svakom trenutku, u Galileji susreta sa svakim od nas…Ne bojmo se radosti uskrsnuća Kristova! Uskrsnuće je očitovanje slave, spasonosne i milosrdne Božje ljubavi koja je riješila kviz čovjekova života i odvalila grobni kamen s njegova groba. Radosna vijest o Božjoj pobjedi najvažnija je i jedina potrebna i do kraja istinita informacija u kojoj su ostvarena sva Božja obećanja i u kojoj nadvladava život! U Kristovu uskrsnuću događa se novo stvaranje, ispunjenje onog obećanja Evo sve činim novo, naše rođenje za vječnost i zajedništvo s Bogom.
  8. Draga braćo i sestre, želim svima vama sretan i blagoslovljen Uskrs! Oslobođeni ropstva grijeha i spona smrti, radosna srca koračajmo ovim svijetom kao živi svjedoci uskrsloga Gospodina, kao kršćani – Kristovi učenici u kojima odjekuje: Krist uskrsnu, doista uskrsnu! Aleluja!

Vaš brat i nadbiskup,        

+ Marin Barišić

Komentari