TwitterFacebookPinterestGoogle+

Raspudić: U Hrvatskoj nema ozbiljne političke vlasti koja bi uredila mirovinski sustav u skladu s onim što će se događati za 20-30 godina

  • Written by:

U emisiji Peti dan teme radni vijek te elektroničko špijuniranje komentirali su Marija Selak, Aleksandar Musić, Nino Raspudić te Petar Tomev Mitrikeski.

Komentirajući prvu temu gosti emisije su se osvrtali i na aktualnu referendumsku inicijativu „67 je previše“.

Voditeljica se osvrnula na podatke o prosječnom životnom vijeku, koji se unazad nekoliko godina znatno produljilo.
Što se to tako promijenilo da živimo dulje i možemo li i raditi dulje?“ – pitala je Petra Tomeva Mitriketskog koji je istaknuo kako je za neka zanimanja, poput njegovog, sveučilištnog profesora, poželjno raditi dulje te da bi njemu osobno odgovaralo raditi do 67 godine, dok je drukčije s nekim težim fizičkim zanimanjima.

„Po mojim spoznajama produljio se životni vijek nekih 10-ak godina.“ – kazao je Raspudić te se osvrnuo na Danteovu Božanstvenu komediju, gdje se navodi da je ona napisana na polovici Danteove životne dobi, kada je imao 35 godina, što znači da je punim životnim vijekom smatrao 70 godina. To, ističe Raspudić, pokazuje da tada, u kasnom srednjem vijeku, oni koji nisu umrli kao djeca niti ih je pokosila neka boleština kao kuga, imali životni vijek čak do 70 godina.

Istovremeno je danas, rekao je, prosječni životni vijek 80 godina.

„Milijun i pol otprilike ljudi radi, a na njih imamo 1240 umirovljenika, dakle gotovo smo došli do omjera 1 naprama 1“ – naveo je Raspudić glavni problem mirovinskog sustava u Hrvatskoj.

„Ja se bojim da u Hrvatskoj nema ni na vidiku ozbiljne vlasti i političke odgovornosti koja bi povukla neke poteze koji bi se ticali onoga što će se događati za 20-30 godina sa stanovništvom, prije svega u pogledu mirovinskog sustava.“ – zaključio je Raspudić.

Selak: „Poruka je – želimo da stariji ljudi rade, ali samo lošije poslove“

„Naravno da je pitanje ubijaju li nas nehumani radni uvjeti ili je u pitanju zaista dob nakon koje se ne može raditi“ – rekla je Marija Selak, koja je istaknula dvije, naoko suprotstavljene tendencije u društvu po pitanju treba li raditi nakon 65.

„Jedna je ova da, primjerice na fakultetima, ljudi žele i bore se da ostanu raditi što dulje dok ih sustav tjera da idu u mirovinu, iako se taj posao može obavljati i u toj dobi. Tu se pokušava izbaciti starije ljude, dakle stvara se sukob mladih i starih: Mladima se objašnjava da oni ne mogu ući u sustav jer njihovi stariji prethodnici nisu na vrijeme otišli u mirovinu.“ – ističe Selak.

Komentirajući aktualnu situaciju rekla je da je poruka koja se šalje vrlo jednostavna: „Da, želimo da stariji ljudi rade, ali samo lošije poslove.“

„Ne treba se zavaravati s time da država želi da mi radimo, nego i što država želi da mi radimo.“ – ističe Selak.

Istaknula je da možda nitko zapravo ne razumije što taj naš mirovinski sustav uopće znači.

„Mi jesmo rekorderi po prijevremenom umirovljenju, ali smo i rekorderi prijevremenom umirovljenju na koji nas potiče poslodavac. Imamo zaista problem na tržištu rada, pa se poslodavci sami rješavaju starijih radnika“ – primjetila je također Selak.

Petar Tomev Mitriketski rekao je da su u plemenskom nomadskom načinu života ljudi radili oko 6 sati na dan, a živjeli su oko 30 godina. Nakon prelaska na sjedilački način života ljudi nisu živjeli dulje, ali su radili puno više.

Raspudić: Velika borba u budućnosti vodit će se oko kontrole interneta

Druga tema emsije bila je elektroničko špijuniranje, a voditeljica je pritom podsjetila i na „aferu SMS“.

„Što se tiče afere SMS mislim da je tragikomično da se čovjek, koji je bio percepiran kao junak koji je na leđima nosio suborca, danas nalazi u situaciji u kojoj je optužen da provjerava što mlade djevojke čine putem sms-a kako bi ih osvojio. Zabrinjavajuće je da je moguće uopće da netko od strane vlasti ulazi u vašu intimu, no nitko se ne bavi time da je moguće da se državni sigurnosni aparati zloupotrebljavaju za nečije privatne interese.“ – istaknula je Selak.

Podsjetila je da je EP donio Izvješće o pravilima građanskog prava o robotici, prema kojima i roboti imaju pravnu osobonost, što znači da će ih se ubuduće moći i tužiti.

„Čovjek još uvijek vjeruje više osjetilima nego virtualnim činjenicama, zaboravlja pravila po kojima ta stvarnost funkcionira i to je razlog zbog kojeg ostaje šokiran što neki njegovi podaci cure“ – istaknula je Selak.

„Ljudi nisu svjesni toga da što god napišu na internetu, da netko to kasnije uvijek može pronaći.“ – kazala je voditeljica postavljajući pitanje Nini Raspudiću.

On je istaknuo da se to događa samo ako ima potrebe za time dok većina ljudi te potrebe nema.

„Danas se pokušava preko društvenih mreža spojiti dvostruka fantazija: voajera i ekshibicionista. Dakle, mi bismo da možemo sve vidjeti i voljeli bi da ostanemo nevidljivi, tj. da pokažemo samo ono što mi želimo. Sad naravno da se u praksi događaju neki nezgodni kratki spojevi. Kružila je jedna šala u počecima facebooka: Kaže prijatelj: Bio sam na facebooku – tamo možeš vidjeti što tko čita, tko su mu prijatelji, a kaže prijatelj: pa to se kod nas nekad zvala UDBA.“ – nasmijao je Raspudić prisutne.

Raspudić smatra da je nužno mlade educirati još od rane dobi o digitalnom svijetu i raditi na medijskoj pismenosti kako bi se postigla sigurnost.

Raspudić ističe da će se u budućnosti velika borba voditi oko kontrole interneta.

Komentari