TwitterFacebookPinterestGoogle+

DA SE NE ZABORAVI Borbe u Bosanskoj Posavini, svibanj – lipanj 1992.

Borbe za Bosansku Posavinu vođene su tijekom sedam mjeseci, od travnja do listopada 1992. godine. Agresor je već u ožujku 1992. započeo s osvajanjem teritorija; zauzet je Bosanski Šamac, Modriča i Brčko. Hrvatsko-muslimanske postrojbe su tijekom travnja oslobodile veliki dio Bosanske Posavine, oslobodile Modriču i presjekle koridor. Srbi su nakon toga okupili dva korpusa i pokrenuli operaciju „Koridor-92“.

Bosanske Posavine je prostor uzduž rijeke Save s bosansko-hercegovačke strane koji je omeđen na zapadu ušćem Une, a na istoku ušćem Drine u Savu. Na tom prostoru bile su  općine: Bosanski Brod, Derventa, Odžak, Modriča, Gradačac, Bosanski Šamac, Orašje i Brčko. U Bosanskoj Posavini živjelo  je oko 320.000 stanovnika, Hrvata 41%, Bošnjaka 22%, Srba 28%, Jugoslavena 6% i ostalih.

Bosanska Posavina bila je za Hrvate važan prostor jer su tamo živjeli (41% od ukupnog broja) i za obranu Republike Hrvatske. Za Srbe je Bosanska Posavina imala mnogo veće značenje jer je predstavljala direktan koridor između Srbije i okupiranih područja Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Zbog velike važnosti koridora Srbi (iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore) uložili su maksimalne napore održati koridor. Srpske snage činile su postrojbe JNA, postrojbe Teritorijalne obrane i mnogobrojne paravojne postrojbe koje je JNA naoružala. Bosansku Posavinu branio je HVO (Hrvatsko vijeće obrane). Srbi su krajem ožujka 1992. započeli s okupacijom Bosanske Posavine, zauzeli su Brčko (bez borbe) u kojem su Bošnjaci bili većina. Srpske postrojbe su im se odužile pokoljem. Srbima se suprostavio HVO koji je kontrolirao veliki dio Bosanske Posavine. Zbog važnosti koridora kroz Bosansku Posavinu Srbi su pokrenuli vojnu ofenzivu „Koridor-92“ u kojoj je sudjelovalo oko 20.000 vojnika. Napadi su započeli sredinom lipnja 1992. i agresor je zauzeo Modriču, Derventu i uspostavio Koridor. Borbe za Bosanski Brod trajale su od 30. rujna do 6. listopada kada su se hrvatske snage povukle. Bošnjačka strana (osim Bošnjaka u postrojbama HVO-a) nije podržala borbu HVO-a za Bosansku Posavinu. Hrvatska nije imala dovoljno teškog naoružanja, nije imala uvježbane vojne postrojbe niti dovoljno ljudstva da obrani Bosansku Posavinu. Konstrukcije o dogovorenoj predaji Bosanske Posavine dio su specijalnoga rata protiv Hrvatske.

Nakon 6. listopada 1992., nakon povlačenja hrvatskih postrojba iz Bosanskog Broda, agresor je okupirao cijelu Bosansku Posavinu osim prostora oko Orašja. U Bosanskoj Posavini agresor je razorio hrvatska mjesta i sela te izvršio etničko čišćenje. Na kraju rata hrvatske snage su mogle osloboditi Bosansku Posavinu, ali to nije dopustila  međunarodna zajednica. Nakon završetka rata Hrvatima nije omogućeno da se vrate na svoja ognjišta.

Slika 1. Karta BiH – Bosanske Posavine  (Wikipedia)

Slika 2. Karta Bosanske posavine (Wikipedia)

Marko Jukić/hu-benedikt.hr

Komentari