TwitterFacebookPinterestGoogle+

Hodočašće Stepinčevim putem od Krašića do Lepoglave za proglašenje blaženog Alojzija svetim

  • Written by:

Od petka 21. lipnja do utorka 25. lipnja četrdesetak hodočasnika prošlo je Stepinčev put od Krašića do Lepoglave prikazujući svoju žrtvu u napornom hodu za proglašenje blaženog Alojzija Stepinca svetim.

Hodočašće od otprilike 120 kilometara organizatori su podijelili na pet dana u četiri dionice s jednim danom odmora u Nacionalnom svetištu Majke Božje u Mariji Bistrici. Sudionici hodočašća imali su bogat program koji se sastojao od svakodnevne euharistije, molitve, tišine, upoznavanja kulture i povijesti našeg naroda te mnoštvo susreta s ljudima. 

Organizatori pohoda bile su dvije laičke udruge koje djeluju u Samoboru: udruga Ekosspiriuts i Bratovština sv. Jakova apostola, a njima su se pridružili i skauti Zagrebačke nadbiskupije. Čitav put osmislili su Radovan Librić, Denis Nikola Kulišić i Petar Šimunić iz navedenih udruga uz podršku brojnih članova. Organizatori su svaki dan predvidjeli kuhani obrok koji je spremala Anica Jurinjak uz veliku pomoć Josipa Živičnjaka i Domagoja Pudelka. Sudionici su na kraju susreta svjedočili da su kroz hodočašće bolje upoznali lik blaženog Alojzija Stepinca predstavljenog kao jednog od najčasnijih muževa naše povijesti.

Stepinčev put zamislio je, sada već pokojni, Tomislav Pavlin – Tom koji je stari romarski put kojim je išao blaženik Alojzije u Mariju Bistricu preko Sljemena, proširio iz Zagreba do Krašića. Dionica puta od Marije Bistrice do Lepoglave zapravo je dio marijanskih puteva koji stižu iz Slovenije.

Skupina od četrdesetak hodočasnika, prva veća skupina hodočasnika od markiranja hodočasničkog puta, koja je nakanila proći u cijelosti Stepinčev put okupila se u Krašiću 21. lipnja u petak ujutro. U Krašiću ih je dočekao upravitelj župe vlč. Ivan Vučak koji je s hodočasnicima molio Jutarnju molitvu iz Časoslova, a zatim govorio o bl. Alojziju Stepincu iznoseći neke detalje iz njegovog života za koje nikad nismo ni čuli. Hodočasnici su naučili mnogo o Stepincu van novinskih natpisa i senzacionalizma, o čovjeku molitve i žrtve, strpljenja i pobožnosti, neupitnog duhovnog zvanja – o čovjeku Crkve.

Sljedeća stanica hodočašća bila je Pribić, a kratko su stali kod grkokatoličke crkve na otočiću gdje su čuli ponešto o grkokatolicima u Hrvatskoj, a zatim ih je u katoličkoj župnoj crkvi primio svećenik Stjepan Dijaneš koji je podsjetio da taj dio Hrvatske zovu „Dolina kardinala“. Iz župe Pribić rodom je zagrebački nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić na kojeg su župljani osobito ponosni.

Nakon Pribića hodočasnici su krenuli prema marijanskom svetištu Majke Božje Dolske u koju je često dolazio blaženi Alojzije. Dalje su prošli put kroz župu Slavetić, pa župu sv. Jana, a u večernjim satima stigli su u župu Kotari, gdje je bilo predviđeno noćenje. Župnik vlč. Darko Banfić im je, u nekadašnjem samostanu koji je bogat poviješću, organizirao okrepu i odmor. Večeru je pripremila tehnička ekipa koja je hodočasnike pratila i dočekivala na odmorištima. Večernju euharistiju u crkvi sv. Lenarda vodio je fra Josip Vlašić iz samostana u Pazinu koji je također hodočastio. Fra Josip tumačio je evanđelja prigodno povezujući tekstove s današnjim trenutkom vjerničke zbilje.

Drugo jutro hodočasnici su stigli u župu Sveti Martin pod Okićem gdje je kod kapele sv. Josipa bio doručak. Kapelu koju je izgradila obitelj Razum iz obližnjeg sela Konšćica posvetio je upravo blaženik čiji put su hodočasnici prolazili. Slijedio je dio puta preko Svetonedjeljskog brijega te spuštanje u centar Svete Nedjelje i dolazak u grad. Nakon što su prošli Stenjevec hodočasnici su se smjestili i večerali u Gornjogradskoj gimnaziji te su se okupili na misi u crkvi sv. Katarine, akademskoj crkvi grada Zagreba.

Misu je ponovno predvodio hodočasnik fra Josip Vlašić, a o crkvi je govorio rektor vlč. Vladimir Magić koji je ispričao da su ga hodočasnici “vratili 30 godina u prošlost, kada su se na tom mjestu svaku subotu navečer na misi okupljali mladi iz cijeloga grada, a danas je pomalo potonula u zaborav”.

Treći dan hoda započeo je molitvom Jutarnje na grobu blaženika. Hodočasnike je pozdravio mons. Mijo Gorski, pomoćni zagrebački biskup uputivši i riječi ohrabrenja za nastavak hodočašća. Molitvu za proglašenje Blaženika svetim izrekli su hodočasnici u svetištu Majke Božje od Kamenitih vrata.

Navečer su se hodočasnici okupili u Nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici, a na večernjoj misi dočekani su od rektora vlč. Domagoja Matoševića koji je predvodio misno slavlje. Rektor je osigurao smještaj za sve sudionike hoda koji su u svetištu ostali i sljedeći dan u odmoru i euharistiji koja je slavljena u Karmelu. Misu je predvodio fra Josip Vlašić. 

U popodnevnim satima u ponedjeljak 24. lipnja na svetkovinu sv. Ivana Krstitelja sudionici su imali bogat katehetsko-slavljenički program kojeg je osmislio vjeroučitelj Radovan Librić. Sastojao se od katehetskog dijela u kojem su hodočasnici razmišljali o Crkvi i svojim župnim zajednicama, a program se nastavio na Kalvariji razmatranjem Puta svjetla.

Zadnji dan hodočašća započeo je molitvom Jutarnje u bazilici Majke Božje Bistričke. Prolazeći kroz Hrvatsko zagorje i prelazeći Ivančicu iznad Lobora hodočasnici su u kasnim popodnevnim satima stigli u Lepoglavu. Završno euharistijsko slavlje je predvodio izaslanik varaždinskog biskupa vlč. Tihomir Kosec, povjerenik za mlade Varaždinske biskupije. Euharistiju je pjesmom pratio Nadbiskupijski zbor mladih.

Na kraju mise je hodočasnicima predsjednik Bratovštine sv. Jakova apostola iz Samobora, Ante Blažević uručio Hodočasničku potvrdu kojom se potvrđuje da su 2019. godine prešli Stepinčev put, koji je dio hrvatskih Camino putova, od Krašića preko Zagreba i Marije Bistrice do Lepoglave na slavu Trojedinoga Boga i u čast hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca.

Fra Josip Vlašić, franjevac iz samostana Marijina pohođenja u Pazinu, jedan od pokretača sve popularnijih e-duhovnih vježbi, sudjelovao je u hodočašću Stepinčevim putem u organizaciji udruge Ekosspiritus, Bratovštine sv. Jakova apostola i Zdruga katoličkih skauta Zagrebačke nadbiskupije. Hodočašće je trajalo pet dana, a sudionici su prešli put od Krašića do Lepoglave.

Svoj dojam s hodočašća Stepinčevim putem fra Josip objavio je na Facebooku:
“Hodao sam Stepinčevim putem (Krašić – Kotari – Zagreb – Marija Bistrica – Lepoglava). Četiri dana hoda i jedan dan odmora, molitve i kateheze u Mariji Bistrici. Nisam hodao sam. Bio sam dio skupine od 40-ak osoba. Sve su organizirali udruga Ekosspiritus, Bratovština Sv. Jakova i Zdrug katoličkih skauta Hrvatske (tj. Zagrebačke nadbiskupije). Po procjeni moje app hodali smo cca 110 km. Po etama to je bilo ovako:

1. dan: Krašić – Kotari (Samoborsko gorje) 27 km
2. dan: Kotari – Zagreb (Gornji grad) 33 km
3. dan: Kašina – Marija Bistrica (zbog kiše smo odlučili krenuti iz Kašine, a ne ići preko Sljemena) 15 km
4. dan: dan odmora, molitve i kateheze u Mariji Bistrici
5. dan: Marija Bistrica – Lepoglava 35 km

Solidno.

Jedno jako dobro iskustvo. Što je bilo dobro? Bilo je dobro hodati. Bilo je dobro upoznati jedan novi i lijepi dio Hrvatske. Bilo je dobro vidjeti čudesne stare crkve. Bilo je dobro biti uz Stepinca. Bilo je dobro hraniti se riječju Božjom i euharistijom. Bilo je dobro upoznati nove ljude i razgovarati s njima. Bilo je dobro tuširanje u hladnoj vodi i skromni uvijeti noćenja u vrećama za spavanje. Bilo je dobro šutjeti i hodati. Bilo je dobro biti umoran. Bilo je dobro vrijeme, pa i kada zbog kiše moraš biti u pothodniku i tu provesti najraspjevanije trenutke ovog hoda.

Bila je dobra kuharica koja se brinula za dobru i obilnu hranu. Bila mi je dobra Marija Bistrica i dan počinka, molitve i kateheze u njoj. Osobito mi je bio dobar put svjetla uz bistričku kalvariju. Bili su dobri nutarnji dijalozi, i s Bogom i sa samim sobom. Bilo je dobro hladno pivo. Bili su dobri vicevi. Bili su dobri čepići za uši. Dobro je bilo što nije bilo žuljeva. I spoznaje su bile dobre. Bilo bi još bolje da smo ‘gazili’ Sljeme, ali je bila razborita odluka zaobići ga. Bila je dobra grupa. Mjera svega je bila dobra. Bilo je dobro. Bogu i ljudima sam zahvalan za iskustvo dobroga.”

Izvor: MISIJA / IKA / HKM

Komentari