TwitterFacebookPinterestGoogle+

DA SE NE ZABORAVI: Pobunjenici i JNA napali Pakrac 19. kolovoza 1991.

Slika 1. Razorena stara bolnica u Pakracu (MJ)

Bitka za Pakrac

22. veljače 1991. Srbi u Pakracu donijeli su odluku o pristupanju općine Pakrac SAO Krajini. Tim činom policijska se postaja u Pakracu izdvaja iz MUP-a RH. Pakrac je bio okružen selima s većinskim udjelom Srba u stanovništvu pa je trebao postati središte SAO Krajine za Zapadnu Slavoniju. Srpski teroristi su prvoga ožujka 1991. godine napali policijsku postaju u Pakracu. Zapovjednik policijske postaje Pakrac, Srbin Jovo Vezmar, naređuje mobilizaciju rezervnih policajaca srpske narodnosti i razoružanje hrvatskih policajaca, njih 16. Hrvatski policajci otpušteni su iz službe i pobunjenici (četnici) preuzeli su vlast, skinuli hrvatsku zastavu i postavili srpsku, a na zgradu općine su još postavili i četničku zastavu. Tom prilikom naoružani su srpski civili iz Pakraca i okolnih mjesta.

Drugog ožujka 1991. uslijedio je odgovor hrvatske policije. Specijalne postrojbe MUP-a RH oslobodile su policijsku postaju, skinule srpsku i postavile hrvatsku zastavu te zarobile  32 pobunjena policajca i uspostavili mir i red. Pobunjenici su se povukli u okolicu Pakraca odakle su pucali i granatirali Pakrac. JNA je iz Bjelovara poslala 10 tenkova u Pakrac. Bila je to demonstracija sile te potpora pobunjenicima i četnicima. Zadatak JNA bio je štititi pobunjenike, onemogućiti hrvatsku policiju pri uspostavi ustavno-pravnoga poretka na teritoriju RH.

JNA je u Pakracu prvi put primijenila taktiku „tampon-zone“ koju će nekoliko mjeseci kasnije često upotrebljavati u Hrvatskoj. Nakon reakcije hrvatske policije na oružane akcije srpskih pobunjenika, JNA bi postavila svoje snage između dvije strane, službeno „razdvajajući sukobljene strane“, a zapravo onemogućavajući hrvatskoj policiji dalje djelovanje i uspostavu ustavnopravnoga poretka RH.

Prva žrtva rata u Pakracu bio je mladi policajac Vlado Laučan koji je mučki, iz zasjede, dobio metak u leđa dok je s kolegom kontrolirao promet u selu Omanovac, sjeverno od Pakraca 9. lipnja 1991. Nešto više od mjesec dana kasnije, 16. srpnja 1991., pada nova žrtva; poginuo je policajac Branko Čorak iz Križevaca, a ranjeni su Draško Škondro i Željko Szabo. Počinitelji u oba slučaja nisu pronađeni!

Od kolovoza 1990. do kolovoza 1991. godine, kada je bio opći napad na Pakrac, na području Pakraca ubijena su 2 policajca, ranjeno je 5 policajaca, više osoba oteto i nestalo, masovno je upotrebljavano vatreno oružje, podmetnuto je sedam požara, bačeno 26 eksploziva, dogodilo se nekoliko otmica prevoznih sredstava, više izloga je razbijeno te je spaljeno nekoliko zastava RH.

Već za vrijeme prvoga općeg napada, 19. kolovoza 1991., pobunjeni Srbi i pripadnici JNA ulaze u bolnicu i otimaju ravnatelja dr. Vladimira Solara kojeg su držali u logoru i zatočeništvu 6 mjeseci. Kasnije je bolnica teško oštećena, a bolesnici su evakuirani 28. rujna.

Snage specijalne policije iz Zagreba, Bjelovara i Kutine razbile su četnike i uspostavile novu crtu obrane koja se održala do kraja sukoba.

Razaranja u Pakracu

O intenzitetu ratovanja na području Pakraca govori podatak da je tijekom Domovinskoga rata na pakračkom području razrušeno 76% stambenog fonda.

Tako se Pakrac nalazi na četvrtome mjestu po razrušenosti stambenog fonda, odmah iza Vukovara (91%), Hrvatske Kostajnice (85%) i Slunja (84%).

 

19. kolovoza 1991.

  • Avioni JNA bombardirali su Osijek te pritom ubili dvije žene i ranili nekoliko civila. Pogođena je osječka katedrala, a oštećena su i velika industrijska postrojenja.
  • Suđenje četvorici civila iz Splita koji su sudjelovali u demonstracijama protiv JNA u Splitu. Obavještajna vojna služba KOS poslije demonstracija otela je civile.

Slika 2. Srušena Kapela svetog Josipa (zaštitnika grada Pakraca), (MJ)

 

 

Komentari