TwitterFacebookPinterestGoogle+

DA SE NE ZABORAVI: Pokolj u Lovasu, listopad 1991.

Slika 1. Spomen-soba ubijenih u Lovasu (Wikipedia)

Pokolj Hrvata u Lovasu dogodio se između 10. i 18. listopada 1991. godine. Počinitelji su pripadnici JNA, pripadnici paravojnih četničkih postrojba i domaći Srbi.

JNA je pozvala stanovnike Lovasa da predaju oružje (pregovori u Šidu 27. rujna 1991.). Budući da su okolna hrvatska sela bila uništena, stanovnici ubijeni i prognani, stanovnici Lovasa nisu pristali na kompletnu predaju oružja. Naime, predali su dio oružja jer su se željeli braniti od četnika. JNA je prvi put napala Lovas 30. rujna 1991.  Samo dva dana kasnije ponovno je izvršen napad u kojemu je oštećen silos i katolička crkva.

10, listopada JNA i paravojne postrojbe ponovno su napali Lovas. Toga dana ubijene su 23 osobe. Na hrvatskim kućama morale su stajati bijela plahte, a Hrvati su morali nositi bijele vrpce na ruci.

17. listopada srpska je paravojska ponovno napala sela i ubila nekoliko mještana. Svi muškarci u dobi od 18 do 55 godina, njih oko 70-ak, potom su pozvani na sastanak gdje su im dodijeljene zadaće za prisilni rad. 

18. listopada srpska paravojska izabrala je 15 muškaraca, pretukla ih, a potom zaklala noževima. Ostalih 50-ak muškaraca je odvedeno u divljinu gdje im je rečeno da će otići u berbu. Na putu je paravojska ubila još dvojicu muškaraca.

 Pokolj u minskome polju

Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) dodao je zločin u Lovasu na popis optužbe protiv Slobodana Miloševića. Goran Hadžić je također bio optužen zbog uništavanja kuća i kulturnih spomenika, ubojstva civila i zatočeničkih objekata u Lovasu. ICTY je o događajima 18. listopada 1991. u Lovasu naveo sljedeće:

„Dana 18. listopada 1991. godine, pripadnici JNA, TO-a, SAO SBZS, i dobrovoljačke jedinice “Dušan Silni” prisilili su 50 hrvatskih civila, zatočenih radi prisilnog rada u zgradi zadruge u Lovasu, da odu do jednog minskog polja na izlazu iz sela Lovas, oko 20 kilometara jugozapadno od Vukovara. Na putu prema tom minskom polju, pripadnici ovih srpskih snaga ubili su vatrenim oružjem jednog zatočenika. Kada su došli do minskog polja, zatočenici su prisiljeni da uđu u minsko polje i da nogama čiste tlo ispred sebe kako bi polje očistili od mina. Najmanje jedna mina je eksplodirala i srpske snage su otvorile vatru na zatočenike. Poginuo je 21 zatočenik, neki u eksplozijama mina, neki u oružanoj vatri. Imena žrtava navode se u Dodatku I koji se daje u prilogu ove optužnice.“

Kada je jedna mina pokrenula cijelu seriju eksplozija, vojnici su istodobno otvorili vatru na skupinu. Pri toj akciji 21 osoba je ubijena, a 14 je ozlijeđenih. Leševi su ostali ležati na polju sve do sljedećeg dana, kada su zakopani u masovnu grobnicu.

Međutim, valja napomenuti da se jedan oficir JNA dovezao vozilom do lokacije te zaustavio tu akciju psujući srpsku paravojsku. Time je spašeno 30-ak života. Na naredbu časnika, 11 ranjenih je odvezeno do Šida na zdravstveni pregled, no osoblje je bilo odbojno te im dalo samo nužnu njegu.

Još 19 Hrvata su srpske postrojbe ubile 18. listopada u samom Lovasu.

Ukupno su srpske postrojbe uništile 260 kuća, i to u potpunosti. Najviše je štete napravljeno prigodom granatiranja sela prije njegova zauzeća. Prema procjenama, ukupno je ubijeno između 70 i 85 mještana Lovasa.

Srpsko tužiteljstvo teretilo je 14 pripadnika JNA, lokalne teritorijalne vlasti i paravojne formacije “Dušan Silni” da su lišili života 70 osoba. Prvostupanjskom presudom izrečene su presude (2012. godine) koje je Prizivni sud (2014.) ukinuo i naložio novo suđenje. Bio je to uobičajeni čin srpskoga pravnog cirkusa koji nije želio osuditi zločince.  

Godine 2017. dovršeno je snimanje dokumentarnog filma Krvava berba grožđao pokolju u Lovasu.

 

Komentari