TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Kuća Šenoa

Slika 1. Kuća Šenoa (MJ)

Kuća Šenoa (Zagreb, Ive Mallina 27) pruža svjedočanstvo o četiri naraštaja obitelji Šenoa (tijekom 182 godine). Muzej Kuća Šenoa otvoren je 14. listopada 2016.

Obiteljska zbirka Šenoa proglašena je kulturnim dobrom Republike Hrvatske (RH) i nalazi se na Listi zaštićenih kulturnih dobara RH.

 

Slika 2. i 3. Radna soba Augusta Šenoe (MJ)

 

O ostavštini obitelji Šenoa brine nasljednica obiteljske ostavštine Jasmina Reis. Njezin sin Ivan Reis vodi Udrugu Svi naši Šenoe, a Marko Reis pruža materijalnu potporu očuvanju obiteljske i nacionalne kulturne baštine. Zahvaljujući toj brizi, ostavština obitelji Šenoa dostupna je novim naraštajima, nije skrivena u prašnjavim, a nekada i pljesnivim depoima.  Ostavština obitelji Šenoa nije u cjelosti istražena pa je za očekivati da će se to u budućnosti i dogoditi.

 

August Šenoa nije živio u kući jer je sagrađena 50 godina nakon njegove smrti.  Milan Šenoa (Šenoin sin) sagradio je kuću  (1929.) na brijegu preko kojega je August Šeno išao do Gajeva ljetnikovca koji se nalazio na mjestu današnje mrtvačnice groblja Mirogoj. Nakon Gajeve smrti njegov posjed je kupila gradska uprava i sagradila vječno počivalište Mirogoj.

U Kući Šenoa radna je soba Augusta Šenoe, biblioteka Milana Šenoe, atelje Branka Šenoe i mnogo predmeta iz obiteljske ostavštine.

 

August Šenoa

August Šenoa (1838. – 1881.)  hrvatski književnik, dramaturg, jezikoslovac, prevoditelj, kritičar, zagrebački senator i kroničar. Najplodniji hrvatski pisac 19-og stoljeća, tvorac moderne hrvatske književnosti.

Bio je urednik časopisa Vienac od 1874. do smrti 1881. Kazališni kritičar pa dramaturg Hrvatskog zemaljskog kazališta, član uredništva lista Pozor za koji je pisao seriju feljtona Zagrebulje. Zahvaljujući Augustu Šenoi, feljton je postao literarni žanr.

Djela Augusta Šenoe

Povijesni romani: Zlatarevo zlato (1871.), Čuvaj se senjske ruke (1875.), Seljačka buna (1877.), Diogenes (1878.), a nije dovršio roman Kletva (1881.). Povijesni romani zauzimaju središnje mjesto u njegovu opusu.

Slika 4. Citat iz Diogenesa (MJ)

Pripovijetke: Prosjak Luka, Barun Ivica, Prijan Lovro, Branka.

Povjestice, pripovjedna djela u stihu:  Propast Venecije, Smrt Petra Svačića, Šljivari, Anka Neretvanka, Vinko Hreljanović ili iz narodne predaje: Božja plahtica, Kameni svatovi, Kugina kuća, Postolar i vrag, Gvozdeni div, Prokleta klijet, Mile Gojslavica.

Pjesme: Hrvatska pjesma, Na Ozlju gradu, Budi, U slavu J. J. StrossmayeraKlevetnikom HrvatskeHrvat Bosni, Budi svoj i druge. Šenoa je i osnivač moderne hrvatske kajkavske dijalektalne poezije.

Slika 5. Urednik Vienca (Knjižnica HAZU) (MJ)

Uređivao je časopis Vienac od 1874. do smrti (1881.)

Bio je potpredsjednik Matice hrvatske od 1877. do smrti (1881.), umjetnički ravnatelj Hrvatskog zemaljskog kazališta (1868. – 1870.) te dramaturg do 1873. kada postaje gradski senator.  

Slika 6. Spomenik Augusta Šenoe u središtu Zagreba (MJ)

August Šenoa najutjecajniji je i najplodniji pisac Hrvatske u 19. stoljeću, tvorac modernog hrvatskog romana. Kao jezikoslovac Šenoa je dao veliki doprinos jer je hrvatski jezik učinio izraženijim. Služio se pseudonimom Veljko Rabačević, Petrica Kerempuh, Milutin, Branislav i različitim zaporkama.

Prevodio je s njemačkog, češkog, engleskog i francuskog na hrvatski jezik.

Slika 7. Grobni spomenik na Mirogoju (MJ)

Umro je u 43. godini života, a u dvadeset godina stvorio je opus od preko dvadeset svezaka! Njegov doprinos i utjecaj na modernu hrvatsku književnost je nemjerljiv. Svojim djelima  širio je nacionalnu svijest, u feljtonima reagirao na društvene, političke i socijalne pojave,  a kazališnim kritikama davao je poticaj hrvatskom glumištu.

Šenoin moto:

Mi hoćemo da dignemo narod, da ga osvijestimo, da ga oplemenimo, da mane prošlosti popravimo, da budimo u njemu smisao za sve što je lijepo, dobro i plemenito.”

 

Treba posjetiti Kuću Šenoa, vidjeti pet soba ispunjenih knjigama, namještajem, osobnim predmetima Augusta Šenoe i članova njegove obitelji , slikama obitelji Šenoa kroz četiri naraštaja.  Može se sjesti u stolac za radnim stolom Augusta Šenoe. Stolac je  pripadao prvom rektoru zagrebačkog sveučilišta Matiji Mesiću, a Šenoa ga je otkupio na dražbi.  Treba vidjeti Milanovu biblioteku. Sin Milan bio je književnik i geograf . Branko i njegova supruga (Naste Rojc) bili su slikari i može se vidjeti slikarov atelje.

Slika 8. Biblioteka Milana Šenoe (MJ)

 

Hrvatska pjesma

Glasna, jasna od pameti

Preko dola, preko gora

Hrvatska nam pjesma leti

Sve do sinjeg tamo mora,

Časak meka,

Čas ko grom:

Vječna jeka

Za naš dom

Davor oj,

Brate moj!

Nek se slože grla bratska:

Živila Hrvatska!

 

Gromorna se orijaše,

Zator slaveć

Tatarkana;

Uz nju vječnom slavom sjaše

Zastava od sto nam bana;

Turad splesa

Bakač ban,

Sviet potresa

Frankopan,

Pojuć: oj!

Brate moj!

Nek nam bljesne sablja bratska,

Živila Hrvatska!

 

Širom vala pjesma zvoni,

Naša pjesma iz sto grla,

Kada u sviet ladju goni

Od mornara četa vrla.

Talas vrije,

Gine brieg;

Slavno vije,

Naš se stieg;

Mornar moj

Pjeva: oj!

Složite se grla bratska,

Živila Hrvatska!

 

Nojcom blagom tih se ljulja

Ljubke pjesme odziv sladak,

Kao milen piev slavulja,

Što kroz zelen cvieli hladak,

Kad doziva

Vojno drag

Milka živa

Uzor blag:

Dodji oj,

Raju moj!

Mladim pjeva četa bratska:

Živila Hrvatska!

 

Davor, braćo, s duše pune,

K zviezdam nek se pjesma vine,

Kada klikće, plače, dune,

Kao vjetar sred pučine.

Svako doba

Svaki čas

Sve do groba

Diži glas,

Pjevaj oj,

Brate moj!

Nek se čuju grla bratska:

Živila Hrvatska!

 

Vienac, 1873.

 

 Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

 

Komentari