TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Umjetnički paviljon u Zagrebu

Slika 1. Umjetnički paviljon s južne strane (MJ)

Umjetnički paviljon, izložbena zgrada u Zagrebu, namijenjena je održavanju velikih umjetničkih izložaba. Umjetnički paviljon je jedan od simbola Zagreba. Zgrada Umjetničkog paviljona dovršena je 1898., a svečano otvaranje bilo je 15. prosinca 1898. reprezentativnom izložbom Hrvatski salon.

Društvo umjetnosti pozvano je na Milenijsku izložbu u Budimpeštu (1895.) te je Vlaho Bukovac predložio da se izgradi montažni paviljon u Budimpešti (1896.) i nakon izložbe premjesti u Zagreb. Paviljon umjetnosti u Budimpešti je podigla tvrtka Danubius prema nacrtima mađarskih arhitekata Flórisa Korba i Kálmána Giergla, a nakon završetka izložbe, željezna konstrukcija hrvatskoga paviljona prenesena je u Zagreb, na današnju lokaciju. Zgrada je dovršena 1898. prema projektu arhitektonskog atelijera Ferdinand Fellner i Hermann Helmer, a izvela ju je građevinska tvrtka Hönigsberg i Deutsch pod nadzorom gradskog inženjera Milana Lenucija. Zgrada Umjetničkog paviljona izvrsno se uklopila u Zelenu Lenucijevu potkovu.

 

Izložbu Hrvatskog salona 1898. pogledalo je 11.000 posjetitelja tijekom tri mjeseca. Bila su izložena djela velikih imena hrvatske umjetnosti s kraja 19. stoljeća: slikara Vlahe Bukovca, Celestina Medovića, Otona Ivekovića te kipara Roberta Frangeša Mihanovića i Rudolfa Valdeca.

 

Slika 2. Umjetnički paviljon sa sjeverne strane (MJ)

Eksterijer

U nišama ispod zabata istočnog krila postavljene su biste trojice slikara slavenskog podrijetla: Andrije Medulića, Julija Klovića i Karpat Istranina (Carpaccia), a ispod zabata zapadnoga pročelja biste trojice najvećih slikara renesanse: Michelangela, Raffaela i Tiziana. Ta dva pročelja (s pripadajućim kompozicijama u zabatima), dvije karijatide na ulazu i sav ostali skulpturalni dekor imaju obilježja akademizma. Jedino alegorijski likovi Slikarstva i Kiparstva na parapetu stubišta, naručeni od Rudolfa Valdeca nakon što je Paviljon već bio podignut, pripadaju novom stilu – secesiji.

Na sva četiri pročelja mogu se vidjeti motivi gradskoga grba.

Interijer

Dvorana pod kupolom namijenjena je reprezentaciji i koncertima; njezina visoka kupola bogato je ukrašena slikama na staklu. Pilasatri i stupovi s pozlaćenim kapitelima, kartuše, vaze, barokne školjke u nišama za skulpture, ženske pune figure i u visokom reljefu kao alegorije umjetnosti i povijesti Zagreba, grbovi zemaljski, gradski i cehovski; ostakljena luneta iznad vrata s oslikanim renesansnim festonima; ornamentirani vitraji u južnoj dvorani s cvjetnim slikarijama na stropu; u krilima vijenac s girlandama na renesansnom zrcalnom stropu te zidovi u pompejansko crvenoj – sva je ta oplata u sadri, štuko-mramoru, mramorizaciji uljenom tehnikom, u bojama smeđe crvenkastoj i blijedo zelenoj. Ta prividnost bogatstva ne smeta Paviljonu biti dokument svog vremena. Dekoracija prostora zajedno s mnoštvom slika, kipova, draperija, lončanica, tapeciranih sjedala u danima izložaba čini pravi Gesamtkunstwerk tako karakterističan za kasno 19. stoljeće.

 

Pročelja Umjetničkog paviljona ukrašena su bogatom arhitektonskom figuralnom plastikom. Oko srednje osi južnoga i sjevernoga rizalita s glavnim ulazom portale uokviruju dvije herme, a na vrhu je poprsje Atene Partenos, pokroviteljice i zaštitnice lijepih umjetnosti. Sva tri elementa izradio je kipar Ignjat Franz.

Sunčevo svjetlo u izložbeni prostor prodire kroz stakleni krov i prozore.

Izvorni nacrti Umjetničkog paviljona odlično su sačuvani pa je vidljivo da paviljon nije dovršen kako je bilo planirano. Na sjevernom pročelju nikada nisu postavljeni kipovi osam znamenitih Hrvata.

Umjetnički paviljon na Tomislavovom trgu zaštićeno je kulturno dobro. Krajem tridesetih godina prošloga stoljeća, tijekom obnove, napravljeni su ozbiljni propusti izvođača radova: uklonjeni su ukrasi.

Nova obnova izvršena je u vremenu od 2006. do 2013. Nastojalo se Unjetničkom paviljonu vratiti izvorni izgled. Obavljeni su opsežni radovi na sanaciji objekta i temeljitoj obnovi pročelja te središnje kupole s krovištem, od kompletnog skidanja žbuke na fasadama pa do rekonstrukcije i ponovnoga vraćanja nekih karakterističnih elemenata kiparske ukrasne plastike. To se, između ostalog, odnosi i na dogradnju dva dimnjaka kupolastoga oblika, koji su služili kao otvori za ozračivanje, dok su na pročelju, na samom ulazu u zgradu, ponovno postavljene dvije izvorne karijatidne forme (herme) s reljefnim ukrasom iznad glavnoga ulaza koje upotpunjuju dosadašnju ogoljelu vizuru glavnog pročelja Paviljona (Vuković).

Umjetnički paviljon organizirao je izložbe koje su predstavljale temelje slikarske i kiparske modernosti u Hrvatskoj. U njemu se postavljane velike izložbe umjetničkoga i kulturnoga značaja ne samo za Hrvatsku nego i šire.

Slika 3. Eksponati na izložbi (MJ)

On je i danas mjesto održavanja većine ključnih monografskih, tematsko-kritičkih, retrospektivnih i drugih važnih likovnih manifestacija. Organizator izložbenoga programa bio je grad Zagreb do 1954. kada je paviljon postao samostalnom ustanovom. Tijekom 121 godine rada u Umjetničkom paviljonu organizirano je oko 800 izložba na kojima su predstavljeni istaknuti pojedinci domaćega slikarstva i kiparstva. 

Izvori: Knežević, Snješka. Zagrebačka Zelena potkova, Maruševski, Olga. Okrunjeni trg (skica za povijest gradnje Umjetničkog paviljona, 1896-1898.), Šigir, Mirjana. Ručak u Umjetničkom paviljonu

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Komentari