TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Suhozid

Slika 1. Suhozid na Velikom Kornatu (MJ)

Umijeće suhozidne gradnje upisano je u Registar kulturnih dobara RH 2013. godine, a  početkom 2016. započela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u kako bi umijeće suhozidne gradnje bilo upisano na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. 

28. studenoga 2018. na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine čovječanstva upisano je umijeće suhozidne gradnje, pod nazivom ”Art of dry stone walling, knowledge and techniques”. Nominaciju su zajednički podnijele sljedeće zemlje: Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska.

Umjetnost izgradnje suhozida

Suhozidna gradnja (gradnja “u suho”) umijeće je izrade konstrukcija od kamena bez uporabe vezivnoga materijala. To je zidanje lomljenim kamenom s minimumom ili bez obrade, a kao širi pojam može obuhvatiti i polaganje kamenih opločenja i pokrova, zatim gradnja inženjerskih građevina klesanim kamenom bez upotrebe veziva. Suhozidna gradnja u različitim oblicima pojavljuje se duž čitavoga prostora jadransko-dinarskoga krša i snažno karakterizira njegov krajolik.

Suhozidna gradnja: pregradni zidovi (oranica, pašnjaka), mrgari  ̶  kameni cvjetovi (na otoku Krku i drugim sjevernim otocima koji služe za odjeljivanje ovaca), suhozidni bunari i lokve, suhozidna skloništa, suhozidni krovovi od kamenih ploča koje nisu ničim vezane, gradnja putova (npr. Premužićeva staza na Velebitu). Na Kornatima je spomenik poginulim vatrogascima izgrađen suhozidnom tehnikom.

 

Slika 2. Suhozid na otoku Pagu (MJ)

Suhozidom se čovjek kroz povijest borio  protiv erozije, poplava, lavina, isušivanja te stvarao biološku raznolikost i  odgovarajuće mikroklimatske uvjete za poljoprivredu. Suhozidi pružaju vrijedna utočišta za razne biljke i životinje: npr.  kukce, guštere, žabe, pčele.

Udruge

Udruga 4 grada – Dragodid bila je glavni koordinator RH za izradu nominacije. Udruga je osnovana 2007. godine, a početak djelovanja bio je 2002. kada je održana prva međunarodna suhozidna radionica u selu Dragodid kod Komiže na Visu. Udruga ima sjedište u Šapjanama kod Rijeke, a glavna radionica održava se u selu Petrebišća na Učki. Za svoj rad dobili su više priznanja.

 Na mrežnoj stranici udruge piše:

“Glavne aktivnosti udruge su organizacija i vođenje suhozidnih radionica te provođenje istraživanja suhozidne baštine u suradnji s lokalnim partnerima, izvornim nositeljima umijeća gradnje suhozida i poznavateljima lokalnih tradicija. O svim aktivnostima možete čitati na našem portalu dragodid.org i Fb stranici gdje prenosimo i ostale vijesti sa suhozidne scene Hrvatske i susjednih zemalja istočnog Jadrana.”

“Na portalu suhozid.hr, koji je pokrenula udruga u suradnji s Geodetskim fakultetom, u formi mape dostupan je javni popis hrvatske suhozidne baštine, a osim što predstavlja vrijedan izvor informacija, stranica djeluje i kao platforma za razmjenu znanja te stručnih i praktičnih iskustava.”

Udruga organizira radionice, predavanja, objavljuje publikacije i članke i na taj način nastoji sačuvati našu baštinu. Ima stalne članove (58) i podupiratelje.

Djeluju (lokalno) i druge udruge: Suhozid Pag, Kolan i druge.

 

Otočić Baljenac

“Mali otočić Baljenac nalazi se u šibenskom akvatoriju, a ono po čemu se posebno ističe je njegov jedinstven suhozid koji priča priču o stoljetnom trudu lokalnih stanovnika koji su na Baljenacu uzgajali vinovu lozu. Otočić Baljenac površine je svega 10 hektara, a na kojem se nalazi 23 kilometara suhozida koji predstavlja jedinstvenu kamenu čipku.

“Važno je istaknuti jedinstvenost otoka Baljenca na kojem nema kamena koji je ostao na svojem mjestu. Svaki je kamen premješten i ugrađen u suhozid.”

 

Slika 3. Baljenac (twitter.com)

Priručnici – članci o gradnji tehnikom suhozida:

“Gradimo u kamenu” (4. izdanja + vijesti)

“Hrvatsko tradicijsko graditeljstvo” (Zdravko Živković)

“Mediteranska kamena kuća –tehnike gradnje i obnove / korištenje u skladu s okolišem”

“Brački suhozid” (ur. Lucija Puljak) te mnogobrojni članci

www.suhozid.hr; www.dragodid.org

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice) …

 

Komentari