TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Faust Vrančić (Homo universalis)

Slika 1. Bista Fausta Vrančića, Tehnički muzej u Zagrebu (MJ)

Faust Vrančić (Šibenik, 1. 1. 1551.  ̶   Venecija, 20. 1. 1617.) bio je izumitelj, jezikoslovac, biskup, diplomat, (hrvatski Leonardo da Vinci). Govorio je sedam jezika. Pisao je djela iz tehnike, lingvistike, filozofije, književnosti, povijesti i teologije.

Podrijetlom je iz ugledne šibenske plemićke obitelji. Na njegov život osobito je utjecao stric, biskup Antun Vrančić (1504.  ̶  1573.), koji ga je uzeo k sebi u Ugarsku na odgoj i školovanje, a potom (1568.–1569.) ga poslao na studij u Padovu i Veneciju.

Fausta Vrančića  svojataju i Mađari i Talijani jer je živio i djelovao u Ugarskoj i Italiji, ali on je uvijek isticao svoje hrvatsko podrijetlo pa je svom imenu dodavao ime Siceni (što označava stanovnika grada Siccuma, Šibenika, Faustova rodnog grada). U svojim djelima (u Rječniku i drugima) isticao je svoju pripadnost Dalmaciji, Šibeniku i Hrvatskoj. U djelu Machine novae dao je nacrtati šibensku katedralu sv. Jakova, a padobranca  (Homo volans) je nacrtao pored Kneževe palače u Šibeniku.

Godine 1575. primljen je u članstvo Hrvatske bratovštine sv. Jeronima u Rimu.

Potkraj 16. stoljeća Vrančić je pripremio knjigu s crtežima svojih ili prerađenih tuđih izuma te njihovim opisima. Ta je knjiga tiskana u dvije inačice (vjerojatno izdanja), koje se razlikuju uglavnom po naslovnicama i broju jezika kojima su strojevi opisani: Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina (lat. Machinae novae Fausti Verantii Siceni), bez mjesta i godine izdanja, s opisima strojeva na latinskom i talijanskom jeziku (procjenjuje se da je izdana u Firenci 1595.), i Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina, opisani latinskim, talijanskim, španjolskim, francuskim i njemačkim (lat. Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina Italica Hispanica Gallica et Germanica). Ni na tom izdanju nema godine, a pretpostavlja se da je to 1615. ili 1616. godina. Knjiga sadrži 49 bakropisa velikoga formata na kojima je 56 različitih konstrukcija. Crteži su lijepi i pregledni, rađeni u perspektivi. Tehnička rješenja obuhvaćaju uređenje riječnih tokova, mostove, satove, mnogobrojne mlinove, preše, strojeve za mlaćenje i čišćenje žitarica, zaprežna kola, organizaciju posla i drugo (ne i ratne strojeve) te su uglavnom namijenjeni olakšavanju ljudskoga rada primjenom rada teglećih životinja, energije vodenih tokova ili vjetra. U njihovim opisima Vrančić navodi jesu li to izvorne zamisli ili se zasnivaju na zamislima ili konstrukcijama drugih. Sve su konstrukcije fizički i tehnički izvedive, dane kao savjeti za praktičnu uporabu. Vrančićeva djela pretiskana su uz komentare u posljednjem desetljeću 20. stoljeća (prof. Gojko Nikolić).

Slika 2. Machine novae (MJ)

Machine novae (Novi strojevi) smatra se najznačajnijim djelom Fausta Vrančića. Postoji opća suglasnost da je knjiga tiskana u Veneciji 1615. godine (nije otisnut datum tiskanja) te je UNESCO, u čast Fausta Vrančića, 2015. godinu proglasio godinom Fausta Vrančića prigodom 400-te godišnjice tiskanja njegove knjige Machine novae koja je imala značajni utjecaj na razvoj tehnike u povijesti, a i danas se još uvijek osam njegovih pronalazaka koristi diljem svijeta u suvremenim tehničkim rješenjima.

Faust Vrančić bio je suvremenik najznačajnijih umova renesanse koji su postavili temelje suvremene znanosti, poput Galilea Galileja, Francisa Backona, Simona Stevina, Tycho de Brachea, Johannesa Kepplera i drugih. S mnogima od njih Faust je prijateljevao ili bio u kontaktu.

Pojedini izumi pripisuju se Leonardu da Vinciju, najpoznatijem inženjeru i umjetniku renesanse, ali su istraživanja pokazala da je Leonardo preuzeo tuđu ideju i dalje je razrađivao. Faust Vrančić također je koristio tuđe ideje (uz navode) pa ih unaprijedio te tražio zaštitu za svoje izume, konstrukcije. Dobio je zaštitu nekih vladara (francuskog kralja Luja XIII. , toskanskog vojvode Cosima II. Medicija, kralja i cara Rudolfa II.).

Analizirajući Fausta Vrančića i njegove izume za knjigu Život i izumi Fausta Vrančića profesor Gojko Nikolić detaljno je istražio moguće utjecaje njegovih prethodnika ili suvremenika na Fausta. Konstatirao je da, osim onih za koje je Faust naveo podrijetlo ideje, ima nekoliko pronalazaka koji su slični rješenjima drugih autora, ali ih je Faust znatno unaprijedio.

Brod koji se može prenositi odnosno Plivač Leonarda da Vincija. Vidljivo je da je kolutu za plivanje Faust dodao nogavice tako da se plivač ne može smočiti prelaskom preko rijeke. To je značajno inovativno unaprjeđenje početne ideje i može se govoriti o novom proizvodu. Kolut za plivanje nije ni Leonardova originalna ideja jer je prije njega Paolo Santini nacrtao Plivača s kolutom koji puše u rog.

Drugi primjer je pogonski kotač, odnosno Faustov Mlin s nagaznim kolom. Faust navodi da svi njegovi prethodnici i suvremenici koriste pogonske kotače (nagazna kola) kod kojih čovjek hoda unutar kotača, a da je njegovo rješenje znatno bolje jer ljudi hodaju po obodu čime se ostvaruje znatno veći moment. Napominje da nigdje nije vidio takvo rješenje i da je to isključivo njegov pronalazak. Treba vjerovati Faustu jer je u tom pogledu bio korektan i uvijek navodio kada je koristio tuđu ideju ili je takvo rješenje negdje vidio. Međutim, velika je  sličnost s rješenjem Leonarda da Vincija.

„Faustova žičara je preteča suvremenih žičara. Ima sve elemente budućih žičara: nosivi kabel, košaru (kabinu) za putnike, sustav za kretanje (konop i potezanje rukama) te podeste za ulazak i izlazak putnika. Međutim, kad promatramo Vrančićeve crteže njegovih izuma, vidljivo je da su oni u dobroj mjeri amaterski jer je imao problema s proporcijama. Dok su mu izumi genijalni, to ne možemo reći za njegove skice i crteže.“

Godine 1595. izdao je petojezični rječnik (latinski, talijanski, njemački, hrvatski i mađarski jezik) pod naslovom Rječnik pet najuglednijih jezika Europe (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae). U tome rječniku je 5.411 abecedno poredanih latinskih riječi uz koje su u stupcima riječi ostalih jezika.  Vrančićev stupac hrvatskih riječi prvi je hrvatski rječnik uopće i sadrži oko 3.800 hrvatskih riječi.

 

Slika 3. Rječnik (MJ)

 

  

Slika 4. Rječnik (MJ)

Izumi i tehnička unaprjeđenja:  homo volans – padobran, ovješeni most, čelični most, žičara, ručni mlin za orašaste proizvode, stator i rotor, lisnata  pruga, te oblik krila vjetrenjača koja su preteča današnjih mjerača brzine vjetra, sunčani sat, preša za ulje… Ta su rješenja kasnije u tehnici imala značajnu ulogu, a Faust Vrančić je bio njihov idejni začetnik. I danas se primjenjuju, ali s novim suvremenim konstrukcijskim rješenjima.

Faust je najviše poznat po padobranu (Homo volans  ̶  leteći čovjek) jer je on dao konstrukcijska rješenja. Oko 1615. ili 1616. godine Faust Vrančić je objavio crtež četverokutnog padobrana. Prvu grubu skicu padobrana nacrtao je  Francesco di Giorgio Martini (1575.), 15 godina prije Leonarda da Vincija koji je dao skicu piramidne kupole.

Slka 5. Vrančićev padobranac (skica) (MJ)

Ovješeni („Željezni most“) i čelični mostovi (Most od zvonovine“) sigurno su među najznačajnijim izumima Fausta Vrančića. Ovješeni most, koji je danas najčešća vrsta novih mostova, prvi put je izgrađen 1956. u Švedskoj. U Hrvatskoj su dva takva mosta: Dubrovački most „Franje Tuđmana“ i Domovinski most u Zagrebu. Takva konstrukcija primijenit će se i kod Pelješkog mosta.

Ideju za čelične mostove Faust je dao svojim Mostom od zvonovine (bronze). Namjeravao je lijevati dijelove mosta od bronce i međusobno ih spajati zakovicama i vijcima. Čelični mostovi počeli su se graditi u 18. stoljeću. Prvi takav most izgrađen je 1779. u Engleskoj preko rijeke Severn i od tada se masovno koriste, posebno kao željeznički mostovi.

Još je jedna značajna Faustova inovacija koja se rijetko ističe, a imala je u tehnici značajan utjecaj. Radi se o prvoj primjeni statora i rotora za vjetroturbine.

Faust je detaljno razradio tehničko rješenje za mlin s pomičnim krovom i žičaru za prijevoz ljudi (most s jednim užetom). Lisnatu oprugu je postavio na kočije (crtež Viseća kola) kako bi eliminirao prenošenje udaraca na kočiju s kotača koji se kreću po neravnoj cesti.

Djela:

  • Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae, (Rječnik pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga, 1595.
  • Machinae novae, (Nove naprave, 1595.)
  • “Novi strojevi” (Machinae novae Favsti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica),
  • završno poglavlje “Kršćanski nauk”, Deset zapovijedi Božjih, Oče naš, Zdrava budi Maria, Vjerovanje
  • De Slovvinis seu Sarmatis, u Život nikoliko izabranih divvicz, (Rim, 1606.)
  • Logica suis ipsius instrumentis formata et recognita, (Logika oblikovana samim svojim dokazima, 1608.), (pod pseudonimom Justus Verax Sicenus)
  • Ethica christiana, (Kršćanska etika, 1610.), (pod pseudonimom Justus Verax Sicenus)
  • Logica nova suis ipsius instrumentis formata et recognita. Ethica christiana, (Venecija, 1616.) (djelomično dopunjeno i prerađeno izdanje knjiga: Logica suis ipsius instrumentis formata i Ethica christiana)
  • Illyrica historia: fragmenta ex variis historicis, cum Latinis, tum Graecis, hinc inde collecta a Fausto Verancio Siceno, episcopo Chanadiensi, rukopis (NSK, sign. R-5721)[21]

Izvori:  Prof. Gojko Nikolić, Izumitelj Faust Vrančić (Ljetopis,16 (2018.) 66.  ̶  71.) Knjiga Život i izumi Fausta Vrančića, (drugo prošireno izdanje, nakladnika HATZ i POUZ, Zagreb, 2016.). Prof. dr. sc. Gojko Nikolić, dipl. ing. strojarstva

 

Umro je u Veneciji 27. veljače 1617. godine. Po oporučnoj želji njegovo je tijelo pokopano u domovini, u crkvi Sv. Marije (Prvić Luka na otoku Prviću kraj Šibenika).

Godine 1969. medaljon s njegovim likom (rad Krste Angeli ̶ Radovanija) ugrađen je na rektorski lanac Sveučilišta u Zagrebu.

Od 1992. godine dodjeljuje se i Državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić.

  1. godine postavljeno je njegovo poprsje (Krste Angeli ̶ Radovani) u Parku skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike u Tehničkome muzeju u Zagrebu.

Godišnja kulturna manifestacija Dani Fausta Vrančića održava se u Šibeniku.  

Godine 2012. u Prvić Luci na otoku Prviću  (gdje je pokopan prema vlastitoj želji) otvoren je Memorijalni centar Faust Vrančić.

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Komentari