TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Stari grad Dubrovnik

Slika 1. Stari grad Dubrovnik (MJ)

Stari grad Dubrovnik (lat. Ragusium) uvršten je 1979. na UNESCO-ov popis Svjetske baštine.

Gradske zidine – građene su od 13. do 17. stoljeća za potrebe obrane i zaštite. Duge su 1940 m, visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4-6 m, a prema moru 1,5 do 3 m. Zidine okružuju cijeli stari grad. One su nekada štitile grad od napadača, a danas su jedna od najprepoznatljivijih znamenitosti grada. Utvrde izgrađene unutar zidina: kula Minčeta, kula Bokar, Utvrda svetog Ivana i tvrđava Revelin. Posebno je izgrađena tvrđava Lovrijenac, izvan gradskih zidina.

  • Minčeta je najviša gradska kula smještena na sjeveru gradskih zidina; monumentalna je i okrugla, izgleda kao kruna. Zapravo, u prošlosti je stvarno i bila ‘kruna lijepe žene’ (La belle femme), tj. brončanog topa koji je težio čak 70 tona! Dovršena je 1464. godine.
  • Kula Bokar – utvrda na zapadu gradskih zidina, naziva se i Zvjezdan, građena je od 1461. do 1463. prema projektu firentinskog graditelja Michelozza Michelozzija.
  • Tvrđava Sv. Ivan – utvrda na jugoistoku gradskih zidina iz 16. stoljeća. Štitila je ulaz u staru gradsku luku. Djelo je dubrovačkog graditelja Paskoja Miličevića.
  • Tvrđava Revelin – utvrda na istoku gradskih zidina. Građena je 1462. godine, neposredno pred turskom opasnošću.

Slika 2. Gradske zidine (MJ)

Tvrđava Lovrijenac, poznata i pod imenom “Gibraltar Dubrovnika’’, samostojeća je utvrda izvan gradskih zidina. Utvrda je visoka 37 metara. Služila je kao glavna utvrda u obrani grada. Debljina zidova na pojedinim dijelovima doseže čak 12 metara! Danas je Lovrijenac jedan od simbola Dubrovačkih ljetnih igara i u njegovom dvorištu odvijaju se brojni scenski nastupi, od kojih je zasigurno najpoznatiji Shakespeareov Hamlet.

Zidine imaju 5 vrata: Vrata od Ploča, Vrata od Pila, Vrata od Buže, Vrata od Ribarnice i Vrata od Ponte.

  • Gradska vrata od Pila – zapadna vrata kroz koja se ulazilo u grad. Sagrađena su 1537. godine. Na njima je bio pokretni most koji se svake noći podizao. Iznad vrata je kip sv. Vlahe kojeg je napravio Ivan Meštrović.
  • Gradska vrata od Ploča – su istočna vrata (iz 15. stoljeća) kroz koja se ulazilo u grad. Vrata od Ploča imaju vanjska i unutarnja vrata, kameni most preko opkopa i drveni most na podizanje.

Znamenitosti unutar staroga grada

Stradun (službeno ime Placa) – Stradun je glavna ulica u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika, a povezuje Vrata od Pila i Vrata od Ploča. Ime mu potječe od stare venecijanske riječi za “veliku ulicu”, ali mnogi ne znaju da ga stanovnici grada zovu još i Placa. Stradun je dug 300 metara i sadrži mnogo znamenitosti: Velika i Mala Onofrijeva fontana, Crkva svetog Spasa, Palača Sponza i Crkva svetog Vlaha (zaštitnika Dubrovnika).

Slika 3. Stradun (Placa) (MJ)

Dubrovačka katedrala – posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa). Nastala je na mjestu bizantske i romaničke katedrale (12. stoljeće) koja je uništena u velikom potresu 1667. godine. Sadašnja barokna katedrala građena je od 1671. do 1713. Godine. Njena rekonstrukcija dijelom je financirana od strane engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca. Riznica katedrale čuva zlatne i srebrne relikvijare, križeve, crkveno posuđe i slike talijanskih (Tizian, Raffael i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara. Katedrala je danas sjedište Dubrovačke biskupije.

Crkva sv. Vlaha – izgrađena je na mjestu romaničke crkve koja je preživjela veliki potres 1667., ali je uništena u požaru 1706. godine. Nova barokna crkva izgrađena je od 1706. do 1715. godine. Na glavnom oltaru nalazi se kip sv. Vlaha od pozlaćenoga srebra, rad dubrovačkih majstora iz 15. stoljeća. Sv. Vlaho u rukama drži maketu grada prije potresa 1667.

Slika 4. Crkva sv. Vlaha (MJ)

Knežev dvor – najpoznatija palača u Dubrovniku. Izgrađena je u gotičkom stilu s elementima baroka i renesanse. Nekada je bio sjedište vlade i kneza Dubrovačke republike, a danas je kulturno-povijesni muzej, Muzej grada Dubrovnika. U Kneževom dvoru, povijesnom sjedištu Dubrovačke republike, stoji natpis (podsjetnik kneževima): “Zaboravite privatno, bavite se javnim.”

Slika 5. Knežev dvor (MJ)

Palača Divona tj. Sponza – gotičko-renesansna palača izgrađena prema projektu dubrovačkog majstora Paskoja Miličevića. Palača Sponza sagrađena je oko stotinu godina nakon Kneževa dvora u stilu koji je mješavina kasne gotike i renesanse. Služila je kao carinarnica i kovnica novca. Danas je u njoj Dubrovački arhiv koji čuva najvažnije dokumente Dubrovačke republike.

Slika 6. Palača Sponza (MJ)

Dubrovačke palače: Palača Skočibuha (vrhunska patricijska palača), Palača Stay, Palača Isusović-Braichi, Palača Ranjina, Palača Sorkočević, Palača Pucić, Palača Trifoni-Đorđić.

Franjevački samostan i crkva Male braće –  potječu iz 14. stoljeća, građeni u romaničko- gotičkom stilu. Vrata crkve nasvođena su raskošnim gotičkim portalom (jedini koji nije nastradao u potresu 1667.). Kasnoromanički klaustar iz 1360. godine, izgradio je Mihoje Brajkov iz Bara. U sklopu samostana od 1317. godine do danas djeluje ljekarna, treća po starosti u Europi. Knjižnica samostana čuva tiskana i rukopisna djela, a poznata je po povijesnim glazbenim rukopisima s preko 10.000 skladbi, što je čini jednom od značajnih u Europi.

 

Slika 7. Ljekarna u samostanu Male braće (MJ)

Dominikanski samostan i crkva sv. Dominika –   građeni su u 14. stoljeću. Južni portal izradio je kipar Bonino da Milano 1419. godine. Ističe se gotičko-renesanski klaustar. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: Lovre Dobričevića, Mihajla Hamzića i Nikole Božidarevića, veliko oslikano raspelo Paola Veneziana iz 14. stoljeća i oltarnu palu sv. Magdalena, rad talijanskog slikara Tiziana iz 1550. godine.

Samostan sv. Klare – izgrađen je uz same gradske zidine u 13. i 14. stoljeću. U njemu je 1434. godine otvoreno prihvatilište za napuštenu djecu.

Isusovački samostan i crkva sv. Ignacija – barokne građevine iz 17. i 18. stoljeća. Uz crkvu je glasovito dubrovačko učilište Collegium Ragusinum”.

 

Crkve: Crkva sv. Josipa, Crkva sv. Nikole, Crkva i svetište Gospe od Milosrđa, Crkva sv. Spasa, Crkva sv. Roka, Crkva sv. Marije, Sefardska sinagoga, Srpska pravoslavna crkva, Mesdžid – islamski vjerski objekt, Sinagoga.

 

Ostale poznate građevine

  • Velika Onofrijeva fontana najpoznatija je gradska fontana. Smještena je na početku glavne ulice (Stradun). Velika Onofrijeva fontana završna je točka dvanaest kilometara dugog gradskog vodovoda; dobila je ime po talijanskom graditelju Onofriju della Cavi. Voda je u gradu potekla godine 1438. Voda teče iz figura 16 maskiranih likova. Na drugoj strani Straduna je Mala Onofrijeva fontana.
  • Orlandov stup – kameni je prikaz legendardnog viteza Orlanda, simbola slobode i mjesta na kojem tijekom Ljetnih igara vijori stijeg s natpisom Libertas. Služio je kao mjesto na kojem su glasnici čitali obavijesti.
  • Gradski zvonik – prvotni je izgrađen 1444. godine, a današnji je iz 1929. godine.
  • Sklop gradske vijećnice sa žitnicom i arsenalom – u području gradske luke. U arsenalu su se gradile i održavale galije.

Muzeji

Kulturno-povijesni muzej, Muzej Dominikanskog samostana, Muzej Franjevačkog samostana, Pomorski muzej, Arheološki muzej, Etnografski muzej, Muzej suvremene povijesti, Muzej Sinagoge, Muzej samostana Sigurata, Muzej Domovinskog rata, Spomen soba, Riznica Dubrovačke katedrale, Dom Marina Držića, Memorijalna kuća Ronalda Browna, Akvarij i Institut za more i priobalje.

Za vrijeme srbijansko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku 1991. godine unutar zidina oštećeni su: Onofrijeva fontana, Franjevački i Dominikanski samostan, crkva sv. Vlaha i druga svetišta, Arhiv, hoteli, električne instalacije i brojne druge zgrade. Nakon uništavanja tijekom Domovinskog rata Dubrovnik je bio uvršten na Popis ugrožene baštine svijeta UNESCO-a od 1991. do 1998.

Slika 8. Onefrijeva fontana (MJ)

Gundulićeve himna slobode:

“O liepa, o draga, o slatka slobodo,

dar u kôm sva blaga višnji nam Bog je dô,

uzroče istini od naše sve slave,

uresu jedini od ove Dubrave,

sva srebra, sva zlata, svi ljudcki životi

ne mogu biti plata tvôj čistoj lipoti!”

Izvori: wikipedija, www.min-kulture.hr, www.tzdubrovnik.hr, www.putovnica.net

 Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

 

Komentari