TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Starohrvatske crkve u Kaštelima

Slika 1. Kopija povelje kneza Trpimira (MJ)

Između Solina i Trogira smjestila su se Kaštela: Sućurac, Gomilica, Kambelovac, Lukšić, Stari, Novi i Štafilić. Arheološkim istraživanjima otkriveni su nalazi koji ukazuju da su u Kaštelima bila naselja od prapovijesti (nalazišta na više lokaliteta Resnik – antički Sikuli,  Bijaći-Stombrate, Mujina pećina, Biranj i Donje Krtine). Istraživanjima su, također, nađeni nalazi koji su važni za starohrvatsku povijest.

 

Slike 2. Antički Sikuli (pano, MJ)

Povelja kneza Trpimira

Knez Trpimir (845. – 864.) darovao je crkvicu Svetog Jurja na Putalju splitskoj nadbiskupiji, 4. ožujka 852. godine. Pisana darovnica izdana je u Bijaćima. Prvi put se spominje ime Hrvat, „knez Hrvata milošću Božjom“, odnosno Dux Croatorum iuvatus munere divino“. Povelja kneza Trpimira smatra se rodnim listom hrvatske državnosti. To je najstarija hrvatska vladarska isprava. Napisana je latinskim jezikom.

Prijepis Trpimirove darovnice iz 16. stoljeća danas se čuva u župnoj Riznici crkve Svetog Jurja u Kaštel Sućurcu koja je zbog čuvanih eksponata od neprocjenjive nacionalne i crkvene važnosti.

Slika 3. Crkva sv. Jurja na Putalju (MJ)

Crkva sv. Jurja na Putalju nalazi se iznad Kaštel Sućurca. Zadužbina je kneza Mislava (835. –  845.) iz 9. stoljeća (839.). Tu crkvicu je nasljednik kneza Mislava, knez Trpimir (845. – 864.), darovao splitskoj nadbiskupiji. Ninski biskup Adelfred je to osporio pa je knez Mucimir (892. – 910.) u crkvi svete Marte u Bijaćima 892. godine izdao novu povelju u korist splitske nadbiskupije (29. IX. 892.). Predromanička crkvica sv. Jurja porušena je u 17. stoljeću, a obnovljena 1927. godine. Od stare crkve sačuvana je kasnosrednjovjekovna apsida koja je ugrađena u novu crkvu. Ispred crkve otkriveni su grobovi koje Karaman datira od 11. st. pa do kasnog srednjeg vijeka (12. – 15. st.). Orijentirani su istok- zapad, a sazidani od kamenih ploča s poklopnicama. Etažni grobovi bili su u tri sloja.

Krajem 11. i početkom 12. st. oko crkve se počinje formirati novo groblje. Istraženo je ukupno 278 grobova (zajedno s onima koje je istražio Bulić 1926. te uzevši u obzir neistraženi prostor, može se pretpostaviti kako je bilo oko 400 grobova). Stariji, donji sloj grobova (80 grobova), datiran je u 12. i 13. st., a mlađi u 14. i 15. st.

Slika 4. Spomen-ploča na crkvi sv. Jurja na Putelju (MJ)

 Arheološki lokalitet Bijaći – Sv. Marta

Lokalitet Bijaći nalazi se na rubu Kaštelanskog polja između brda Veli i Mali Bijać.

Ispod brda se nalaze Bijaći, značajno povijesno naselje iz razdoblja od antičkih vremena do srednjeg vijeka. Na antičkim ostacima sagrađena je ranokršćanska bazilika, a u 9. stoljeću crkva sv. Marte – trobrodna građevina s kutnom apsidom i temeljima zvonika na pročelju. Oko nje se nalaze i ostaci drugih građevina te kasnoantičko i starohrvatsko groblje. Od ranog srednjeg vijeka, 9.st. pa sve do kraja 11. stoljeća, Bijaći su bili jedno od glavnih središta hrvatske države. Tijekom arheoloških istraživanja na toj lokaciji pronađen je kameni namještaj starohrvatskog graditeljstva ukrašen pleternom plastikom. Pronalasci su pohranjeni u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu (veliki ciborij) te u Muzeju Grada Kaštela.

Slika 5. Crkva sv. Marte u Bijaćima (MJ)

Na položaju Stombrate (u Bijaćima) početkom 9. st. nastao je vladarski posjed hrvatskih knezova Trpimirovića. Oni obnavljaju starokršćansku crkvu i posvećuju je svetoj Marti. Crkva se spominje u ispravi kneza Muncimira iz 892. kao mjesto izdavanja vladarskih povelja i u natpisu na ciboriju crkve. Arheološkim iskopavanjima (don Frane Bulić) 1902. – 1905. pronađeni su arhitektonski dijelovi šest nadvratnika s natpisima uklesanima na prednjoj strani. U njima se isključivo spominju klerici, đakon i prezbiter Gumpert te prezbiter Gracijoz, kao osobe zaslužne za izgradnju crkve. Pronađen je niz ulomaka ciborija. Najveći broj ulomaka otkriven je na prostoru nekadašnje ranokršćanske i predromaničke krstionice. Na temelju pronađenih fragmenata rekonstruiran je četverostranični ciborij. Nađeno je 15 grobova koji pripadaju ranokršćanskom i 13 grobova koji pripadaju ranosrednjovjekovnom razdoblju. (10. i 11. st.). Na području Stombrate otkrivena su tri groblja (oko sv. Marte, Stombrate i Lepina).

 

Don Frane Bulić je 1908. dao sagraditi novu crkvu sv. Marte koja se i danas koristi.

Reviziju istraživanja (od 1967. do 1970.) vodili su Dušan Jelovina i Dasen Vrsalović. Otkrivena je apsida starije ranokršćanske crkve i krstionica.

U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika čuva se veliki broj ulomaka kamenog crkvenog namještaja.

Slika 6. Srednjovjekovne crkvice na području Kaštela (MJ)

U srednjem vijeku su na područje Kaštela bila sela i crkvice u tim selima:

  1. Nad poljem K. Sućurca na području nekadašnje gradine je crkva sv. Jurja od Putalja i crkva Gospe od Dolca (od Dilata, na Hladi). Te crkve bile su središta nekadašnjih srednjovjekovnih sela.
  2. Kozice s romaničkom crkvom Kuzme i Damjana (K. Gomilica)
  3. Iznad polja K. Kambelovca su zaseoci s crkvom Mihovila od Lažana (nekadašnja gradina) i crkvom sv. Martina (Gospe na krugu). Najviše se spominje zaseok Kruševik.
  4. Selo Ostrog nad poljem K. Lukšića s crkvicom Lovre
  5. Žestinj Miran (nad poljem današnjeg K. Štafilića i K. Novog u okolici crkve Jurja od Žestinja)
  6. Špiljan s crkvicom Marije od Špiljana (Stomorija)
  7. Bijaći s crkvom Marte u Stombratama i crkvom sv. Nofra (Onofrija) na vrhu brežuljka Bijaći
  8. Žitnić (današnji lokalitet Žitnik)
  9. Šušnjari i Orišac s predromaničkom crkvom Jurja od Podmorja,
  10. Na vrhu Biranj na Kozjaku ograđeni je prostor gradine uz crkvu Ivana Krstitelja.
  11. Radun s crkvom Nikole od Podmorja (od Ostroga) koja je današnja grobna crkva K. Starog
  12. Na samom vrhu Kozjaka nalazi se crkva sv. Luke.

 

Sv. Juraj u Radunu

U srednjovjekovnim naseljima Radun i Šušnjari bile su crkve sv. Nikola i sv. Jurja. Lokalitet se prvi put spominje u Zvonimirovoj ispravi iz 1083. godine te ispravi kralja Stjepana II. (darovnica zemljišta samostanu sv. Stjepana u Splitu). Crkva se nalazi povrh željezničke stanice u Kaštel Starome. Oko crkve nalazi se starohrvatska nekropola (9. do 15. st.). Crkva je obnavljana 1794., spada u najbolje očuvane crkve iz srednjega vijeka.

Slika 7. Muzej Kaštela u Kaštel Sućurcu (MJ)

Izvori: Muzej grada Kaštela, Vjeko Omašić, Tonči Burić, Dušan Jelovina, Petar Dozan, Pavuša Vežić, Krešimir Regan, Branko Nadilo; Crkveno graditeljstvo)

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

 

Komentari