TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Počasno-zaštitna bojna

Slika 1. Počasna bojna (MJ)

Počasno-zaštitna bojna osnovana je 2000. godine. Zadatak i cilj postrojbe jesu zaštita i osiguranje Predsjednika/-ce RH i Vrhovnog zapovjednika/-ce Hrvatske vojske te izvođenje počasno ceremonijalnih radnji. Dan postrojbe je 25. veljača, a zaštitnik je sv. Valentin.

Preteča Počasno-zaštitne bojne bila je gardijska počasna bojna koja je bila aktivna od 1991. do 2000. godine. Bila je prepoznatljiva po svojim vojnim odorama te su postali turistička atrakcija zagrebačkoga Gornjeg grada. Prvi put je javno predstavljena na smotri Zbora narodne garde na stadionu u Kranjčevićevoj u Zagrebu 28. svibnja 1991., kao počasna Predsjednička garda. Postrojba je bila zadužena za izvršavanje protokolarnih zadataka za potrebe državnog vrha, prije svega Predsjednika Republike. 2000. godine predsjednik Stjepan Mesić raspustio je bojnu. Formirana je Počasno-zaštitna bojna umjesto gardijske počasne bojne, a crvene ceremonijalne odore su ukinute. Tek 2011. je Počasno-zaštitna bojna preuzela crvene ceremonijalne odore gardijske počasne bojne.

Slika 2. Počasna bojna (MJ)

Godine 1991., s ustrojavanjem Hrvatske vojske, bilo je potrebno dizajnirati nove odore, uključujući svečane vojne odore, a u sklopu toga i one za Počasnu bojnu. Odore Počasne bojne napravljene su po uzoru na stare hrvatske odore, motive s uniformi hrvatskoga plemstva i velikaških odora, oružje i držanje pri svečanim obredima. Predsjednik dr. Franjo Tuđman, koji je bio i povjesničar, utjecao je na odabir nove svečane odore.

Počasno-zaštitna bojna je pristožerna postrojba Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske zadužena za izvršavanje počasno-ceremonijalnih zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha te zadaće zaštite i osiguranja vrhovnog zapovjednika OSRH. Obavlja počasno-ceremonijalne i druge zadaće ne samo za predsjednika Republike, nego i za Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo obrane te kao pristožerna postrojba odgovara Načelniku Glavnog stožera.

Slika 3. Počasna bojna (MJ)

Počasno-ceremonijalnu odoru nose pripadnici Počasno-zaštitne bojne pri obavljanju počasno-ceremonijalnih radnji i u posebnim prigodama u skladu s vojnim i civilnim protokolom. Počasno-ceremonijalne odore počasno-zaštitne postrojbe službene su odore svih triju grana Oružanih snaga prilagođene za obavljanje počasnih zadaća. Osim osnovnih dijelova službenih odora Hrvatske kopnene vojske, Hrvatske ratne mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, počasno-ceremonijalna odora za počasno-zaštitnu postrojbu ima i sljedeće dijelove: hlače posebnoga kroja, počasnu kabanicu, navlaku za kapu, kožni svečani remen za hlače, kožni svečani opasač s uprtačem, tropletnu vrpcu, bijele rukavice te vojne oznake.

Časnici uz počasno-ceremonijalnu odoru nose sablju. Za obavljanje počasno-ceremonijalnih zadaća u iznimnim se prigodama može dizajnirati i kombinirati posebna počasno-ceremonijalna odora.

Ceremonijalnu povijesnu vojnu odoru nose pripadnici Počasno-zaštitne bojne pri obavljanju počasno-ceremonijalnih radnji sukladno posebnoj zapovijedi. Povijesna odora vojnika i dočasnika je u crveno-crnoj, a časnika u bijelo-crnoj kombinaciji. Osmišljena je 1991. godine po uzoru na hrvatske plemićke svečane odore 18. i 19. st.

Slika 4. Počasna bojna (MJ)

Od svibnja 2016. dio počasnog postroja Počasne satnije čine i vojnikinje, koje nose žensku kapu kao dio vojne odore.

Časnici nose svečanu sablju, a ostali pripadnici dok su u stroju nose pušku. Za iskazivanje počasti pripadnici postrojbe rabe poluautomatsku pušku PAP 7,62 mm s bodežom na pušci.

Kada ne obavljaju počasne zadaća pripadnici nose crvene beretke, s grbom postrojbe na desnoj strani beretke.

 

Velika smjena straže

Ceremoniju Velike smjene straže izvode pripadnici Počasne satnije, sastavnice Počasno-zaštitne bojne, na Trgu sv. Marka u Zagrebu. Ona je prvi put izvedena 30. svibnja 1991. i redovno se izvodila do 1. listopada 2000. Nakon sedamnaestogodišnje stanke, ta je tradicija vraćena 27. svibnja 2017. u okviru programa obilježavanja Dana oružanih snaga Republike Hrvatske. Izvodi se točno u podne svake subote, blagdanima i praznicima, u razdoblju od 27. svibnja do 1. listopada. Ceremonija Velike smjene straže oživljava i prikazuje dnevnu smjenu stražarske posade kakva se odigravala i u vrijeme Banovine Hrvatske. Ceremonija se odvija na Gornjem gradu, na prostoru između Banskih dvora i crkve sv. Marka. Ceremonija Velike smjene straže je turistička atrakcija grada Zagreba i RH.

Slika 5. Počasna bojna (MJ)

 

Vojno-akrobatska vježba

Od 2011. godine pripadnici Počasno-zaštitne bojne izvode vojno-akrobatsku vježbu, prvi put javno izvedenu 27. svibnja 2011. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u sklopu obilježavanja 20. obljetnice osnutka OS RH. Program je kombinacija počasnih i vježbovnih postupaka, a izvodi ga 20 pripadnika Bojne. Počasna ceremonija na dinamičan i atraktivan način prikazuje vojničke radnje i postupke te psihofizičku spremnost, sklad, primjeren izgled i ujednačenost postupaka pripadnika OS RH. Sastoji se od 11 međusobno povezanih cjelina, a koreografiju su osmislili djelatnici – provoditelji ceremonije. Zapovjednik skupine izdaje zapovjedi glasom i dogovorenim signalima sabljom. Postupci se pak provode na dva načina: istovremeno i ujednačeno ili periodičnim slijedom.

Postupci se provode poluautomatskom puškom M 59/66 (PAP 7,62 mm). Inače, većina stranih počasnih postrojbi koristi gumene i puno lakše puške koje im olakšavaju počasne postupke, a i rizik od ozljeđivanja je puno manji.

Slika 6. Počasno-zaštitna bojna (MJ)

Prigodom izvođenja programa pripadnici PZB nose granske počasne odore. Također nose počasne čizme, rukavice i tropletu vrpcu zlatne boje odnosno posebne detalje koji ukrašavaju počasnu odoru te je razlikuju od službene odore.

Izvori: hrvatska enciklopedija, morh.hr, hrvatski-vojnik.hr, Ljubomir Škrinjar

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Komentari