TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Hrvatski glazbeni zavod

Slika 1. Hrvatski glazbeni zavod (MJ)

Hrvatski glazbeni zavod (HGZ) je najstarija glazbena ustanova u Hrvatskoj. Osnovan je kao društvo ljubitelja glazbe 1827. u Zagrebu. HGZ bio je inicijator mnogih oblika glazbenoga života: organizacije koncerata i izgradnje zgrade s koncertnom dvoranom, osnivanja glazbene škole, izdavanja skladbi hrvatskih autora i skupljanja građe za glazbenu knjižnicu i arhiv.

Prvi službeni naziv Društva bio je Societas filharmonica zagrabiensis (Zagrebačko filharmoničko društvo), u javnosti poznato kao Musikverein (Glazbeno društvo). Prvi koncert izveden je 18. travnja 1827. pa društvo taj nadnevak smatra nadnevkom osnivanja. Najznačajniji pokrovitelj društva bio je nadbiskup Juraj Haulik. Godine 1861. Sabor nije odobrio molbu Društva da glazbena škola preraste u konzervatorij, ali mu je dodijelio stalnu državnu pomoć uvjetujući to promjenom imena u Narodni zemaljski glasbeni zavod (od 1895. Hrvatski zemaljski glasbeni zavod, a od 1925. do danas HGZ).

Novo razdoblje Hrvatskoga glazbenoga zavoda započinje dolaskom Ivana pl. Zajca na mjesto ravnatelja 1870. godine. U tome je razdoblju, 1876. godine, dovršena zgrada u Gundulićevoj ulici u koju se Zavod uselio. Tu su zgradu projektirali hrvatski arhitekti Janko Grahor i Franjo Klein, a u njoj se nalazi i prva zagrebačka koncertna dvorana. Nakon potresa 1880. godine u manjim je popravcima sudjelovao Hermann Bolle. Godine 1895., dovršena je i druga zgrada Zavoda u kojoj se nalazi mala dvorana. Nju je svečano otvorio car Franjo Josip I.

Hrvatski je glazbeni zavod 16. veljače 1829. otvorio glazbenu školu koja se brzo širila i napredovala, a 1916. proglašena je konzervatorijem. Godine 1920. postaje državnom školom koja se kasnije preustrojila u Muzičku akademiju, koja i danas dio svoje nastave održava u zgradi Hrvatskoga glazbenoga zavoda. Škola je odgojila mnoge značajne hrvatske glazbenike, a u njezinu su se vodstvu osobno istaknuli Juraj Karlo Wisner Morgenstern, Vatroslav Lisinski, Ivan Zajc i Vjekoslav Klaić.

Od samoga početka HGZ priređivao je tzv. društvene koncerte s vlastitim orkestrom, komornim ansamblima i solistima; poslije je pozivao i ugledne strane umjetnike. Ciklus koncerata »Intimne muzičke večeri« (1923. – 26.), koji je organizirao ondašnji HGZ-ov tajnik Artur Schneider, omogućio je publici upoznavanje djela tada suvremenoga hrvatskoga i inozemnoga repertoara. Svoju nakladničku djelatnost HGZ je započeo Sbirkom različitih herv. Napjevah (? 1862.), a od 1927. do danas sustavno izdaje značajna djela hrvatskih skladatelja (do sada 40 naslova). Nakon prvoga koncerta 1827., amaterski Društveni orkestar povremeno je prekidao rad, a od 1955. djeluje neprekidno. Godine 1980. osnovan je Društveni jazz orkestar (Big Band). HGZ dodjeljuje nagrade najboljim diplomantima Muzičke akademije (prije su nosile imena istaknutih hrvatskih glazbenika), a 1977. – 97. bio je organizator kvadrijenalnoga Međunarodnoga violinističkoga natjecanja »Vaclav Huml«.

Slika 2. Hrvatski glazbeni zavod (MJ)

Veliku vrijednost ima HGZ-ova knjižnica, osnovana 1827., osobito zbog rijetkih ranih izdanja i rukopisa hrvatskih skladatelja. Od 1935. HGZ depozitno čuva međunarodno poznatu zbirku muzikalija Nikole Udine-Algarottija, koja je vlasništvo krčke biskupije. U HGZ-ovoj zbirci arhivske građe nalaze se ostavštine mnogobrojnih hrvatskih glazbenika (Dore Pejačević, Lovre Matačića i drugih) i bogata arhivska građa o glazbenom životu Zagreba i Hrvatske. “Do danas je HGZ izdao 74 naslova skladbi hrvatskih skladatelja, 9 knjiga, 25 programskih knjižica i brošura u sklopu HGZ-ove biblioteke te 6 nosača zvuka. Osobito se ističe istraživačko-izdavački projekt Sabrana djela Blagoja Berse.” HGZ posjeduje i vrijednu zbirku glazbala, u kojoj je npr. gitara Ivana Padovca. Iz bogate literature o HGZ-u valja izdvojiti povijesne preglede Antuna Goglie (1927. i 1937.) te knjigu Ladislava Šabana 150 godina HGZ-a (1982.).

Za istaknuti je ravnatelje Ivana pl. Zajca i Vjekoslava Klaića te nastavnike: Nikolu Fallera, Ivana pl. Zajca, Vaclava Humla, Vatroslava Kolandera, Franju Lučića, Đuru Prejaca i druge (mlađe generacije).

Izvori: Enciklopedija leksikografskog zavoda, HGZ  ̶  Povijest zavoda

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Komentari