TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Hrvatski znanstvenici

Slika 1. Bista Ivanu Vučetiću u Hvaru (MJ)

Hrvatski znanstvenici svjetskoga glasa: Faust Vrančić (padobran, viseći most i drugo), Ruđer Bošković (teorija sila i strukture tvari), Ivan Blaž Lupis (torpedo), Ferdinard Kovačević (električna telegrafija), Josip Belušić (brzinomjer), David Schwartz (cepelin), Nikola Tesla (izmjenična struja, bežični prijenos električne energije), Dragutin Gorjanović Kramberger (paleontolog), Andrija Mohorovičić (zakonitosti širenja potresnih valova, kao i plohe diskontinuiteta u Zemljinoj kori), Ivan Vučetić (daktiloskopija), Slavoljub Eduard Penkala (penkala, motorni zrakoplov), Franjo Hannaman (električna žarulja s metalnom niti), nobelovac Lavoslav (Leopold) Ružička (kemija terpene i steroida), Rudolf Fizir (konstruktor zrakoplova), Marcel pl. Kiepach (dinamo, žiroskop), nobelovac Vladimir Prelog (stereokemije organskih molekula i reakcija), Vilim Feller (teorija vjerojatnosti), Herman Potočnik (raketni motor, orbitalna svemirska stanica), Mario Puratić (Puratićevo vitlo), Benedikt Kotruljević (dvostruko knjiženje) i drugi.

Također treba istaći znanstvenike novije generacije: Marina Soljačića (bežični prijenos električne energije), Tomislava Uzelca (AMP MP3 Player), Slobodana Đokića, Gorjana Radoboja-Lazarevskaog, Zrinka Tamburašev i Gabrijela Kobrehel (azitromicin – Sumamed), Antu Maglicu (ručna svjetiljka – Maglite svjetiljka), Franju Kajfeža (Apaurin), Zlatu Bartl i suradnike (Vegeta), Antona Lučića (hidraulična dijamantna rotirajuća bušilica), Matu Rimca (električni automobili), Ivana Krunića (tračna rašpa), Antu Kelavu (vjetrenjača s aerodinamičnim lopaticama), Davora Juretića (peptidni antibiotik), Nebojšu Boškovića i Branimira Matijaševića (lameni), Petra Miškovića (parna perilica i parna kupelj), Johna Miškovića (Intelligiant), Igora Štagljara (MYTH tehnologija), hrvatski izumitelji unutar Vipneta (M-parking – SMS-parking) i drugi.

 

Kratki osvrti o Nikoli Tesli, Faustu Vrančiću, Ruđeru Boškoviću, Lavoslavu Ružički, Vladimiru Prelogu, Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru napisani su posebne. Ovdje su kratki osvrti o Ivanu Vučetiću, Andriji Mohorovičiću, Slavoljubu Eduardu Penkali, Marcelu pl. Kiepachu, Franji Hannamanu i Davidu Schwartzu.

 

Ivan Vučetić

Ivan Vučetić (1858. – 1925.) rođen je na Hvaru, a od 1884. živio je u Argentini. Radio je u Središnjem uredu policije u Buenosu Airesu. Osmislio je vlastitu metodu klasifikacije otisaka prstiju – daktiloskopija. Svoju je metodu u početku nazvao “iknofalangometrija”, a kasnije joj je promijenio ime u daktiloskopija. 1891. g. osnovao je Službu za identifikaciju u La Plati. Započeo je s redovnim uzimanjem i klasifikacijom otisaka prstiju od zatvorenika, a Vrhovni sud u Buenos Airesu mu iste godine službeno priznaje takvu vrstu klasifikacije. Potvrdu svoje teorije dobio je 1892. kad je prvi put u povijesti jedno dvostruko ubojstvo riješeno uz pomoć otiska prsta.

Vrijednost je njegova sustava u jednostavnosti i širokim mogućnostima praktične primjene. U La Plati je 1923. otvoren Policijski muzej Juan Vucetich, a zagrebački Centar za kriminalistička vještačenja MUP-a Hrvatske od 1977. nosi ime Ivan Vučetić. Glavna djela: Opće upute za antropometrijski sustav i otisci prstiju (Instrucciones generales para el sistema antropométrico e impresiones digitales, 1893.), Usporedna daktiloskopija (Dactiloscopia comparada, 1904.), Razvoj daktiloskopije (Evolución de la Dactiloscopia, 1905.).

Slavoljub Penkala

Slavoljub Penkala (1871. – 1922.) patentirao je prvu mehaničku olovku na svijetu, 24. siječnja 1906. (nazvao ju je Penkala). Godine 1907. patentirao je prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom.

Osim mehaničke olovke, imao je još oko 80 patenata (izuma s područja mehanike, kemije, fizike, zrakoplovstva i drugo) među kojima su: motorni zrakoplov, nacrt lebdjelice, aerodinamički profil, naliv-pero sa spiralnim klipom, držač za pisaljke, mehanička četkica za zube, tvrde gramofonske ploče, anodne baterije i drugi.

Popis nekih Penkalinih izuma: mehanička olovka, nalivpero s krutom tintom, držač nalivpera i olovke, tzv. knipsa, termos-boca i termofor, rotacijska četkica za pranje zubi, ebonit (masa od koje su se pravile gramofonske ploče), deterdžent za pranje rublja, sredstvo za uništavanje insekata, lijek protiv reume, preparat ksilolit protiv parazita u željezničkim pragovima, sustav za mjerenje protoka tekućine, kočnice za vagone, manometer, anodna baterija, džepna baterijska lampa, dinamometar, specijalni mikrofon, prislušni uređaj, usavršio je gramofonsku iglu i gramofonski uređaj. Načinio je proračune i nacrte turbinskih kola i propelera za pokretanje helikoptera. Patentirao je lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.

Slika 2. Bista Slavoljuba Penkale (MJ)

Penkala je 1908. godine počeo lijevati prve gramofonske ploče, a samo godinu dana kasnije prvi je u Hrvatskoj počeo snimati glasove naših operetnih i opernih pjevača na gramofonske ploče Edison-Bell-Penkala (današnja Croatia Records) u Nikolićevoj (danas Teslinoj) ulici.

Inženjer Penkala ne samo da prijavljuje patente, već izrađuje i zrakoplov po svojim nacrtima i zamislima, koji dovršava 1910. godine i iste godine na njemu leti prvi hrvatski pilot Dragutin Novak. Za vrijeme gradnje zrakoplova izgradio je hangar na vojnom vježbalištu u Črnomercu i tako otvorio prvu zračnu luku u Hrvatskoj.

Slika 3. Avion Slavoljuba Penkale (MJ)

Andrija Mohorovičić

Andrija Mohorovičić (1857. – 1936.) spada među najveće hrvatske znanstvenike. Otkrio je da Zemljina utroba nije homogena već da se sastoji od barem dva razkičita sloja (kora i plašt). Po njemu je granična zona između kore i plašta dobila naziv Mohorovčićev diskontinuitet. Po Andriji Mohorovičiću zovu se i slični slojevi na Mjesecu i Marsu. Na Mjesecu je po Mohorovičiću nazvan jedan krater i jedan asteroid (8422 Mohorovičić).

Mohorovičić je 1892. postao upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču. Nabavio je prve seizmografe u Zagrebu. Do svoga je najvećeg otkrića došao kad je proučavao seizmografske zapise nastale za vrijeme potresa u Pokupskom 1909. godine. O tom je potresu skupio zapise iz više europskih seizmoloških postaja. Otkrio je diskontinuitet u Zemljinoj unutrašnjosti na osnovi različitog širenja potresnih valova.

 

Marcelo pl. Kiepach

Marcelo pl. Kiepach (1884. – 1915.) bio je izumitelj, čudo od djeteta. Poginuo je 15. kolovoza 1915. godine na ruskom frontu. U Francuskoj je patentirao dinamo za rasvjetu vozila koje je pokretalo samo vozilo u vožnji. Bio je to električni generator s mehaničkim pogonom samoga vozila. Patentirao je i strujni prekidač na principu strujnog tlaka za rentgen.

 

Franjo Hanaman

Franjo Hanaman (1878. – 1941.) izumio je metalnu nit za električnu žarulju koja je zamijenila dotadašnju ugljenu nit. Izum je patentirao 1903. godine, a 1910. General Electric otkupljuje njegov patent. Osnivač je Jugoslavenske industrije motora.

 

David Schwarz

David Schwarz (1850. – 1897.) konstruktor je metalne letjelice kojom se moglo upravljati. Nakon više pokušaja dovršio je zračni brod uz pomoć njemačke vlade 1896. Prvi let obavljen je 8. listopada 1896., sa Schwarzom za upravljačem. Sve je prošlo po planu – osim jedne sitnice koja se previdjela. Cijeli test bio je neslužben jer javnost nije prisustovala testiranju. To je bila Schwarzova velika pogreška, jer, da je javnost bila prisutna, nitko ne bi mogao sakriti činjenicu o prvom konstruktoru zračnog broda na svijetu (zeppelin).

Schwarz je trebao predstaviti (15. siječnja 1897.) svoj zračni brod njemačkom caru pa je 12. siječnja 1897. krenu na put iz Zagreba u Berlin. Prenoćio je u Beču, a slijedećega je dana doživio moždani udar i umro. Testiranje novog zračnog broda (prvi capelin) bilo je 3. studenoga 1897. godine pored Berlina i na visini od 466 metara. Brodom je upravljao neiskusan pilot pa je demonstracija bila neuspješna. Nakon tog pokusnog leta njemački general Ferdinand von Zeppelin otkupljuje od udovice Melanie Schwarz projekt s crtežima i proračunima, nacrte i sve podatke o zračnom brodu za 15.000 ondašnjih maraka. Nakon 3 godine (1900.) Zeppelin izrađuje brod i objavljuje patent upravljivog, zračnog broda kao svoj vlastiti, samo s neznatnim promjenama u dizajnu. Tako je svjetska slava umjesto Davidu Schwarzu pripala Zeppelinu. Zeppelinov brod bio je prekriven gumenim platnom umjesto tankim limom od aluminijske legure (Schwarzov brod). Negodovanje i protesti da se Zeppelin okitio tuđim perjem prekinuo je njemački car koji je kazao “da izum mora biti njemački”.

 

Izvori: hrvatska enciklopedija, hkv (Ivan Mahalec, Vladimir Medica, Marijo Zrna, Fakultet strojarstva i brodogradnje)

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Komentari