TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Stonske zidine

Slika 1. Tvrđava u Stonu (MJ)

Zidine u Stonu čine obrambeni zid i jedan od najvećih srednjovjekovnih fortifikacijsko – urbanističkih pothvata u ukupnoj dužini od 5,5 km. Povezuju Ston i Mali Ston. Nakon Kineskoga zida, najdulji su sačuvani fortifikacijski sustav na svijetu. Sastoje se od tri tvrđave (Veliki Kaštio, Koruna i Podzvizd), 41 kule (10 okruglih i 31 četvrtasta), 7 polukružnih bastiona (Sokolić, Arcimon u Stonu, tri bastiona Velikog Kaštela, bastion Podzvizda i malostonski Arcimon)i četiri predziđa (istočno i jugozapadno u Stonu, jedno pred Malim Stonom i jedno pred Korunom) te jarka ispunjenoga vodom koji je opasivao zapadni, južni i istočni bok Stona.

Nakon što je 1334. Dubrovačka Republika stekla Pelješac, bila joj je potrebna zaštita grada Stona. Prvo je izgrađen Veliki zid dugačak oko 1200 m. Vodio je preko vrha brda Podzvizda i, zatvarajući cijeli poluotok, završavao je kulama na obalama Stonskoga kanala i Malostonskoga zaljeva. Na tim su mjestima, još u 14. stoljeću, izgrađene dvije planirane urbane jezgre Ston (Castrum Istius maris) i Mali Ston (Castum Iilius maris).

Obrambeni zid pojačali su gradnjom triju tvrđava. Bile su to Veliki Kaštio (izravno štitio solane), Koruna (u Malom Stonu) i Podzvizd (na brdu iznad Stona). Kasnije je izgrađena četrdeset jedne kula te sedam bastiona. Na utvrdama radili su graditelji: Mihač i župan Bunić iz redova domaćih prvih projektanata, te Talijani Onofrio iz Napulja i Bernandin iz Parme, Francuz Olivier i Firentinac Michelozzo, protomajstori Juraj Dalmatinac i Paskoje Miličević pri usavršavanjima do kraja XV. stoljeća.

Slika 2. Tvrđava u Stonu (MJ)

Ston je opasan 980 metara dugim zidinama u obliku nepravilnoga peterokuta s ojačanim uglovima okrunjenim polukružnom tvrđavom Podzvizd na istoimenome brdu. Najisturenija tvrđava (Veliki Kaštio, zvan i Kaštel sv. Jeronima), tik ispred grada, čuvala je luku. Zidana je 1357. g. Zidine su imale veliku važnost jer su branile grad i solanu koja je Dubrovačkoj Republici bila od velike važnosti.

Malostonske zidine su u obliku pravilnoga četverokuta. S kopnene strane građene su  od 1336. do 1347., a s morske do 1358. godine. Tada su podignuta i Lučka vrata s kasno- romaničkim kipom Sv. Vlaha. Na obali je kula Toljevac sagrađena 1478. godine.

Stonske zidine stradale su u velikome potresu 1667., a dio je srušen 1874. godine. Zidine su izgubile svoju važnost nakon propasti Dubrovačke Republike (1808.) pa je kamen korišten kao građevinski materijal. Austrijanci su prodavali kamen kao građevinski material, a topove su odnijeli i rastalili. Tijekom Drugoga svjetskog rata Njemci i Talijani prilagođavali su zidine svojim vojnim potrebama. Godine 1945. zidine su zaštićene Zakonom o zaštiti spomenika. Nova oštećenja Stonskih zidina nastala su tijekom Domovinskoga rata i potresa 5. rujna 1996. Stonske zidine sanirane su i rekonstruirane te su dio naše kulturne baštine.

Slika 3. Stonske zidine (MJ)

Lukša Beritić (1889. – 1969.), jedan od suosnivača i prvi predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine, pokrenuo je 1952. godine inicijativu za obnovu Stonskih zidina te je mnogo napravio za obnovu i prezentaciju Stonskih zidina. Prilikom otvaranja obnovljenih Stonskih zidina otkrivena je spomen-ploča Lukši Beritiću.

Zavod za zaštitu spomenika kulture i Društvo prijatelja dubrovačke starine rade na izradi projekata obnove dubrovačkih, cavtatskih, moluntskih i stonskih zidina te Sokol-grada.

Slika 4. Stonske zidine (MJ)

Stonske zidine imale su obrambenu ulogu do početka 19. st. , a danas su dio graditeljske svjetske baštine.

Izvori: Stonske zidine – hrt.hr, Sanda Dičak/T.V., Josip Buljan

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Dr. Marko Jukić

Komentari