TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Nacionalna i sveučilišna knjižnica

Slika 1. Spomenik dr. Franji Tuđmanu i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (MJ)

 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu. Kao stožerna ustanova hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja javna je ustanova od nacionalnoga značenja čiji je vlasnik i osnivač Republika Hrvatska. Knjižnica obavlja knjižnične i informacijske djelatnosti nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu te znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi izgradnje i razvoja knjižničnoga sustava Republike Hrvatske.

Godine 1607. osnovana je knjižnica isusovačkoga kolegija u Zagrebu; to je bio početak prikupljanja knjiga. Nakon raspuštanja isusovačkoga reda (1773.) i zatvaranja isusovačkoga kolegija knjižnica ulazi u sastav novoosnovane Kraljevske akademije znanosti (Regia Academia Zagrabiensis) (1776. g.).

Kraljevska akademija znanosti ukinuta je 1850. pa Knjižnica pripada novoosnovanoj Pravoslovnoj akademiji. Utemeljenjem Sveučilišta Franje Josipa I., Akademijina knjižnica (Bibliotheca Regiae Academiae Zagrabiensis) 1874. prestaje djelovati te dobiva naziv Kraljevska sveučilišna knjižnica, od 1875. do 1918. Knjižnica u sastavu Sveučilišta ima veliku ulogu u visokoškolskom obrazovanju.

God. 1882. Knjižnica je preseljena s Gornjega grada u novu sveučilišnu zgradu (današnja zgrada Rektorata i Pravnoga fakulteta).

Sabor je 1907. godine donio odluku o gradnji nove zgrade za Knjižnicu te je izgrađena zgrada na Marulićevu trgu (djelo arhitekta R. Lubynskoga) i otvorena 1913. U toj zgradi Knjižnica je bila do 1995. kada je preseljena (28. svibnja) u novu zgradu (ulica Hrvatske bratske zajednice), u kojoj je danas. Zgradu su projektirali hrvatski arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić.

 

Fond Knjižnice

Godine 1777. zagrebački kanonik Adam Baltazar Krčelić darovao je Knjižnici 757 svezaka knjiga i 50 naslova rukopisa. Po nalogu peštanskih vlasti 1789. godine prenesena je gotovo polovica vrijednijih knjiga u peštansku sveučilišnu knjižnicu. Nacionalno je značenje Knjižnica službeno počela stjecati odredbama o obveznom primjerku; godine 1816. stječe pravo besplatnoga primjerka tiskovina iz tiskare Sveučilišta u Pešti (do 1948.).

Biskup Maksimilijan Vrhovac darovao je 1818. godine 825 svezaka knjiga, a grofica Eleonora Patačić 906 svezaka iz obiteljske knjižnice, tako da joj se fond povećao na približno 10 000 svezaka.

Od 1837. Knjižnica je dobila i pravo na obvezne primjerke tiskovina s područja cijele Hrvatske i Slavonije. Godine 1892. u Knjižnicu iz Beča stiže otkupljena vrijedna zbirka knjiga hrvatskoga bana Nikole Zrinskoga iz 17. stoljeća, poznata pod nazivom Bibliotheca Zriniana. Također je otkupljena knjižnica Ljudevita Gaja (1893.).

  1. utemeljena je zbirka i čitaonica stare i rijetke građe. Znanstvena udruženja (Zbor liječnika, Pravničko i Prirodoslovno društvo) redovito su donirala aktualnu znanstvenu literaturu za potrebe sveučilišne nastave tako da je do 1911. Knjižnica prikupila više od 125.000 svezaka.

 

Od 1914. u prostorijama Sveučilišne knjižnice nalazi se i Metropolitana, bogata zbirka knjiga i dokumenata Kaptolske prvostolne crkve.

Potkraj 1918. Knjižnica je imala više od 145.000 svezaka, a fond joj se nadalje povećavao jer je dobila pravo na obvezni primjerak s područja cijele tadašnje Jugoslavije.

Knjižnica je odvojena od Sveučilišta 1943. i dobila je naziv Hrvatska narodna i Sveučilišna knjižnica. Nakon II. svjetskoga rata vraćen joj je naziv Sveučilišna knjižnica koji je nosila do 1960. kad je dobila naziv Nacionalna i sveučilišna biblioteka, a 1997. naziv se mijenja u Nacionalna i sveučilišna knjižnica.

Knjižnica je smještena u suvremeno uređenu i informatiziranu zgradu. Tada je Knjižnica imala 2 milijuna svezaka. Danas (2020.) NSK ima više od 3,5 milijuna svezaka.

Prva je nacionalna knjižnica u tadanjoj Jugoslaviji koja je informatizirala svoje poslovanje i uvela međunarodne knjižničarske norme.

Knjižnica ima bogatu Zbirku rukopisa, među kojima prijepis Vinodolskoga zakona, Mavrov brevijar, Petrisov zbornik, Vrbnički statut i dr. te niz rukopisnih ostavština hrvatskih uglednika i korespondenciju s približno 100.000 pisama, bogatu Zbirku starih i rijetkih tiskanih knjiga (10.295 sv.), Grafičku zbirku (grafike, crteži, plakati, ekslibrisi, razglednice i dr.), Zbirku muzikalija i audiomaterijala (rukopisne i tiskane muzikalije, nosači zvuka), Zbirku zemljopisnih karata i atlasa (30.000 listova karata, atlase, turističke prospekte i dr.), Zbirku magistarskih i doktorskih radova hrvatskih sveučilišta (21.000 sv.), Zbirku službenih publikacija Republike Hrvatske, međunarodnih organizacija i stranih vlada te Zbirku za knjižničarstvo.

NSK čuva i primjerke prve hrvatske tiskane knjige – Misala po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine. Samo 28 godina nakon što je dovršena Gutenbergova Biblija otisnuta je prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora, 22. veljače 1483. godine. Misal je tiskan na glagoljici, pismu srednjovjekovne Hrvatske. To je prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu. Korištena je novija uglata glagoljica. Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka Misala. Dan 22. veljače slavi se kao Dan NSK-a.

Zbirke NSK:

Zbirke građe posebne vrste

  • Zbirka rukopisa i starih knjiga NSK u Zagrebu
  • Grafička zbirka NSK u Zagrebu (osnovana 1919.)
  • Zbirka zemljopisnih karata i atlasa NSK u Zagrebu (osnovana 1945.)
  • Zbirka muzikalija i audiomaterijala NSK u Zagrebu (osnovana 1943.)

Digitalne zbirke

  • Digitalizirana baština
  • Stare hrvatske novine
  • Stari hrvatski časopisi
  • Hrvatski arhiv weba
  • Digitalni akademski repozitorij

Zbirke u čitaonicama

  • Referentna zbirka
  • Zbirka knjižničarstva
  • Zbirka doktorskih disertacija i magistarskih radova
  • Zbirka knjižnične građe o Domovinskome ratu
  • Zbirka službenih publikacija

Zadaće NSK:

  1. izgradnja i organizacija hrvatske nacionalne zbirke knjižnične građe i usklađivanje nabave inozemne znanstvene literature na nacionalnoj razini i na razini Sveučilišta u Zagrebu
  2. očuvanje i obnova knjižnične grade u sklopu međunarodnoga programa Preservation and Conservation (PAC)
  3. promicanje hrvatskih tiskanih i elektroničkih publikacija
  4. bibliografska i informacijska djelatnost u sklopu međunarodnih programa
  5. izgradnja i organizacija Knjižnice kao središta knjižničnoga sustava Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu
  6. znanstvena istraživanja na polju knjižnične i informacijske znanosti
  7. izdavačka, izložbena i promotivna djelatnost.

Izvori: mrežne stranice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatska enciklopedija

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Dr. Marko Jukić

Komentari