TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Hrvatski Caritas

Slika 1. Caritas Nadbiskupije Split (MJ)

Hrvatski Caritas središnja je ustanova Hrvatske biskupske konferencije za pastoralno, karitativno i humanitarno djelovanje te krovna organizacije mreže koju čini 16 nad/biskupijskih Caritasa i Caritas vojnoga ordinarijata. Kapilarnu mreže čini oko 1500 župa s više ili manje razvijenim župnim Caritasima.

Prvi institucionalni Caritas po uzoru na Njemačku osnovao je blaženi Alojzije Stepinac 1934. godine, a sadašnji ustroj postavljen je 1992. godine.

Caritas u Hrvatskoj

Poslanje Katoličke crkve je dijakonija, caritas ili socijalno djelovanje. Hrvatski Caritas osnovan je po uzoru na njemački caritas, koji je osnovan 1897. godine. Pomaganje ljudima u potrebi organizirano je preko biskupskih caritasa.

  • Zagrebački nadbiskup Antun Bauer je okružnicom iz 1931. godine, ali i na druge načine, poticao svećenstvo na osnivanje karitativnih organizacija.
  • Dana 20. listopada 1933. godine osnovan je prvi biskupijski caritas u Hrvatskoj – Caritas Zagrebačke nadbiskupije. Cilj osnivanja Caritasa Zagrebačke nadbiskupije bio je povezivanje svih do tada postojećih karitativnih inicijativa i nastojanja u jednu krovnu organizaciju koja će koordinirati i organizirati karitativni rad na području Zagrebačke nadbiskupije.
  • Dana 11. prosinca 1933. Alojzije Stepinac izabran je za predsjednika Zajednice Karitasa Nadbiskupije zagrebačke. Pod predsjedanjem dr. Alojzija Stepinca sve župe, osim jedne, na području grada Zagreba osnovale su Odbore Caritasa (1934.).
  • U siječnju 1934. godine iz tiska izlazi prvi broj časopisa KARITAS, vjesnika za karitativnu akciju Nadbiskupije zagrebačke, a urednik prvih pet brojeva bio je dr. Alojzije Stepinac.
  • Nakon smrti nadbiskupa Bauera, dana 7. prosinca 1937. godine, dr. Alojzije Stepinac preuzima vođenje Zagrebačke nadbiskupije. Mons. Alojzije Stepinac otvara Nadbiskupski dvor potrebitima i pomaže svima koliko može.
  • Nadbiskup Stepinac osniva Akciju za pripomoć izbjeglicama prosinca 1938. Potrebitima se pomaže prihvatom, hranom, lijekovima te dobavom dokumenata.
  • Nadbiskup Stepinac pokreće karitativne akcije, a okružnicama poziva župnike na karitativne akcije i pomoć potebitima.
  • Zagrebački Caritas je tijekom Drugoga svjetskog rata spasio tisuće djece, zaštitio tisuće izbjeglica i prognanika, prikupio i podijelio tisuće tona hrane. Pomagao je pravoslavnim biskupima i svećenicima, pružao pomoć i zaštitu progonjenim i zatočenim Židovima, prosvjedovao protiv donošenja protužidovskih zakona, zauzimao se i posredovao pri spašavanju židovske djece, a brigu o njima povjerio Karitasu (Batelja, Bl. Alojzije Stepinac – utemeljitelj Caritasa, str. 16 – 25).
  • Komunisti su zabranili Hrvatski Caritas 2. ožujka 1946., a njegova imovina je konfiscirana i predana Crvenom križu. Ravnatelj Caritasa Zagrebačke nadbiskupije dr. Vilim Nuk je uhićen i osuđen na 6 godina robije s prisilnim radom.
  • Unatoč zabrani organiziranog karitativnog rada pojedinci su nastavili s karitativnim radom. Katolički tjednik Glas Koncila započeo je izlaziti 4. listopada 1962. godine temeljem odluke zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera. Prvotno je bio biltenom koji je izvješćivao o događanju s Drugoga vatikanskog koncila, i bio je imena “Glas s Koncila”. Glasu Koncila 14. studenoga 1965. (br. 22/1965.) objavljuje članak “Sablazan bijede”. U članku je čitatelj pisao o “siromašnim i njihovu teškom stanju te ravnodušnosti onih koji prolaze pokraj njih. Tekst je potaknuo veliki odaziv čitatelja koji su slali pomoć na adresu Glasa Koncila. Veliki odaziv čitatelja potaknuo je uredništvo Glasa Koncila da već u sljedećem broju pokrene rubriku “Tko je moj bližnji?” kroz koju su objavljivane molbe za pomoć, zahvale, popisi dobročinitelja itd. Pomoć koja je pristizala na adresu Glasa Koncila slala se siromašnim obiteljima u Zagrebu, ali i u drugim mjestima.
  • “Nakon uvođenja rubrike »Tko je moj bližnji« u Glasu Koncila, došlo je do obnove Caritasa Zagrebačke nadbiskupije. Kardinal Franjo Šeper zaposlio je 1967. godine, gospođu Jelenu Brajša, s ciljem daljnjega promicanja karitativne djelatnosti. Zbog zakonske nemogućnosti osnivanja samostalnog Caritasa, na prijedlog vodećih ljudi iz Međunarodnog Caritasa iz Rima, koji su se početkom svibnja 1968. sastali u Zagrebu, nadbiskup Franjo Šeper osniva »Ured za vezu Biskupske konferencije Jugoslavije s Međunarodnim Caritasom«, a sjedište mu je bilo u sklopu Glasa Koncila na Kaptolu 8, odnosno na Kaptolu 31.
  • Prijelomna točka u radu dogodila se dana 8. srpnja 1969. godine kada je gospođa Brajša ispred ulaza u ured pronašla kutiju od banana i u njoj živo dijete. Taj događaj usmjerio je budućnost Caritasa Zagrebačke nadbiskupije. Samo tijekom prve godine nakon prihvaćanja prvog djeteta Caritas je zbrinuo šezdeset i petero napuštene i odbačene djece po čemu je postao prepoznatljiv u zemlji i inozemstvu. Do današnjega dana Caritas je zbrinuo više od 5.000 djece.
  • Početkom sedamdesetih godina Caritas organizirano pomaže napuštenoj djeci, majkama i trudnicama, siromašnim obiteljima i osobama s invaliditetom. Djelovanje se odvijalo u gotovo nemogućim uvjetima, ali se iz godine u godinu povećavalo i širilo nošeno sve snažnijom podrškom pojedinaca i skupina iz zemlje i inozemstva.
  • Dana 7. prosinca 1990. godine, dekretom kardinala Franje Kuharića, ponovno se osniva Caritas Zagrebačke nadbiskupije i donosi se privremeni Statut, od Nadbiskupskog duhovnog stola potvrđen 19. studenoga 1993. godine, čime je Caritas Zagrebačke nadbiskupije stekao javnu pravnu osobnost na kanonskom i civilnom području.
  • U razdoblju od 1994. do 1995. godine Caritas osniva domove za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, za osobe s invaliditetom i starije osobe te pokreće brojne inicijative.
  • Deseci tisuća korisnika svih oblika pomoći kao i tisuće stranica arhivskog materijala svjedoče o nastojanju Caritasa u razdoblju Domovinskog rata i poslije njega
  • Hrvatski Caritas ima i dva odjela za kumstva djece i ratne siročadi, a trenutno zbrinjava više od 13.000 djece.
  • Tijekom godine 1995., Hrvatska postupno prelazi iz ratnih u mirnodopske uvjete razvitka. Za nove je zadatke Hrvatski Caritas izradio tri programa: pomoć povratnicima, pomoć pri obnovi razrušenih domova i program kreditiranja malih poduzetnika koji je ograničen na područja pogođena ratnim razaranjima.
  • Zbog kvalitetnijeg obavljanja svojih aktivnosti Caritas je organizirao različite edukacije i seminare za svoje djelatnike kao i za dragovoljce koji djeluju u župama i savjetovalištima te seminare za udomitelje djece i odraslih.
  • Osim toga različitim publikacijama tijekom posljednjih desetljeća (Betanija, Bilten za bolesnike, Caritas danas, Novosti, Pri bolesničkom krevetu) Caritas je nastojao senzibilizirati javnost za potrebe korisnika te poticati na solidarnost i djelotvornu ljubav.
  • Pruža socijalne (skrb za stare i nemoćne, žrtve nasilja, maloljetne majke) i karitativne usluge, organizator je volontiranja, posrednik u doniranju hrane, posuđuje medicinska pomagala.

 

Hrvatski Caritas (HC) član je Caritasa Internationalis sa sjedištem u Rimu (međunarodne konfederacije koju čini 164 organizacija članica iz sedam regija: Afrika, Azija, Evropa, Latinska Amerika i Karibi, Srednji Istok i Sjeverna Afrika (MONA), Sjeverna Amerika i Oceanija) i Caritasa Europa sa sjedištem u Bruxellesu (krovna udruga nacionalnih Caritasa koju čini 49 organizacija iz 46 zemalja). HC prvenstveno ima zadaću koordiniranja programa, projekata i akcija od nacionalnoga značenja te organiziranja akcija prikupljanja i distribucije pomoći u hitnim situacijama (potresi, poplave, požari, ratni sukobi i sl.) u Hrvatskoj i u svijetu, trajne formacije i edukacije za Caritas i odgoj za volontarijat te zagovaranje siromašnih, marginaliziranih, socijalno isključenih.

U 2000-im intenzivno se započelo s aktiviranjem kapilarne mreže župnih caritasa i sustavnim pristupom razvoju i poticanju volontarijata (naglasak na edukacijsko-formacijski aspekt s ciljem preventivnoga djelovanja u suočavanju s rastućim socijalnim problemima); razvojem mreže nad/biskupijskih obiteljskih savjetovališta, koja osim savjetodavnog rada pokazuju odgovor Crkve na aktualne društvene probleme obitelji te posvećuje pozornost pitanjima braka i obitelji; zatim projektima suradnje s brojnim crkvenim ustanovama, ali i stručnim civilnim institucijama u projektima zagovaranja (Družba Adria i LNG plinovod, zaštita voda, rad nedjeljom, HIV, istraživanje siromaštva, CROPAX).

Predsjednik Hrvatskog Caritasa biskup Josip Mrzljak: „Povezani smo mrežom Caritasa cijeloga svijeta i procjenjujemo kada, kome i kako pomoći jer suosjećamo s onima koji su stradali.

Svjesni smo, međutim, da smo mala zemlja, u odnosu na neke druge, ali imamo veliko srce i veliko razumijevanje i nastojimo priteći u pomoć. Nastojimo barem animirati ljude da suosjećaju i da molimo jedni za druge.”

Hrvatski Caritas organiziran je po hijerarhijskom načelu: nacionalni Caritas, biskupijski Caritas i župni Caritas. Posljednje desetljeće naglasak je na osnaživanju mreže nad/biskupijskih Caritasa, jačanje volonterstva na razini župa i biskupija te djelovanje u kriznim i humanitarnim akcijama diljem svijeta, od čega valja izdvojiti poplave koje su 2014. godine zahvatile Hrvatsku, BiH i Srbiju te humanitarni odgovor Crkve kroz Caritas za vrijeme izbjegličke i migrantske krize 2015. i 2016. godine. HC pomaže u svim kriznim situacijama u Hrvatskoj i u svijetu (poplave, potresi, progoni stanovništva te migracije stanovništva).

 

Slika 2. Stara zgrada Zagrebačkog Caritasa u Vlaškoj ulici (MJ)

Brojnim programima, projektima i aktivnostima HC godišnje pomaže više od 5000 socijalno ugroženih obitelji. Preko mreže župnih Caritasa u kojima je aktivno 1030 volontera različite oblike pomoći prima još daljnjih 4320 obitelji. Caritas godišnje potpomaže između 85 i 100 tisuća obitelji.

Akcijama “Nedjelja Caritasa” i “Za 1000 radosti” Caritas potiče građanstvo da pomogne obiteljima i pojedincima kojima je pomoć potrebna.

Biskupijski Caritasi pružaju različite oblike pomoći: podjela hrane, odjeće, obuće, lijekova, davanje stipendija, prihvat potrebitih u sigurne kuće. Caritas, također, pruža uslugu skrbi za beskućnike (pučke kuhinje i prihvatilišta).

Caritasi pružanju usluge socijalne skrbi za sljedeće kategorije korisnika: djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, maloljetne trudnice i majke, djeca i odrasle osoba s tjelesnim i mentalnim oštećenjima, žrtve obiteljskog nasilja.

U Rijeci je Nadbiskupski Caritas otvorio 1. veljače 2013. prvi pravi hospicij u Hrvatskoj. U biskupskim i župnim Caritasima organizira se pomoć najtežim bolesnicima u njihovim domovima.

Hrvatski Caritas pomaže svim ljudima u nevolji bez obzira na etničku i vjersku pripadnost, njihov svjetonazor, političko uvjerenje i društveni status. Neprocjenjiva je pomoć HC-a što znaju oni koji su dobili pomoć kada su bili u nevolji. Nažalost, javni mediji češto prešućuju značenje i obim pomoći koju Caritas pruža. 

“Probudi dobro u svijetu!”

Izvori: Zvonko Erceg, (tajnik Zagrebačkog Caritasa), IKA, caritas.hr

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Dr. Marko Jukić

Komentari