TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Od Isusovačke akademije do modernoga Sveučilišta u Zagrebu

Slika 1. Zgrada rektorata Sveučilišta u Zagrebu (MJ)

Početak rada Sveučilišta u Zagrebu, formalno-pravno, započinje 23. rujna 1669. godine kada su Diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu. Diploma se čuva u Hrvatskom državnom arhivu.

Prije toga vrijedno je spomenuti da su u srednjemu vijeku zagrebački biskup Stjepan II. Babonić ( ? – 1247.) i blaženi Augustin Kažotić (1260. – 1323.) radili na uspostavi studija bogoslovije i filozofije. Godine 1607. otvorena je Isusovačka gimnazija na kojoj je započeo Filozofski studij 1662.

Od 1669. godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao Neoacademia Zagrabiensis, javnopravna visokoškolska ustanova. Hrvatski Sabor je Diplomu  potvrdio na zasjedanju 3. studenoga 1671.; stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svoga utemeljenja, a 3. studenoga se obilježava Dan Sveučilišta u Zagrebu. Isusovci su vodili Akademiju do 1773. Te je godine papa Klement XIV. raspustio red, a obnovio ga je papa Pio VII. 1814.). Carica i kraljica Marija Terezija 1776. izdaje dekret o osnivanju Kraljevske akademije znanosti (Regia scientiarum academia). Akademija je imala tri studija: filozofiju, bogosloviju i pravo. Nakon ukidanja Akademije 1850. rad nastavlja Pravoslovna akademija do osnutka modernoga Sveučilišta u Zagrebu (1874.).

Na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera Hrvatski sabor je 1861. donio zakonsku osnovu za Sveučilište u Zagrebu. Car Franjo Josip I. potpisao je zakonski članak koji 5. siječnja 1874. dobiva vladarevu sankciju. Temeljem toga dokumenta hrvatski je ban Ivan Mažuranić 19. listopada 1874. svečano otvorio moderno Sveučilište u Zagrebu (Sveučilište Franje Josipa I.). U sastavu sveučilišta bili su Pravni, Bogoslovni i Mudroslovni (Filozofski) fakultet, a Medicinski fakultet je trebao tek oformiti. Na početku rada Sveučilište je bilo u staroj zgradi gimnazije na Katarininom trgu. 1882. rektorat Sveučilišta preselio je u današnji zgradu na Kazališnom trgu, (ispred HNK), u zgradu tvornice duhana.

Prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu bio je kanonik Matija Mesić, 1874./75.

Pri Filozofskom fakultetu osnovan je 1882. farmaceutski tečaj, a 1898. i Šumarska akademija. U toj akademiji organiziran je 1908. geodetski tečaj koji je 1919. uključen u sastav Tehničke visoke škole. Akademske godine 1917./18. osnovan je Medicinski fakultet.

Nakon Prvoga svjetskog rata osnivaju se novi fakulteti: Gospodarsko-šumarski (1919.),  Veterinarski fakultet (1924.), Tehnički fakultet (1926.) i Farmaceutsko-biokemijski fakultet (1942.)

Nakon Drugoga svjetskog rata osnovan je Prirodoslovno-matematički fakultet (1946.),  Ekonomski fakultet (1947.), Fakultet političkih znanosti (1962.), Stomatološki fakultet – (1967.) i drugi.

Slika 2. Ulaz u rektorat Sveučilišta u Zagrebu (MJ)

Tijekom Domovinskoga rata Sveučilište se preustrojilo prema europskim načelima.

Katoličko-bogoslovni fakultet komunistička je vlast ukinula godine 1952. pa je fakultet djelovao izvan Sveučilišta do 1991. kada se odluka o ukidanju fakulteta proglašava ništavnom i priznaju se sve diplome izdane tijekom 4 desetljeća.

Tijekom godina od 1994. do 2019. vršene su organizacijske promjene na Sveučilištu u skladu s promjenama Zakona o visokom učilištima te usklađivanje s europskim standardima.

Sveučilište u Zagrebu danas čini 30 fakulteta, 3 akademije, jedan interdisciplinarni studij i jedan sveučilišni centar te Sveučilišni računski centar i studentski centri u Zagrebu, Sisku i Varaždinu.

Slika 3. Znamenja Zagrebačkog sveučilišta

Studentski centar je otvoren 15. travnja 1959. godine. Odluka o osnivanju Studentskoga doma u Zagrebu donesena je 1960.

Godine 2019. Sveučilište u Zagrebu slavi 350 godišnjicu svoga postojanja.

 

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Dr. Marko Jukić

 

Komentari