TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Muzej krapinskoga pračovjeka

Slika 1. Muzej krapinskih neandertalaca (MJ)

Nalazište krapinskih neandertalaca na lokalitetu „Hušnjakovo“ prvi je paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a pripada među najznačajnije paleoantropološke lokalitete svijeta. Iznimnim bogatstvom  nalaza i otkrićem najvećega obitavališta neandertalskoga pračovjeka, zahvaljujući geologu i paleontologu Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, do danas je ostalo nenadmašno vrelo suvremenih znanstvenih informacija.

Slika 2. Skulptura pračovjeka u Krapini (MJ)

Godine 1948. „polupećina Hušnjakovo kod Krapine i okolica te pećine“ proglašena je zaštićenom prirodnom rijetkošću, a 1969. u zgradi nekadašnjega Kneippovog lječilišta osnovan je Muzej evolucije u Krapini. Stalni postav je osmislio pok. akademik Mirko Malez.  Inženjerka Ana Töpfer (1926. – 2016.) uredila je tzv. „neandertalski perivoj“ te je također zaslužna za revitalizaciju lokaliteta Hušnjakovo.  

Slika 3. “Hušnjakovo” Krapina (MJ)

Muzej evolucije je prvi put za javnost otvoren u rujnu 1971. zahvaljujući Ani Töpfer i autoru postava pok. akademiku Mirku Malezu. Inženjerka Ana Töpfer uredila je tzv. „neandertalski perivoj“ te je također zaslužna za revitalizaciju samog lokaliteta. Muzejski fundus sadržavao je geološku, paleontološku i arheološku zbirku, a koncepcija stalnoga postava odnosila se na prezentaciju stijena i minerala Hrvatskoga zagorja, razvoj života na Zemlji te razvoj čovjeka s posebnim naglaskom na krapinskoga neandertalca. Nalazište je bilo predstavljeno odljevima kostiju neandertalaca, faunističkom fosilnom zbirkom, kamenim oruđem te dokumentacijom o otkriću. Muzej je bio pod raznim upravama do 1993. kada je postao vlasništvo Republike Hrvatske.

Novi Muzej krapinskih neandertalaca gradio se 11 godina, a otvoren je 27. veljače 2010.  Autori projekta i realizacije Muzeja, paleontolog Jakov Radovčić i arhitekt Željko Kovačić, nastojali su približiti krapinske kamenodobne stanovnike koji su prije 125 tisuća godina živjeli na krapinskom području.

“Stalni postav muzeja koncipiran je u 18 tematskih cjelina koje nas vode daleko u prošlost, od najstarije prošlosti Zemlje do početka civilizacije i modernoga doba, s posebnim naglaskom na znamenito otkriće u Krapini i važnost zbirke krapinskih neandertalaca.”

Zbirke muzeja: Zbirka skulptura, Paleontološka zbirka, Geološka zbirka, Zbirka Varia,
Zbirka eksperimentalne arheologije, Rudarska zbirka.

“Muzej krapinskih neandertalaca jedan je od najsuvremenijih muzeja na svijetu koji sadrži brojne interaktivne sadržaje koji pobuđuju sva osjetila posjetitelja. Multimedijalne instalacije, filmovi, infokiosci, virtualne šetnje te hologrami zadivljuju posjetitelje, a poseban doživljaj su odlične muzejske radionice. Uz dugogodišnje edukativne programe poput Ljetne geološke škole, muzej organizira specijalna  vodstva i druge zanimljive pedagoške programe te interaktivne radionice i igraonice u prirodi.”

Ideja gospođe Ane Töpfer bilo je i uređenje Parka drvenih skulptura na otvorenom prostoru „Forma prima“. Zbirka broji više od 40 skulptura velikoga formata koje potpisuju najpoznatija imena svjetskih i domaćih kipara 80-ih godina 20. stoljeća, a koje su nastale tijekom međunarodnih kiparskih simpozija, koji su se u Krapini održavali od 1976. do 1982. godine. Danas je park zaštićen i ima svojstvo kulturnoga dobra.  

Slika 4. Park skulptura (MJ)

Dragutin Gorjanović Kramberger (1856. – 1936.)

Geolog, paleontolog i antropolog, znanstvenik koji je svijetu obznanio jedinstvene nalaze fosilnoga čovjeka iz Krapine.

Slika 5. Bista Dragutina Gorjanovića Krambergera (MJ)

“Studirao je paleontologiju u Zürichu i Münchenu, a doktorirao je u Tübingenu. Bavio se paleontologijom, stratigrafijom (izvršio podjelu pliocena sjeverne Hrvatske), tektonikom (Medvednica), paleoklimatologijom, hidrografijom, primijenjenom geologijom i geološkim kartiranjem (pregledna geološka karta Hrvatske i Slavonije).

Godine 1899. otkrio je na Hušnjakovu brdu kod Krapine bogato nalazište pračovjeka (krapinski pračovjek). U pješčenjačkim naslagama špilje nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju koje pripadaju fosilnim ostacima više desetaka pračovjeka različitog spola i životne dobi. Nađeni su i brojni fosilni ostatci mnogih životinja. Više od tisuću pronađenih komada kamenoga oruđa iz razdoblja paleolitika svjedoči o materijalnoj kulturi krapinskoga  pračovjeka. Starost ovog bogatog lokaliteta odgovara vremenu prije 125.000 godina. Zahvaljujući radovima koje je objavio o otkriću na krapinskom nalazištu i brojnim raspravama koje je vodio s europskim antropolozima Krambergera se smatra jednim od utemeljitelja svjetske paleoantropologije.”

Slika 6. Spomen-ploča kraj nalazišta (MJ)

Napisao je 237 radova iz raznih znanstvenih područja, u hrvatskim i inozemnim časopisima, od kojih je posebno značajna monografija Diluvijalni čovjek iz Krapine u Hrvatskoj. Za svoj rad stekao je mnoga priznanja. Tako je postao počasni građanin Zagreba, Krapine i Karlovca, počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu, počasni član Zbora liječnika Hrvatske i Hrvatskoga prirodoslovnog društva…

Izvori: Hrvatska enciklopedija, Dražen Krajcar, Wikipedija, Muzej krapinskog  pračovjeka

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Dr. Marko Jukić

Komentari