TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA: Stari dio grada Trogira

Slika 1. Ploča o uvrštenju Trogira na popis svjetske kulturne baštine (MJ)

Stari dio grada Trogira uvršten je na popis Spomenika svjetske kulturne baštine (UNESCO, od 1997.).

Grad Trogir osnovali su grčki kolonisti s otoka Visa u III. stoljeću prije Krista, oko 220. godine. Stari dio grada izgrađen je u romaničko-gotičkom stilu, jezgru sačinjavaju dvorac i kula okruženi zidinama.

Znamenitosti staroga dijela grada Trogira čine: katedrala sv. Lovre, velika i mala palača Cipiko, palača Garagnin-Fanfona, Knežev dvor, benediktinski i dominikanski samostani, crkve (Sv. Sebastijan, Ivan Krstitelj, Sv. Barbara), Kaštel Kamerlengo, kula Sv. Marka, loža,  zgrada škole, zgrada suda,  sjeverna i južna vrata te gradske zidine.

Najznačajniji kulturni spomenik je trogirska Katedrala Sv. Lovre. Gradnja katedrale i zvonika trajala je oko 300 godina pa se izmjenjuju gotički, renesansni i barokni stil.  Posebno se ističe portal katedrale kojeg je izradio majstor Radovan 1240. Zvonik katedrale visok je 47 metara; može se vidjeti mješavina umjetničkih stilova, od gotike do manirizma.  O trogirskoj katedrali vidjeti izdvojenu crticu.

Palača trogirske obitelji Cipiko sklop je velike palača s portalom I. Duknovića i male palače međusobno odijeljene ulicom. Čine koloplet romanike, gotike i renesanse, vremenom spojenih u jedinstvenu cjelinu. Najveći dio tog sklopa nastao je u 13. stoljeću. Južna vrata palače krasi natpis Nosce te ipsum” (“Upoznaj samog sebe”), a na pročelju je isklesana gotička Trifora.

Palača Garagnin-Fanfona (danas gradski muzej) sklop je koji se sastoji od dva bloka romaničkih i gotičkih kuća, nastao u drugoj polovini 18. Stoljeća, tom prilikom objedinjen po projektu Ignacija Macanovića. Južna jednokatnica s vanjskim stubištem imala je gospodarsku namjenu, a danas je u funkciji gradskog lapidarija u kojem su predstavljeni zidovi helenističkog Tragurija. U unutrašnjosti je sačuvan salon sa stropnim štukaturama iz 18. stoljeća. Tu je i bogata knjižnica Ivana L. Garagnina (1722. – 1783.), skupljača arheoloških spomenika i numizmatike, dekorirana zidnim oslikom s portretima filozofa i književnika. Sačuvana je i zbirka slika i bakropisa iz 17. i 18. stoljeća.

Od romaničkih građevina očuvane su: trobrodna crkva sv. Barbare (XI. st.), jednobrodna crkvica sv. Ivana Krstitelja (XIII. st.) uz koju se nalazio muški benediktinski samostan i katedrala sv. Lovre.

 

Slika 2. Trogirska loža (MJ)

Trogirska gradska loža prvi put se spominje u 13. stoljeću. Izvorno je služila kao otvoreni prostor javnog okupljanja, a u određenim danima i satima bila je namijenjena organiziranoj komunalnoj pravnoj službi, sklapanju ugovora, objavljivanju zakona, kao i samom suđenju. Na istočnom je zidu 1471. godine izveden reljef Pravde s prikazom mletačkog lava i zaštitnicima grada svetim Lovrom i blaženim Ivanom Trogirskim, rad radionice Nikole Firentinca. To je spomenik izrađen u čast Mletačke Republike. Središnje polje s prikazom lava uklonjeno je 1932. godine. Na južnom je zidu reljef s prikazom bana Petra Berislavića na konju, rad Ivana Meštrovića. Loža je obnovljena 1892.

Slika 3. Spomen-ploča Petru Berislaviću (MJ)

Na gradskom trgu su gradski toranj sa satom nad renesansnom crkvicom sv. Sebastijana, Gradska vijećnica (XV. st.) te gotička palača Cipiko.  Od renesansnih palača ističe se još palača Lučić (1604). Barokni su raskošni oltari u crkvi sv. Petra i sv. Nikole i drugim crkvama, a klasicistička je glorijeta podignuta u čast francuskog maršala A. F. L. V. Marmonta.

Početkom XX. st. prema nacrtima Ć. Ivekovića sagrađene su u neogotičkom stilu zgrada škole (1909.) i suda (1910.).

 

Slika 4. Gradski trg u Trogiru (MJ)

Benediktinski samostan s crkvicom sv. Nikole datiraju još iz 11. stoljeća s tim da je crkvica prvobitno nosila naziv Sv. Dujma. Unutar samostana nalazi se najstarija slika Bogorodice s djetetom i kameni reljef starogrčkog boga sretnog trenutka Kairosa, koji datira iz 3. ili 4. stoljeća prije Krista. Kairos se smatra bogom sretnog trenutka, a pojavljuje se vrlo rijetko u nečijem životu, dajući čovjeku mogućnost da ga “uhvati za čuperak”. Onaj tko u tome uspije, smatra se sretnikom kojem se ispunjavaju želje. Otuda i izraz “čuperak sreće” koji simbolizira životne prilike za kojeg legenda kaže da će donijeti sreću onome tko ga u pravom trenutku povuče za čuperak.

Slika 5. Kairos (MJ)

Tvrđava Kamerlengo građena je od 1420. do 1437., a služila je za smještaj mletačke vojne posade. U njenom sklopu je i kapela posvećena Sv. Marku. Pored tvrđave je kula sv. Marka, također iz 15. stoljeća.

Slika 6. Tvrđava Kamerlengo (MJ)

Južna gradska vrata (porta civitatis), sagrađena su u renesansnom stilu. Pored vrata, s istočne strane, nalazi se prostor (loggia) za smještaj putnika kada su vrata bila zatvorena. Sjeverna gradska vrata (porta terraefermae) sagrađena su u 17. stoljeću, ukrašena su mletačkim lavom, a kamenim mostom povezuju grad s kopnom. Kip Sv. Ivana Trogirskog, zaštitnika grada Trogira, nalazi se iznad sjevernih vrata.

Slika 7. Trogirska palača (MJ)

Knežev dvor (danas Gradska vijećnica) datira iz 13. stoljeća, a u 19. stoljeću je restauriran u renesansnom stilu.

Muzej sakralne umjetnosti nalazi se na mjestu romaničke palače župnog dvora iz 18. stoljeća i sadrži zbirku ranog mletačkog sakralnog slikarstva dok se u pinakoteci, uz ostala djela domaćih majstora, nalazi opus Blaža Jurjeva i poliptih iz 13. stoljeća kao i brojne ikone, raspela i dijelovi sakralnog namještaja.

Crkva svetog Petra pripadala je ženskom benediktinskom samostanu kojeg je prema predaji 1242. godine utemeljila supruga ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. Na glavnom pročelju je barokni portal u kojem je luneta s poprsjem sv. Petra, rad Nikole Firentinca. U drugoj polovini 17. stoljeća unutrašnjost je barokizirana.

Izrađen je drveni strop podijeljen na ovalna, poluovalna i šesterostrana polja uokvirena bogato profiliranim okvirima s tordiranom vrpcom. Postavljena su dva bočna mramorna oltara posvećena Bogorodici i sv. Ignaciju Loyoli. Od drvenoga glavnog oltara sačuvani su monumentalni kipovi svetog Petra i Pavla iz polovine 17. stoljeća. U pločniku crkve ističu se ukrašene nadgrobne ploče trogirskih obitelji Andreis i Cipiko.

 

Slika 8. Plemićki grbovi u Trogiru (MJ)

Crkva svetog Sebastijana podignuta je  1476. kao zavjet građana Trogira svetom Sebastijanu za spas od kuge. Pročelje ove renesansne građevine koju je izveo Nikola Firentinac ukrašeno je skulpturama svetog Sebastijana, grbovima biskupa Jakova Turlona i gradskog kneza Malipiera, a iznad njih skulpturom Krista Spasitelja. Nad pročeljem se uzdiže dvokatni toranj gradskog sata. U dijelu istočnog zida sačuvane su do vrha dvije konhe šesterolisne Crkve svete Marije koja je stajala s istočne strane. Uz bočne zidove u unutrašnjosti crkve predstavljena su tri sarkofaga rabljena za ukope pod pločnikom trijema Crkve svete Marije.

Treba istaknuti da je u Trogiru otvorena prva ljekarna u Europi, 1271. godine.

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Dr. Marko Jukić

Komentari