TwitterFacebookPinterestGoogle+

HRVATSKA BAŠTINA – Matica hrvatska

Slika 1. Zgrada Matice hrvatske u Zagrebu (MJ)

Preteča Matice hrvatske bila je Matica ilirska. Osnovana je 10. veljače 1842. na prijedlog grofa Janka Draškovića. Ideju o osnivanju prvi je iznio Ljudevit Gaj 1829., a na sjednici Ilirske čitaonice 1839. odlučeno je da se utemelji društvo koje bi izdavalo knjige na hrvatskome jeziku. Matica je prvotno osnovana kao izdavačka kuća unutar Ilirske čitaonice (1844. objavljena je Matičina prva knjiga, izdanje Gundulićeva Osmana s Mažuranićevim dopunama XIV. i XV. pjevanja), a predsjednik Čitaonice J. Drašković imenovan je i prvim predsjednikom Matice ilirske. Ilirska čitaonica osnovana je 4. kolovoza 1838.

1868., Matica ilirska surađuje s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti (JAZU) u Zagrebu.  Za dvogodišnjeg predsjednikovanja Matije Mesića, 1873. Matica prekida suradnju s JAZU i opet postaje samostalna; 29. studenoga 1874. naziv je promijenjen u Matica hrvatska.

Od 29. studenoga 1874. pridjev ilirski zamijenjen je hrvatskim pa se od tada Matica ilirska naziva Matica hrvatska. Latinski naziv je Matrix Croatica. Matica ilirska (Matica hrvatska od 1874.) utemeljena je sa svrhom promicanja nacionalnoga i kulturnog identiteta u područjima umjetničkoga, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak.

Tijekom Bachova apsolutizma zabranjen je rad Ilirskoj čitaonici, a Matica hrvatska uspjela se održati.

U Kraljevini SHS Matica hrvatska se opirala pokušaju stapanja kulturnih ustanova u jednu ustanovu i bila oporba režimu. Tijekom vlasti Banovine Hrvatske, zbog oporbenoga djelovanja, na čelo Matice Hrvatske postavljen je komesarijat (11. siječnja 1941.) koji je ukinut nakon što je proglašena NDH (17. travnja 1941.).

Od 1953. ponovo se osnivaju Matičini pododbori, od 1970. nazivaju se ograncima. Ukupno je osnovano 55 pododbora (ogranaka).

 

U komunističkoj Jugoslaviji Matica hrvatska se uglavnom bavila izdavačkom djelatnošću.  1960. osnovan je Nakladni zavod Matice Hrvatske. U suradnji s izdavačkom kućom Zora pokrenuta je biblioteka Pet stoljeća hrvatske književnosti.  

Matica hrvatska  se suprotstavila srbijanskom teroru nametanja srpskoga jezika (Novosadski dogovor) te je 1967. potaknula donošenje Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Matica je putem tjednika Hrvatski tjednik podržala zahtjeve intelektualaca, gospodarstvenika, studenata, radnika i hrvatski orijentiranih političara protiv imperijalističke politike Srbije (devizni režim, otuđivanje deviza, gospodarski teror Inexa i Genexa).

Godine 1971., u vrijeme Hrvatskoga proljeća, Matica hrvatska pokreće skupljanje novca i podizanje zajma za izgradnju tunela kroz Učku i autocestu Kralja Tomislava Zagreb – Split.

 

Slika 2. Članska iskaznica Matice hrvatske (MJ)

Komunistička partija pod vodstvom Josipa Broza Tita smijenila je hrvatsko partijsko rukovodstvo i počela s progonom hrvatskih intelektualaca, studenata, gospodarstvenika, umjetnika i drugih hrvatskih domoljuba. Rad Matice hrvatske zabranjen je 11. siječnja 1972. Imovina je zaplijenjena, a dio je predan Jugoslavenskoj akademiji za znanost i umjetnost (JAZU). Vodstvo Matice uhićeno je i sudski proganjano. Kasnije Nakladni zavod Matice hrvatske nastavlja nakladničku djelatnost, ali u znatno manjem obimu.

Rad Matice hrvatske obnovljen je 8. prosinca 1990. Održana je Obnoviteljska skupština Matice hrvatske, a za predsjednika je izabran Vlado Gotovac.

Tek je 1996. obnovljen rad Matice hrvatske u Subotici.

Godine 1997., dr. Jure Petričević, agronom i nakladnik, jedan od poznatijih hrvatskih emigranata, ostavio je Matici hrvatskoj zakladu (imetak vrijedan 1,45 milijuna DM) od koje je, na prijedlog Vlahe Bogišića, izgrađena nova Dvorana Matice hrvatske.

 

Djelatnost Matice ilirske/Matice hrvatske

Godine 1844. tiskana je u Matici ilirskoj prva knjiga Osman Ivana Gundulića, s dopjevima Ivana Mažuranića i rječnikom Ivana i Antuna Mažuranića.

Časopis Neven izlazi od 1852 do 1857.

Za vrijeme predsjednika Ivana Mažuranića, od 1858. do 1872., izlazi časopis Književnik (1864. – 1866.).

Matica hrvatska je od 1869. do 1903. izdavala list Vienac, središnji hrvatski književni časopis toga razdoblja. Također je izdavala djela hrvatskih autora, prijevode klasika i znanstvenopopularna djela.

  1. Matica hrvatska i Društvo hrvatskih umjetnika osnivaju Društvo hrvatskih književnika.

Hrvatsko kolo izlazi s prekidima od 1905. do 1961., kao godišnji zbornik; (1948. – 1952., kao časopis).

Od 1906. do 1909., izlazi Glas Matice hrvatske.

 Izlazi časopis Hrvatska revija.

Nastavni vjesnik i Omladina izlazi do 1939. Od 1936. do 1943. osnivaju se Matičini pododbori u više gradova i mjesta. U njihovoj nakladi objavljeno je dvadesetak knjiga.

 

Izlazili su časopisi Hrvatska misao (Sarajevo, 1943./’44.) i Hrvatski sjever (Osijek, 1944.).

Uz dvadesetak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti u kojoj je objavljeno više od stotinu naslova.

Tiskanjem časopisa Mogućnosti, splitski pododbor Matice hrvatske pokreće ili preuzima izdavanje važnijih serijskih publikacija u nakladi Matičinih pododbora (ogranaka), što s prekidima izlaze i danas: Dubrovnik (Dubrovnik, od 1955.), Zadarska revija (danas Zadarska smotra, Zadar, od 1956.), Riječka revija (Rijeka, od 1958.), Revija (danas Književna revija, Osijek, od 1961.), Godišnjak PO MH Vinkovci (danas Godišnjak za kulturu, umjetnost i društvena pitanja, Vinkovci, 1962.), Svjetlo (Karlovac, od 1965.), Dometi (Rijeka, 1968.), Riječi (Sisak, 1969.)…

Stotinjak ogranaka Matice hrvatske objavljuje dvadesetak književnih časopisa, među kojima su “Dubrovnik”, “Književna revija”, “Dometi”, “Zadarska smotra”, “Riječi”… Ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.

 

Godine 1960. osnovan je Nakladni zavod Matice hrvatske.

Godine 1962. organizirana je velika proslava 120. obljetnice Matice hrvatske. U suradnji s izdavačkom kućom Zora pokrenuta je biblioteka Pet stoljeća hrvatske književnosti, kojoj je od 1980. izdavač Nakladni zavod Matice hrvatske. Objavljeno je 180 knjiga…

Od 1963. do danas, s prekidima, izlazi časopis Kolo.

Godine 1966. Matica hrvatska pokreće časopis za pitanja likovne kulture i umjetnosti Život umjetnosti.

Matica pokreće časopis Kritika. Izašlo je 9 brojeva.

Pokrenuta je i Biblioteka Kolo (1969. – 1972.) urednika Igora Zidića.

Godine 1971., u vrijeme Hrvatskoga proljeća, Matica hrvatska pokreće skupljanje novca i podizanje zajma za izgradnju tunela kroz Učku i autocestu Kralja Tomislava Zagreb-Split. Pokrenuto je izdavanje publikacije Hrvatski znanstveni zbornik.

Hrvatskog tjednika (Matičinih novina za kulturna i društvena pitanja) izašla su samo 33 broja jer ga je komunistička vlast zabranila. Slijedila su hapšenja (urednika i suradnika), smjene, izbacivanje s radnih mjesta, montirani sudski procesi i progoni svih koji misle domoljubno (hrvatski).

Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, pokrenuta je 1995. Do sada je objavljeno 56 knjiga??? (u kojima je objavljeno već više od stotinu naslova).

Pokretanjem novog niza biblioteke Mala knjižnica Matice hrvatske započinje intenzivna nakladnička djelatnost središnjice Matice hrvatske (do danas objavljeno preko 400 knjiga).

Danas Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju te književni i znanstveni časopis Kolo.

Središnjica i ogranci objavljuju više od stotinu knjiga godišnje. Ogranci izdaju i časopise: Klasje naših ravni, Hrvatska misao, Suvremena pitanja, Motrišta, Dometi, Dubrovnik, Književna revija, Zadarska smotra, Riječi i druge.

Osim nakladničke djelatnosti Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe.

Pri Središnjici djeluje i Galerija Matice hrvatske u kojoj izlažu ponajprije mladi likovni umjetnici.

Slika 3. Ulaz u Galeriju Matice hrvatske (MJ)

Matica hrvatska organizator je i Komunikološke škole i Filozofske škole, koje omogućuju perspektivnim studentima aktivno sudjelovanje i usavršavanje u struci.

Danas djeluje oko 130 ogranaka u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugim zemljama, objavljeno je oko 1000 knjiga, izlazi tridesetak serijskih publikacija.

Od 1999. Matica hrvatska dodjeljuje godišnje nagrade za knjige.

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Dr. Marko Jukić

Komentari