TwitterFacebookPinterestGoogle+

Srpski ratni zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini (1991. – 1995.)

Slika 1. Naslovnica knjige (MJ)

Srbi su izvršili agresiju na Republiku Hrvatsku 1991. godine, a 1992. na Bosnu i Hercegovinu s ciljem stvaranja Velike Srbije. Rat je trajao do druge polovice 1995. godine. Rezultati srpske agresije su: stvaranje Republike Srpske, etničko čišćenje, nemogućnost povratka prognanih, veliki broj poginulih i ranjenih, veliki broj prognanih i izbjeglih, veliki broj invalida, veliki broj siročadi itd.

Tijekom Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini (BiH) Srbi su počinili ratne zločine nad 2.033 Hrvata (1560 odraslih civila, 386 pripadnika HVO-a te 87 djece). Navedeni brojevi žrtava se odnose samo na ubijene civile i zarobljene pripadnike HVO-a izvan borbenih aktivnosti koji spadaju u kategoriju ratnog zločina (vidi: ratni zločin,  Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 20. 1. 2021. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51956.

 

Ratni zločin počinjen nad Hrvatima, civilima i zarobljenim pripadnicima HVO-a, u sljedećim općinama (nepotpuni popis):

Banja Luka – Ukupno je ubijeno 100 Hrvata u općini gdje nije bilo većih vojnih operacija.

Bihać – Ubijeno je 30 Hrvata, poginuli su usljed granatiranja, od mina, zlostavljanja i neposrednih ubojstva.

Bosanski Brod – U selu Koraći ubijeno je 9 Hrvata; U selima Kolibe i Kričanovo zarobljeno je i ubijeno 9 osoba (6 pripadnika HVO-a); U Novom Selu ubijeno je 17 osoba; U selu Donja Vrela od ožujka do svibnja 1992. godine ubijeno je 20 osoba; Još je ubijeno 5 osoba u selima (Vinska, Višnjik) i Bosanskom Brodu.

Bosanska Dubica – ubijeno je 5 Hrvata.

Bosanska Kostajnica – ubijene su dvije osobe.

Bosanska Gradiška – U mjestima Bosanska Gradiška, Čatrnja, Donja Dolina, Dolina, Nova Topola i Donja Varoš ubijeno je 19 civila, a još se 4 civila vode kao nestali.

Bosansko Grahovo – ubijene su dvije osobe.

Bosanski Šamac – U naseljima koja pripadaju općini Bosanski Šamac ubijeno je 19 civila. Također je ubijeno 15 zarobljenika, pripadnika HVO-a.

Brčko – 8. svibnja 1992. Na području općine Brčko (sela Krepšić, Gorice, Marković Polje, Vukšić, Laništa i Ulice) ubijeno je 28 osoba. U svibnju 1992. ubijene su još  4 osobe. 30. kolovoza 1992. u naselju Čađevac (Općina Brčko) srpski dobrovoljci iz Novog Sada i lokalni srpski vojnici ubili su 4 osobe. U razdoblju od 1992. do 1995. ubijeno je i nestalo još 40 Hrvata na području općine Brčko.

Čapljina – u razdoblju od 10 travnja do 22. srpnja 1992. u selu Hotalj ubijeno je 6 osoba. 

Derventa – U gradu Derventi i okolnim naseljima ubijeni su civili i zarobljeni pripadnici HVO-a, 15 osoba; U mjestu Bišnja ubijena je 1 osoba, u mjestu Lug 4 osobe, u mjestu Gornji Božinci  2 osobe, u mjestu Kulina 5 osoba, u mjestu Kuljenovci ubijeno je 6 osoba, u mjestu Mala Sočanica ubijeno je 13 osoba, u mjestu Mišinci 4 osobe, u mjestu Modran 3 osobe, u mjestu Omeragići 4 osobe, u mjestu Tetima ubijena je 1 osoba, u mjestu Tunjestala ubijene su 2 osobe, u mjestu Veliki Prnjavor ubijene su 2 osobe, u mjestu Žeravac ubijeno je 8 osoba, u mjestu Živinice ubijeno je 7 osoba. Dvije osobe su ubijene u vojarni (u Derventi). Od granate ispaljene sa srpskih položaja 27. svibnja 1992. godine u Derventi je poginulo 6 pripadnika HVO-a. Prvog svibnja je ubijen još jedan civil.

Doboj  – U općini Doboj u mjestu Bukovac-Vranduk ubijene su 4 osobe, u mjestu Foča ubijene su 4 osobe, u mjestu Johovac ubijeno je 10 osoba, u mjestu Komarica ubijeno je 8 osoba, u mjestu Ritešić ubijene su 3 osobe.

Gradačac – Tijekom Domovinskog rada u općini Gradačac ubijena su 24 civila i pripadnika HVO-a.

Jajce – Tijekom Domovinskog rata u općini Jajce ubijene su 50 osoba (45 civili i 5 zarobljeni pripadnici HVO-a); 15. rujna 1995. pripadnici srpske vojske zarobili su 4 pripadnika HVO-a i streljali ih kod Donjeg Vakufa.Ukupno su ubijena (ratni zločin) 54 Hrvata. 

Ključ –U općini Ključ ubijeno je 13 Hrvata.

Konjic – Dana 8. svibnja 1992. Zarobljena su četiri pripadnika HVO-a i ubijena. Još su ubijena dva civila, jedan 23. lipnja 1992., a drugi 13. studenoga 1992.

Kotor Varoš – U gradu Kotor Varoš i na području općine ubijeno je 20 osoba. Dana 23 lipnja 1992. u selu Bilice Srbi su streljali zarobljene pripadnike HVO-a. Streljali su 13 pripadnika HVO-a; U selu Bilice je 17. kolovoza 1992. ubijen jedan civil, a drugi je ubijen u selu Baštine 21. listopada 1992. godine. U selu Čipak je ubijeno 7 osoba, u selu Dabovci dvije osobe, u selu Draguljići ubijena je jedna osoba, u selu Duratovci je ubijeno 8 osoba, u selu Jakotina ubijeno je 8 osoba, u selu Kotor je ubijene 4 osobe, u selu Kotorište  ubijeno je 7 osoba, u Novom Selu je ubijena 1 osoba, u selu Orahovo ubijeno je 6 osoba, u selu Plitska ubijeno je 7 osoba, u selu Podbrđe ubijene su 2 osobe, u banjalučkoj bolnici umrla je beba iz sela Ripište zbog nepružanju liječničke pomoći (prema iskazu majke), u selu Rujevica ubijeno je 8 osoba, u selu Slatina ubijene su 3 osobe, u selu Sokoline ubijene su 2 osobe, u selu Šibovi ubijena je jedna osoba, u selu Viševice ubijene su 4 osobe, u selu Vrbanjci ubijeno je 20 osoba, u selu Zabrđe ubijene su 2 osobe, u selu Zagrađe ubijeno je 5 osoba

Na lokalitetu Teočak zarobljeno je 9 Hrvata iz općine Kotor Varoš koji su odvođeni na prvu crtu bojišnice zbog kopanja rovova i drugih poslova. Svi su ubijeni na prvoj crti bojišnice.

Na području tadašnje općine Skender Vakuf ubijeno je 12 osoba, a na drugim lokacija ubijeno je još 13 osoba.

 

Kupres – 6. travnja 1992. godine na području općine Kupres zarobljeno je 8 civila i pripadnika HVO-a te su ubijeni. Tri zarobljena civila su umrla u zatvoru u Kninu zbog premlaćivanja i loših uvjeta života u logoru. U razdoblju od 4. do 7. travnja 1992. godine Srbi su ubili 39 vojnika HVO-a i civila koje su zarobili. U Kninskom zatvoru je ubijen jedan pripadnik HVO-a, a u logoru Kamenica je jedan pripadnik HVO-a umro.

Laktaši – U Laktašima su ubijene tri osobe.

Livno – U općini Livno je ubijeno 14 osoba (zbog granatiranja, zlostavljanja, od mina, bombi).

Modriča – Nakon okupacije i tijekom 1992. godine Srbi su u Modriči ubili 14 osoba. Srbi su zauzeli selo Čardak 28. 6. 1992. zarobili su 10 civila i 3 pripadnika HVO-a te ih ubili. Srbi su u selu Garevac ubili 8 osoba, u selu Donji Riječani ubili su 5 osoba, , u selu Gornji Kladari ubili su 8 osoba,

Mostar – Od travnja do lipnja 1992 godine ubijeno je 13 osoba (9 pripadnika HVO-a, 3 civila i jedno dijete); Od 13 do 15 lipnja 1992. zarobljeno je mnogo civila i pripadnika HVO-a koji su odvedeni u srbijanske logore gdje je ubijeno 27 osoba; 15. lipnja 1992. u naselju Gnojnice 9 osoba je ubijeno i nestalo. Na području općine Mostar još je ubijeno 20 osoba.

Mrkonjić Grad – Na području općine Mrkonjić Grad ubijeno je 13 civila (među njima jedno dijete).

Nevesinje – Srbi su na području općine Nevesinje ubili 12 civila (nisu imali nikakve veze s oružanim sukobom, niti su bilo kome predstavljali prijetnju).

Odžak – Srbi su 25. svibnja 1992 u općini Odžak ubili jednog civila. Dana 7. kolovoza 1992. srpske snage su prilikom napada na Odžak zarobile 39 civile i pripadnike HVO te ih ubili. U selima općine Odžak ubijena su još 32 civila te 7 zarobljenika.

Orašje – U općini Orašje Srbi su 1. svibnja 1992. ubili 15 zarobljenih pripadnika HVO-a i civila; U selu Vidovice ubijene su 2 osobe. Tijekom svibnja 1992. Srbi su u selima Jenjići i Vidovice ubili 3 osobe. U selu Kopanica ubijeni su zarobljeni civili i pripadnici HVO-a njih 10; od posljedica granatiranja ubijene su 3 osobe. u selu Lepenica ubije je vojnik HVO-a. U naselju Oštra Luka ubijeno je 10 civila tijekom granatiranja civilnih objekata; u selu Ugljara od granatiranja je poginulo 10 osoba. Od granatiranja u Donjoj Mehali poginule su 4 osobe, a u selu Tolisa 5 osoba. Od topničkih napada u selu Matići poginulo je 13 osoba. Na drugim lokacijama u općini Orašje je ubijeno još 10 osoba (posljedica granatiranja ili su upucani iz vatrenog oružja).

Prijedor – U selu Briševo Srbi su 24. i 25. srpnja 1992. godine napravili strašan zločin. Ubili su 62 Hrvata (od toga 15 žena i petoro djece); U srpske logore je odvedeno 11 osoba ( logori Omarska, Manjača) gdje su ubijeni. Još jedna osoba je ubijena 1994. u Staroj Rijeci. Tijekom rata ubijeno je u svoj kući ili odvedeni u zarobljeništvo 15 osoba. U naseljima Ljubija ubijeno je 5 osoba. Na području općine Prijedor u selima i logorima od početka 1992. do kraja 1995. godine ubijeno je još 89 osoba.

Prnjavor – U općini Prnjavor, Prnjavor-Dragalovci i Prnjavor-Kulaši ubijeno je 18 osoba.

Prozor – Rama – u općini Prozor – Rama ubijeno je 5 osoba, u rujnu 1992. godine.

Ravno – Na području općine Ravno Srbi su (u listopadu i studenome) 1991. godine ubili 23 civila i jednog pripadnika HVO-a.

Sanski Most – 2. studenoga 1992. Srbi su u selu Škrljevita ubili 9 civila; Tijekom 1992. u naselju Škrljevita još je ubijeno 6 civila; U naselju Kljevci tijekom 1992. ubijeno je 8 osoba; U selu Tomašica ubijeno je 6 osoba (civili); U ostalom dijelu općine Sanski Most ubijeno je 18 civila; U općini Sanski Most od 1992. do 1997. ubijeno je još 49 civila.

Sarajevo – U knjizi Davora Marijana i suradnika navedena su imena i prezimena Hrvata ubijenih u Sarajevu tijekom rata. Ukupno je u Sarajevu ubijena 481 osoba (480 od strane Srba i jedna osoba od strane Bošnjaka. Međutim, u Sarajevu je od strane Bošnjaka ubijeno mnogo više Hrvata).

Skender Vakuf (Kneževo) – ubijene su 2 osobe (11 Hrvata podrijetlom iz općine Kotor Varoš ubijeno je u Skender Vakufu, spomenuti su kao žrtve u Kotor Varoši).

Stolac – U lipnju 1992. godine Srbi su u selima: Brštanik, Donji Brštanik, Stjepan Krst i Dabrica ubili 29 civila i jednog pripadnika HVO-a.

Široko Brijeg – Srbi su raketirali Široki Brijeg 7. travnja 1992. i ubili 5 pripadnika HVO-a i jedno dijete u njihovim domovima. Dana 5. kolovoza 1995. od gelera granate poginula je jedna osoba.

Travnik – 15. svibnja 1992. godine srpske postrojbe su u selu Galica, na platou Vlašića, zarobile pa ubile 14 pripadnika travničkog HVO-a;

Trebinje – Srbi su tijekom rata ubili 6 civila Hrvata (izvan borbenih djelovanja) u općini Trebinje.

Pored navedenih zločina Srbi su još ubili 36 Hrvata na više lokacija (Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Busovača, Bosanski Petrovac, Breza i drugdje.

Srbi su ubili (ratni zločin – izvan borbenih djelovanja) 2033 pripadnika hrvatske nacionalnosti u BiH tijekom rata od 1991. do 1995. godine. Ubijali su civile u njihovim domovima i zarobljene vojnike HVO-a ne poštujući Ženevske konvencije niti Protokole.

Srpski logori za Hrvate i Muslimane

Srbi su također počinili ratne zločine u mnogobrojnim logorima u kojima su zatočili Hrvate i Muslimane. Najstrašniji srpski logori u Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine bili su: logor Omarska, logor Manjača, logor Keraterm, logor Trnopolje, logor Batkovići, logor Bileća, logor Morinj, logori u Banja Luci i drugdje, (O srpskim logorima je napisana dodatna crtica).

 

Izvori:

  • Srpski zločini nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj Posavini i Sjeverozapadnoj Bosni 1991.-1995., glavni urednik Ante Milinović, nakladnici Savez zajednica udruga Hrvata izbjeglica i povratnika Sjeverozapadne Bosne i Bosanske Posavine (Zagreb, Orašje), Centru· za istraživanje i dokumentaciju (Mostar), Centar za dokumentaciju o Domovinskom ratu (Zagreb, Sarajevo, Mostar, Orašje), Hrvatski informativni centar (Zagreb), Zagreb-Orašje-Mostar-Sarajevo, 1999., 504 str., ilustr.
  • Davor Marijan, Ante Nazor, Zlatan Mijo Jelić, Petar Kolakušić. Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. knjiga I i II. Udruga hrvatska zvona i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb-Mostar, siječanj 2020.
  • Spomenica poginulim i nestalim braniteljima HVO-a (Mostar 2000.)
  • Ubijeni i nestali Hrvati Bosne i Hercegovine 1991.- 1995. (Svjetlo riječi – Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Istraživački dokumentacioni centar Sarajevo, Sarajevo, kolovoz 2008.)
  • Ljudski gubitci u Bosni i Hercegovini 1991.- 1995. sv. I-IV (Istraživački dokumentacioni centar Sarajevo, Sarajevo, oktobar 2012.), autor Mirsad Tokač
  • Ante Orlovac Gubitci Banjalučke biskupije u ratu 1992. – 1995. (Banja Luka, 2018.)
  • Ljubomir Škrinjar, Petera Horvatić, Zlatko Pintar i drugi.

 

Dr. Marko Jukić

Komentari