TwitterFacebookPinterestGoogle+

Srpski zločini u općini Doboj (1992. – 1995.)

Slika 1. Doboj (foto: wikipedija)

Prije rata (1992.) u općini Doboj Bošnjaci su činili 40,56% stanovništva, Srbi 29,13%, a Hrvati 9,86% i ostali 20,43%. Prema popisu iz 2013. godine struktura stanovništva je Srbi 73,67%, Muslimani 31,45%, Hrvati 2,58% i ostali 2,30%. Broj Hrvata u općini Doboj se smanjio od 2.714 na 1.845, dakle za 869 žitelja.

 

Srpske vojne (JNA) i paravojne postrojbe (Martćevci, Beli orlovi) su počinile ratni zločin u općini Doboj tijekom 1992. godine. Ratni zločin je počinjen nad 32 Hrvata (Davor Marijan i sur.).

U naseljima općine Doboj počinjeni su ratni zločini: Bukovac (4 žrtve), Foča (4), Johovac (10), Komarica (8), Ritešić (3), u vojarni u Derventi (2) te još jedna žrtva.

Prema Istraživačko dokumentacijskom centru (Sarajevo) u Doboju je tijekom rata (1991. – 1995.) ukupno ubijeno 110 osoba hrvatske nacionalnosti (42 civila i 68 vojnika).

Istraživačko dokumentacijski centar (IDC) je registrirao 2.314 žrtava rata (poginuli i nestali u općini Doboj. Srpske vojne i paravojne postrojbe su u općini Doboj izvršile genocid. Bošnjačko i hrvatsko stanovništvo je protjerano, njihove domove su opljačkali pa zapalili.

Kronologija zločina

  • svibnja 1992. srpske snage napale su i uništile selo Makljenovac (općina Doboj), ubivši pri tom veći broj mještana tog sela, civila muslimanske nacionalnosti.
  • /4. svibnja 1992. pripadnici JNA i naoružani Srbi u potpunosti su okupirali grad Doboj čineći zločine nad Hrvatima i Muslimanima.
  • svibnja 1992. pripadnici srpskih snaga minirali su džamiju u Doboju, a na starom gradu (Gradini) izvjesili srpsku zastavu sa četiri ćirilična slova C.
  • svibnja 1992. zapaljena su sela Grapska i Šušnjari. Stanovništvo je bježalo pred ubojicama. Prema navodima svjedoka samo u jednoj kući Srbi su zatvorili, a potom spalili 27 starijih osoba. U selima Šušnjara i Grapske je izvršen genocide.
  • svibnja 1992. prema popisu kojeg je sačinila dr. Branka Vuković kombijem su u nepoznato odveženi Hrvati i Muslimani koji su se kao bolesnici nalazili u dobojskoj bolnici.
  • lipnja 1992. srpske snage potpomognute pripadnicima JNA sa tri združena korpusa (Banjalučki, Kninski i Tuzlanski), njih oko 8.000, otpočelo je opću ofenzivu na prostor Bosanske posavine.
  • lipnja 1992. srpske snage su okupirale područja sela Cera i Komarice. Pučanstvo tih sela (Hrvati) primorani su na progonstvo.
  • lipnja 1992. pripadnici srpskih snaga odmah nakon zauzeća otpočeli s provedbom politike genocida: etnički su očistili selo Ševarlije od nesrpskog pučanstva. Jedan dio muškaraca su ubili (devet ljudi), a potom su počeli pljačkanjem imovine po kućama (tehnička roba), tovarili na kamione i odvozili. Srbi su zapalili oko 70 kuća u selu, a 27 mještana Ševarlija odveli u logor.

 

Presude za počinjene zločine

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Biljanu Plavšić na 11 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, između ostalog i za zločine u Doboju.

Vrhovnio sud Düsseldorfa osudio je Nikolu Jorgića 1997. godine za počinjene zločine na četverostruki doživotni zatvor.

Bosanski sud za ratne zločine osudio je srpskog zapovjednika Predraga Kujundžića na 22 godina zatvora zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Bio je pripadnik postojbe „Predini vukovi“ koja je djelovala oko Doboja. Osuđen je zbog silovanja i držanja Bošnjaka i Hrvata kao živog štita.

Uništavanje sakralnih objekata

U Dobojskom dekanatu srušene su i oštećene katoličke crkve. Uništene i oštećene su crkve u župama: Pečnik, Čardak, Donja Tramošnica, Potočani, Garevac, Gornja Dubica, Gornja Tramošnica, Gradačac, Modriča, Odžak, Pečnik, Posavska Mehala, Prud, Srednja Slatina, Svilaj i Turić.

Izvori:

  • Ratni zločini srpskih snaga nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj posavini https://hrcak.srce.hr/file/304432
  • Presude: Visoki federalni sud Njemačke, Europski sud za ljudska prava, Sud Bosne i Hercegovine

 

Dr. Marko Jukić

Komentari