SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Crkva sv. Marije Snježne (Belec)

Crkva sv. Marije Snježne u Belcu jedan je od najljepših sakralnih interijera iz baroknog razdoblja u Hrvatskoj te je zaštitnica Krapinsko-zagorske županije. Bila je glavno proštenjarsko odretište u Zagorju uz svetište u Mariji Bistrici.

 

 

 

 Kao donatorica zaslužna za podizanje crkve navodi se grofica Elizabeta Keglević-Erdödy, koja je darovala zemljište. Ta prva kapela bila je jednobrodna s nadsvođenim svetištem, lađom pod tabulatom i drvenim zvonikom.  Između 1739. i 1742.,  pod vodstvom župnika Pavla Kuneka, nastupa velika obnova kapele, kada crkva poprima današnji izgled.

 

 

 

OLTARI I PROPOVIJEDAONICA CRKVE SV. MARIJE SNIJEŽNE

Glavni oltar posvećen je Majci Božjoj i Presvetom Trojstvu, rad je nepoznatog majstora i postavljen je 1743. donacijom Baltazara Bedekovića Komorskog i njegove žene Helene Rozalije Somogy. Cijeli oltar počiva na dvojici Atlanta. Centralni dio oltara zauzima niša s kipom Marije Immaculate koja stoji na zemaljskoj kugli te se smatra kako ovaj kip potječe s oltara prvotne kapele. Oko  BDM Snježne raspoređena su četiri kralja: Gašpar, Melkior, Baltazar i  Stjepan, ugarski kralj. U gornjoj zoni oltara je Presveto Trojstvo te kipovi sv. Jelene Križarice i sv. Rozalije. Pobočni oltari sv. Josipa, dar grofa Ivana Franje Čikulina, i sv. Barbare, dar Nikole Vojkovića, postavljeni su oko 1743., ali su bili dovršeni, oslikani i pozlaćeni tek početkom 60-tih zahvaljujući donacijama dviju udovica: Cecilije Praskač i Cecilije Najšić.

 

 

 Godine 1743. podignuta je čuvena propovjedaonica pomoću donacija mještana, župnika Kuneka i Ignacija Bedekovića Komorskog. Tematika propovjedaonice je isključivo strozavjetna – na oplošju govornice nalaze se tri reljefa razdjeljenja kipovim proroka Jeremije i Izaije, sa sljedećim prizorima: Noine žrtve paljenice, plesa oko zlatnog teleta i sna Jakovljeva o nebeskim ljestvama. Na pozadinskoj stijeni stoje figure Kaleba i Jošue, dok je u gornjem dijelu propovjedaonice scena predaje poloča Dekloga Mojsiju, uz kojeg su smješteni kipovi Arona i vojskovođe Jošue. Propovjedaonica je rad majstora Josipa Schokotnigga iz Graza te se ovom majstoru pripisuju i dva pobočna oltara belečke crkve.

Oltar sv. Krunice dar je nadbiskupa Gabrijela Hermana Patačića, a podignut je oko 1745. Centralno mjesto oltara zauzima kip Blažene Djevice Marije koja u lijevoj ruci drži malog Isusa, a desnom pruža krunicu sv. Dominiku, dok je nasuprot njemu sv. Klara ili (sv. Katarina Sijenska) Ova kompozicija okružena je s petnaest kartuša s otajstvima sv. Krunice. Uz njih stoje sa svake srane kipovi sv. Ivana Nepomuka te sv. Franjo Ksaverski. Na vrhu oltara je kip Boga Oca sa zemaljskom kuglom. Stjepan Pucz, tadašnji zagrebački kanonik, donirao je oltar sv. Stjepana Prvomučenika. Središnji dio oltara zauzima kip sv. Stjepana prvomučenika, dok su među stupovima kipovi apostola sv. Andrije i sv. Jakova. Jednako kiparsko rješenje kao kod nasuprotnog oltara vidljivo je u zoni gređa i atike, jedino što ovdje u središtu gloriole s oblacima i zrakama lebdi Duh Sveti u obliku golubice.

 

 

 

ZIDNE SLIKE CRKVE SV. MARIJE SNIJEŽNE

Zidne slike u belečkoj crkvi rad su pavlinskog slikara Ivana Krstitelja Rangera i dvojice pomoćnika. Mnogi povjesničari umjetnosti izdvajaju zidne slike iz crkve sv. Marije Snježne u Belcu iz bogatog majstorovog opusa kao najljepši i najočuvaniji rad ovog slikara tirolskog porijekla. Dataciju zidnih slika može se odrediti po kronografu kojeg drže dva anđela na trijumfalnom luku: tIbI SanCta DeI genItrIX InoVatUr et CorDeoDe Virgine VgetUr, kada se zbrajanjem slova dobiva godina1741. Tematika zidnih slika u svetištu te u lađi broda povezana je sa scenama iz Marijina života, tzv. ikonografija marijanskog ciklusa. Na površini kupole svetišta prikazano je Marijino uznesenje te kako Sveto Trojstvo kruni Bogorodicu u nebeskoj slavi. U središnjem dijelu prvog traveja prikazana je legenda o sv Mariji Snježnoj u medaljonu: scena ukazanja Bogorodice rimskom patriciju Giovanniju i njegovoj ženi, dok u pozadini pada snijeg po brdu Eskvilin s  kapelom Santa Maria Maggiore. Sa svake strane je prema pilastrima medaljon s prikazom evanđelista Ivana i Mateja sa pripadajućim zoomorfnim simbolima. Na sljedećem medaljonu je scena prikazanja Blažene Djevice Marije s roditeljima, sv. Joakimom i sv. Anom, s desne strane te sv. Šimun i jedan Levit s lijeve strane, dok na stepenicama kleči proročica Ana s dječakom. I ovdje je sa svake strane smješten medaljon s evanđelistima Lukom i Markom uz pripadajuće zoomorfne simbole. Posljednji u nizu medaljona, koji je slabo vidljiv zbog orgulja, prikazuje Srce Isusovo s plamenima vatre okruženo nebeskim korom anđela, no u vrlo lošem je stanju sačuvanosti.

 

Na susvodnicama su prikazane scene iz Marijinog života pa takom redom od svetišta nalazi se prikaz Navještenje, Pohod Bogorodice Elizabeti, Rođenje Krista, Poklonstvo sveta tri kralja, Obrezanje Gospodinovo te Bijeg u Egipat. Svod kapele Gospe od ružarija prikazuje anđele kako lebde među oblacima u iluzionistički naslikanom nebu. Na svodu kapele sv. Stjepana prikaz je kamenovanja sv. Stjepana: dinamično prikazani likovi bacaju kamenje na ovog mučenika u klečečem položaju. Niže zone zida u crkvi oslikane su arhitektonskim elementima i ornamentima koji stvaraju iluziju prostora. Sakristija je također oslikana zidnim slikama: na svodu i zidovima prikazani su u polukružnom formatu crkveni oci, dok su u manjim medaljonima prizori iz Starog i Novog zavjeta. Prikazane su sljedeće scene: Krštenje Kristovo, Svadba u Kani Galilejskoj, sv. Petar apostol ozdravljuje hromoga, sv. Petar ozdravljuje bolesnoga, Apostoli ozdravljuju bolesnike i sv. Marija Magdalena pere Isusu noge. Zidne slike koje je Ranger izveo u belečkoj crkvi nastale su prema predlošcima jezuita Andrea Pozze, talijanskog slikara i arhitekta, poznatog po iluzionističkom slikanju arhitekture.

 

 

 

Zadnja obnova crkve

Godine 1990. krenulo se u nove radove i tada je obnovljena vanjska fasada crkve. Godine 1994. osnovano je Društvo za obnovu i zaštitu crkve Marije Snježne koje je uputilo zahtjev HRZ-u za stručnim radovima na oltaru sv. Barbare nakon kojeg se pristupa cjelovitoj obnovi cijele crkve. Jedan od pokretača ideje o obnovi crkve bio je biskup Marko Culej. U idućih 5 godina restauriran je oltar sv. Josipa , izvedena je drenaža u crkvi i sakristiji, postavljeno je podno grijanje,  nova električna instalacija i novi kameni pod. Prilikom tih radova 1997. pronađeni su ulomci kamene plastike.  Godine 2010. završeni su restauratorski radovi na svim oltarima i zidnim slikama u crkvi pod Hrvatskim restauratorskim zavodom i voditeljstvom prof. Danutom Misiudom. Glavni sponzori koji su financijski potpomogli konzervatorsko-restauratorske radove su INA d.d. Zagreb, Ministarstvo kulture RH, Montmontaža d.d. Zagreb, Jadrankamen d.o.o, Krapinsko-Zagorska županija i Grad Zlatar.

Skip to content