TwitterFacebookPinterestGoogle+

Domovinski rat: Srpski zločin u Briševu

U Briševu (hrvatsko selo između Prijedora i Sanskog Mosta) Srbi su 24. i 25. srpnja 1992. izvršili pokolj Hrvata; ubili su 67 hrvatskih civila. Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, ušiju…te drugim neopisivim načinima mučenja…

Zločin su počinili pripadnici srpske 5. kozaračke brigade i 6. krajiške brigade iz Sanskog Mosta Vojske Republike Srpske.

Smaknute su čitave obitelji Briševa: Matanovića 13 članova, Buzuka 10 članova, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero članova…

U pokolju su npr. ubijeni i otac Mladen Matanović, te dva sina: 16-godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.

Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač.

 

U Briševu je nacionalni sastav bio sljedeći (prema popisu iz 1991. godine): Hrvata 370 (91,4%), Jugoslavena 16 (3,9%), Srba 7 (1,7%), Bošnjaka 1 (0,25%) i ostalih 11 (2,72%).

Unatoč predaji oružja, nove srpske vlasti se ne zadovoljavaju time, pa uskoro bez ikakvog razloga uhićuju članove HDZ-a i SDA te većinu bogatijih i uglednijih Hrvata i Muslimana iz ljubijske okolice pa ih odvode u sabirne logore u Sanski Most (Krings) i u prijedorsku okolicu (Keraterm, Trnopolje i Omarsku).

Nasilno uspostavljene srpske vlasti prisilno su mobilizirali sve vojno sposobne Hrvate i Muslimane u srpsku vojsku, a oni koji su se usprotivili tome odvedeni su u logore.

Ubijeni su bili poljodjelci, seljaci, obični ljudi koje nije zanimala politika, jer da su pratili što se događalo na bojištima širom BiH i Hrvatske zasigurno ne bi čekali kao janjad na milost i nemilost dvjema do zuba naoružanim srpskim brigadama.

“Preživjeli mještani svjedoče da su srpski napadači žrtve tukli do iznemoglosti, noževima im presijecali tetive na rukama i nogama, rezali im komade mesa s tijela, ubadali noževima, rezali, odsijecali noseve, uši, spolne organe, parali trbuhe, lomili rebra, klali ih, ubijali ih drvenim toljagama i krampovima. U mnogo slučajeva, Srbi su primoravali majke, supruge i djecu da promatraju brutalnosti nad muškarcima. Gotovo sve mlađe žene i djevojke su silovane.”

Zapaljeno je i teže oštećeno oko 65 obiteljskih kuća i mjesna rimokatolička crkva.

Ubijanja su se događala isključivo danju, najčešće na mjestu gdje su žrtve zatekli pa je razmjerno velik broj masovnih grobnica koje su žrtve čak same kopale. Nerijetko su zajedno zakapani i životinje i ljudi.

Od 370 Hrvata koji su živjeli u Briševu 1991. godine, njihov broj je na popisu 2013. godine opao na samo 4. Izvršeno je etničko čišćenje Hrvata.

25. srpnja, pripadnici sanskomošćanske srpske 6. krajiške brigade uhitili su još 40 civila Hrvata iz Briševa i Stare Rijeke te ih zatvorili u logor Krings u Sanskom Mostu.

Pokolj u selu Briševu je ratni zločin počinjen početkom rata u BiH 24. i 25. srpnja 1992. nad Hrvatima u župi Stara Rijeka, četiri kilometra južno od Prijedora. Za počinjeni ratni zločin nitko nije odgovarao. 

Tužiteljstvo BiH podignulo je 2015. godine optužnicu protiv visokih srpskih časnika Branka Basare i Nedjeljka Aničića za zločine počinjene nad Hrvatima Briševa, ali i druge zločine nad Bošnjacima u prijedorskoj općini. Obojica su nedostupni pravosuđu BiH jer se skrivaju u Srbiji koja ih ne želi izručiti.

Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo, kao jedan od zapovjednika srpskih postrojbi koje su izvršilo pokolje. Nakon podizanja optužbe, pronađen je u studenom 2018. godine mrtav; prema ocjeni policije, riječ je o samoubojstvu vatrenim oružjem.

Za hrvatske medije zločin nad Hrvatima u Briševu ne postoji.

Izvori:

Petar Horvatić (narod.hr), Hina BiH, Domovinski portal Crne mambe, katolici.org

Foto: Katolički tjednik

Dr. Marko Jukić

 

Komentari