TwitterFacebookPinterestGoogle+

Domovinski rat: Ubojstvo hrvatskih policajaca u Budačkoj Rijeci

Dana 4. kolovoza 1991. godine četveročlana ophodnja postaje Prometne policije Karlovac upućena je na obavljanje redovnih policijskih zadaća nadzora prometa u Budačku Rijeku. Budačka Rijeka je selo južno od Karlovca, na cesti prema Plitvicama. Već ranije su u Budačkoj Rijeci i susjednom Krnjaku viđeni bradati četnici s oružjem na cesti koji teroriziraju lokalne Hrvate i putnike koji su se uopće usudili voziti automobilom tim krajem.

Dolaskom na zadano mjesto prometni policajci mirno su zauzeli svoje položaje. Pogunjeni Srbi postavili su zasjedu te ih ubili. Zasuti su rafalnom paljbom iz oružja koje je JNA podijelila Srbima. Trojica policajca: Mile Butina (24), Joža Milčić (20) i Zlatko Škrlac (31) smrtno su stradali na licu mjesta, dok je Nikola Rakocija teško ranjen.

Treba podsjetiti da su u početku četničke agresije prve mete bili policajci Republike Hrvatske. Oni su za Srbe predstavljali ‘ustaše’, a tako su ih zvali javno i na Televiziji Beograd. Ubojstvo svakog hrvatskog policajca bio je podvig koji se slavio među pobunjenim Srbima u Hrvatskoj i u srbijanskim medijima, po izreci ‘ubi mupovca, jedan ustaša manje’.

Bivši predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća tzv. SAO Krajine Mile Dakić, kojemu se na Županijskom sudu u Karlovcu sudilo za poticanje na teško ubojstvo trojice i ranjavanje jednog policajca u kolovozu 1991. u Budačkoj Rijeci, oslobođen je optužnice. Protiv njega je kazneni progon obustavljen temeljem Zakona o općem oprostu. Nakon provedenoga dokaznog postupka Županijsko državno odvjetništvo odustalo je od prvotne kvalifikacije djela poticanja na teško ubojstvo te ga je optužio za kazneno djelo protiv RH oružanom pobunom, na što je sudsko vijeće nakon vijećanja došlo do zaključka da je riječ o kaznenom djelu koje je obuhvaćeno spomenutim Zakonom o oprostu, što je zapreka da se dalje vodi taj postupak pa se optužnica ŽDO-a odbija. Tako je radilo pravosuđe u RH.

“Zakon o oprostu ne odnosi se na ratne zločine. Njime se zločini prekvalificiraju na opće ubojstvo u oružanom napadu. I tako kada on u oružanom napadu ubije četvoricu policajaca to zapravo ne postaje ratnim zločinom. Time im se ide na ruku. Koliko je Hrvata kojima su na optužbe na ovaj način prekvalificirane? Koliko ja znam ne postoji ni jedan takav slučaj”, kaže Hodak.

Županijska državna odvjetnica Gordana Križanić, obrazlažući izmjene, rekla je da je na temelju iskaza Dušana Tomića, jednoga od osuđenih sudionika zasjede, kao i drugih svjedoka, nesporno utvrđeno da je nalog za akciju dao Miloš Martinović iz paravojne jedinice TO Krnjak te da je akcija bila planirana za zarobljavanje policajaca, a ne ubojstvo i to radi zamjene zarobljenika. Te su činjenice, rekla je Križanić, do te mjere izmijenile činjenično stanje da je bilo nužno preinačenje optužnice. No, ŽDO smatra kako je tijekom dokaznoga postupka nedvojbeno utvrđeno da je Mile Dakić ’91. godine na području Vojnića bio vrlo važna osoba, s velikim utjecajem na događaje u lokalnoj sredini, Kninu i Srbiji te da je imao i naoružanu skupinu u kojoj je bilo 20-ak osoba.

 

Dana 16. siječnja 2014. godine, nakon što je tužiteljstvo prekvalificiralo kazneno djelo iz optužnice na oružanu pobunu, primjenom Zakona o općem oprostu Županijski sud u Karlovcu obustavio je kazneni postupak protiv Mile Dakića (bivši predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća tzv. SAO Krajine).

Izvori: Petar Horvatić (narod.hr), I. M.

Foto: Policijska uprava karlovačka

Dr. Marko Jukić

Komentari