SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Senj

Senj je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina na brdu Kuk. Bio je glavno središte ilirskog plemena Japoda. U sedmom stoljeću Senj naseljavaju Hrvati, a u devetom stoljeću, u hrvatskoj državi postaje sjedište županije. Kao sjedište biskupije, za koju se može pretpostaviti da je osnovana već u petom stoljeću kad se spominje prvi biskup Laurencije, spominje se 1136. godine.

Senj postaje vlasništvo Frankopana od 1271. godine . Za vrijeme njihove uprave, koja je trajala do 1469. godine, Senj je dobio svoj prvi statut 1388. godine. Kralj Matijaš Korvin godine 1469. oduzima ga Frankopanima i proglašava kraljevskim gradom i sjedištem kapetanije.

U Senju je 1494. godine osnovana glagoljska tiskara. U to je vrijeme bio središte glagoljske pismenosti i kulture (Blaž Baromić). U njemu su rođeni brojni hrvatski književnici, intelektualci (Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev, Pavao Vitezović, Milan Ogrizović, Silvije Strahimir Kranjčević i drugi),   i kulturni djelatnici koji su svojim radom i djelima od Senja stvorili jedno od najvažnijih žarišta hrvatske kulture koji po svom značaju stoji uz bok Dubrovniku.

Senj je pred osmanlijskom opasnošću utvrđen obrambenim zidovima tijekom 15. i 16. stoljeća, a uža gradska jezgra izgrađena je s prepoznatljivim primorskim graditeljskim obilježjima: uskim krivudavim uličicama, skladnim malim trgovinama i nizom kuća sa slikovitim detaljima.

Kaštel s cilindričnom i četvero kutnom kulom, nekadašnje sjedište Frankopana i senjskih kapetana, nalazi se na trgu Cilnica – Velika placa. Od crkvene arhitekture značajna je romanička katedrala, kasnije barokizirana s kriptom i novim zvonikom iz 1900. godine. Od franjevačke crkve iz 1559. godine nakon bombardiranja 1943. godine ostao je samo zvonik.  

Simbol grada, Tvrđava Nehaj, poznata i pod nazivom “Kula Nehaj“, nalazi se na Trbušnjaku, završena je 1558. godine. Tvrđavu je sagradio general Ivan Lenković. Bila je sjedište Uskoka sve do 1617. godine kada su Uskoci protjerani iz grada.  

Kao polazna točka Jozefinske ceste Senj je sve do izgradnje pruge do Rijeke 1873. godine bi najveća hrvatska luka. Od tog doba slabi njegov gospodarski značaj.

 

Skip to content