TwitterFacebookPinterestGoogle+

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Kliški uskoci

„Kliški uskoci“ su povijesna postrojba, pokretni spomenik nacionalne kulturno-povijesne baštine, koji zajedno s Tvrđavom Klis, jednim od najvažnijih i arhitektonski najljepših fortifikacijskih zdanja na hrvatskom tlu.

Mnogi su uskoci u Klis došli iz već pokorene Hercegovine tako da ih tridesetih godina imamo pod Kružićevim vodstvom pod Klisom, a odmah nakon pada Klisa prelaze u Senj gdje ih nalazimo kao vojnike Hrvatske krajine i gradsku posadu koja se formacijski sastojala od četiri kumpanije.

Uskoci su protiv Turaka ratovali zbog osvete, a protiv Mlečana su bili motivirani i bogatim plijenom jer im je taj prihod postao mogućnost opstanka zbog malih i neredovitih plaća. Austrija je, također, kao i Venecija, kalkulirala s položajem uskoka često im ne pružajući potporu u sukobima s Venecijom. Neki od poznatih uskoka koji su sudjelovali u vojnim operacijama pod Klisom: Juraj III. Daničić, Ivan Novaković-Vlatković, Senjanin Ive, Stojan i Ilija Janković, Petar i Ilija Smiljanić te Vuk Mandušić.  .

Većina Uskoka imala je svoju bazu u Dalmaciji, i to na posjedima hrvatskog zapovjednika Petra Kružića u Klisu i okolini. Kada su 1537. Osmanlije osvojili Klis Uskoci su se morali preseliti u Senj. Od tuda su vodili ogorčenu borbu kako protiv Osmanlija tako i protiv Venecije, pogotovo na obali kod Zadra. Iznad grada Senja nalazi se dobro očuvana uskočka tvrđava Nehaj.

Povijesna postrojba „Kliški uskoci“ 12. ožujka svake godine obilježava obljetnicu pogibije Petra Kružića, kliškog kneza i kapetana, mimohodom iz centra grada Rijeke prema Trsatu gdje je Kružić pokopan.

 

Petar Kružić je bio štovatelj Majke Božje Trsatske te je, kao zavjet Gospi, godine 1531. dao izgraditi trsatske stube od Rijeke do crkve Gospe Trsatske, jednog od najstarijih hrvatskih marijanskih svetišta. Tom je prilikom postavljeno 128 stepenica na najstrmijem dijelu staze. Ostale stube izgrađene su kasnije, pa danas od podnožja na Sušaku do crkve Blažene Djevice Marije ima ukupno 561 stepenica.

Na kraju trsatskih stuba nalazi se kapela sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, koju je također dao izgraditi Kružić. Kako su kopneni putovi prema Klisu bili opasni zbog prodora Osmanlija, Kružić je koristio morski put i na njemu se uzdao upravo u Gospu i sv. Nikolu.

Kružić je dao izgraditi i kapelu sv. Petra koja je nakon njegove smrti postala njegovo posljednje počivalište. Naime, tu je pokopano tijelo ovog neustrašivog branitelja, gdje je kasnije položena i njegova glava kada ju je njegova sestra otkupila od Osmanlija. Na nadgrobnoj ploči pod oltarom svetog Petra u crkvi Gospe Trsatske stoji latinski natpis koji u prijevodu znači:

„Ova mramorna ploča pokriva kosti Petra Kružića, kojega, jao, pogubiše Turci. Dok je živio, Senj i Klis se nikada nisu bojali Turaka. Smrt je preuzela njegovo tijelo, nebo dušu, a njegovo junačko djelo po svijetu raznosi vječna slava.“

Komentari