Johannes Hartl: Naše najveće čudo je što se usred Europe neprestano moli od 0 do 24 sata

Johannnes Hartl, dr. teologije, poznati njemački karizmatik i voditelj Doma molitve u Augsburgu, najvećem u Europi, prošlog vikenda održao je u Slavonskom Brodu dvodnevni duhovni seminar Vatra kojeg je organizirao Dom molitve Slavonski Brod. Bila je to prigoda da porazgovarao s 35-godišnjim Johannesom koji je do sada održao stotine i stotine seminara u većini europskih zemalja.

Kako je počeo Vaš karizmatski put?

Rođen sam u normalnoj katoličkoj obitelji i kao tinejđer sam imao jedno dramatično duhovno iskustvo. Bio sam na jednom duhovnom seminaru i bilo mi je jako dosadno jer se pričalo o kršćanstvu i Crkvi. A onda smo dobili mogućnost da se molimo Duhu Svetomu i te me večeri pogodila Božja strijela koja je totalno promijenila moj život. Tada sam imao 14 godina. Karizmatik je svatko onaj koji je imao iskustvo Duha Svetoga, iskustvo da je Bog živ.

Neprestana molitva od 2011.

Kada i kako je došlo do osnivanja Doma molitve?

Godine su prolazile, studirao sam i istovremeno radio s mladim ljudima. U meni je od moga obraćenja postojala stalna čežnja da još više i još bolje upoznam Boga i Isusa. Oženio sam se 2001. godine, a Gospodin je u moje srce i srce moje žene stavio ideju da sagradimo mjesto gdje slavlje i molitva nikada neće prestati kao što se kaže u Prvoj poslanici Solunjanima: „ Molite bez prestanka“. Tako smo 2005.godine krenuli s grupom mladih ljudi osnovati Dom molitve, a od 2011. postigli smo to da se u našem Domu molitve neprestano moli 24 sata na dan, 365 dana u godini. I što je jako važno u to su uglavnom uključeni mladi ljudi.

Kako je tekao razvoj Doma molitve?

Brže nego što sam mislio. Jako brzo nam se pridružilo puno mladih ljudi tako da smo morali iznajmiti svoju prvu zgradu, a uskoro nakon toga smo kupili veliku zgradu. Konferencije su se iz godine u godinu udvostručavale po broju nazočnih. Imamo veliki utjecaj preko medija. Tisuće ljudi je dataknuto djelovanjem Duha Svetoga . Nastale su mnoge molitvene zajednice. Ljudi su našli put do vjere, počeli su se moliti. To su vidljivi i jasni plodovi. Doživjeli smo mnoga čudesa, uslišane molitve i velike promjene u ljudskim životima. Za nas je već molitva od 0 do 24 usred Europe jedno od najvećih čudesa i plodova.

Najniža stopa kriminaliteta

Jesu li se dogodile kakve promjene u samom gradu Augsburgu?

Dogodile su se jako jasne promjene. Imamo najmanji postotak kriminaliteta već 20 godina u Njemačkoj. U cijeloj južnoj Njemačkoj raste postotak provala i krađa, a samo u našem gradu opada. Broj pobačaja je sve manji i manji. Dobili smo odjednom jako stroge zakone što se tiče kockanja i mi smo jedini veliki njemački grad u kojem je zakonom zabranjena prostitucija na ulicama, a ima još mnogo sličnih primjera.

Tko su ljudi koji se stalno dolaze moliti u Dom molitve?

To su kršćani iz različitih denominacija, većinom katolici, ali ima i protestanata te članova iz karizmatskih pokreta slobodnih crkava. Tjedno kroz Dom molitve prođe 250 ljudi, a na konferencije dolazi oko 4.000 ljudi iz Europe, najviše iz njemačkog govornog područja.

Kakav je odnos službene Crkve u Njemačkoj prema karizmatskom pokretu?

Karizmatski pokret je priznat, ali nije baš nešto narastao. Karizmatike najčešće pozivaju molitvene zajednice i svećenici, a biskupi vrlo rijetko.

Kakav je odnos mjesnog biskupa prema vašem Domu molitve?

Rekao bih da je sada na čekanju, u dobrom smo i redovitom odnosu, ali mora još porasti povjerenje.

Važan doprinos obnovi

Gdje su karizmatski pokreti najpotrebniji?

Crkva svugdje treba obnovu, a karizmatski pokret je jedan važan doprinos obnove, ali nije jedini. Pape su uvijek naglašavali važnost i potrebu karizmatskih obnova kao dara Duha Svetoga. Biskupi na lokalnoj razini to vide različito. Neki biskupi smatraju da stvari trebaju ostati takve kakve jesu, i oni ne vide potrebu za promjenama, a onda postoje biskupi koji smatraju da se treba prilagođavati duhu vremena, a treći grupa vjeruju da nam treba duhovna obnova i tu su uglavnom biskupi koji smatraju da je karizmatska obnova jako važan doprinos tome. U velikom dijelu svijeta je karizmatski pokret toliko važan da se Crkva bez njega ne može ni zamisliti.

U kojim europskim zemljama je karizmatski pokret najprihvaćeniji?

U Italiji i Poljskoj. U Hrvatskoj je specifična situacija, ali u biti je to jedna od zemalja u kojem je karizmatski pokret dobro prihvaćen.

Kako se osjećate u Hrvatskoj?

Jako volim Hrvatsku i radujem se što je u Europskoj uniji. Krajem kolovoza dolazim u Split. Općenito je ovdje duhovna situacija malo drugačija. Vidi se da je zemlja jače prožeta katolicizmom kroz povijest nego Njemačka, ali što više raste utjecaj Europe na Hrvatsku sve će biti jača sekularizacija i zbog toga će Crkva u Hrvatskoj prolaziti kroz iste probleme i iskušenja kao i Njemačka. Karizmatski pokreti i molitvene zajednice zbog toga će itekako dobro doći da pomognu u očuvanju vjere.

3.srpnja 2014.god.

Izvor: laudato.hr/glasbrotnja.net

Odgovori

Skip to content