HDZ-ovac Kovač: Dosta je više da nam Srbija dijeli lekcije
GLAVNE SMJERNICE VANJSKE POLITIKE – Iako su iz HDZ-a demantirali najnovija nagađanja o sastavu Vlade u slučaju njihove izborne pobjede, naglasivši kako se oni u stranci još ne bave podjelom resora, spominjanje dr. Mira Kovača kao mogućeg ministra vanjskih poslova nikoga nije posebno iznenadilo.
Ne samo zato što je dr. Kovač međunarodni tajnik HDZ-a, nego i zbog već bogatog diplomatskog iskustva ovog doktora povijesnih znanosti (doktorirao je na Sveučilištu Sorbonne Nouvelle u Parizu) koji će tek napuniti 47. godinu… Zato je upravo dr. Kovač idealan sugovornik o vanjskoj politici Vlade HDZ-a i partnera.
Ima li Hrvatska danas prepoznatljivu vanjsku politiku?
– Znate, zaista je neugodno, kad razgovarate s ljudima iz svijeta koji imaju simpatija za našu zemlju, čuti da smo neprepoznatljivi na vanjskopolitičkom planu. Hrvatska je trenutno nepostojeća u tom smislu. Nema je. Zvuči vrlo grubo, ali odgovara činjeničnom stanju.
Odgovornost prema BiH
Zašto je to tako?
– Zato što je ova Vlada potrošena, ona nema viziju, nema ambiciju, nema potrebno znanje, nema vjerodostojnost. Svi znamo da Hrvatska gospodarski stoji loše, bez obzira na turističku sezonu. Ljeto će uskoro proći, jesen je pred vratima. Mladi se masovno iseljavaju, više je umrlih nego novorođenih, na dnu smo ljestvice EU-a po standardu svojih građana, po broju nezaposlenih, proračunskome manjku, korištenju europskih fondova.
Tako je i na vanjskopolitičkom planu. Ova Vlada nije znala pozicionirati Hrvatsku unutar EU-a i NATO saveza. Mi ne znamo s kim ova Vlada želi da Hrvatska privilegirano surađuje unutar EU-a. Neka nam predsjednik Vlade Milanović kaže s kim to Hrvatska privilegirano surađuje. Ja ne znam odgovor na to pitanje, a, vjerujte mi, ne znaju ga ni domaći, pa ni strani stručni promatrači.
Što još zamjerate vladajućima na tom planu?
– Imali smo prije s nekim vladama čak i zajedničke sjednice, sjetimo se, s mađarskom i slovenskom vladom. To se moglo nastaviti raditi, pače proširiti na druge zemlje, na primjer na Bosnu i Hercegovinu, ali nije. Ni na prošlotjednoj Konferenciji o zapadnom Balkanu u Beču nismo, nažalost, vidjeli da Hrvatska, kao susjedna država te regije i članica EU-a, igra neku bitnu ulogu, da ima neku hvalevrijednu inicijativu.
Iz HDZ-a na račun Vlade često stižu kritike zbog fokusiranosti na tzv. regiju. A vi kažete da nemamo dovoljno dobru suradnju s BiH?
– Hrvatska mora iskoristiti sav potencijal kojim raspolaže. Mora biti snažna i u horizontalnoj i u vertikalnoj suradnji. Kad je riječ o vertikalnoj suradnji, tu mislimo na potrebu intenziviranja suradnje sa zemljama srednje Europe, s Poljskom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom, sve su to članice EU-a, NATO-a i Višegradske skupine. Stoga u HDZ-u pozdravljamo inicijativu Baltik – Jadran koju je iznijela predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.
Horizontalno, tu su Italija, Austrija, Slovenija pa prema zemljama našeg istočnog susjedstva. Hrvatska mora imati snažnu ulogu u oba ta smjera, biti njihov integrativni faktor. Ulaskom u EU, Hrvatska se politički emancipirala, došli smo u poziciju da sami biramo svoje partnere i pojačamo zanemarenu suradnju sa zemljama srednje Europe.
Što se susjedne BiH tiče, prema njoj Hrvatska ima posebnu odgovornost. U BiH su Hrvati s druga dva naroda, prijateljima Bošnjacima i Srbima, konstitutivni. Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma mora inzistirati na potpunoj ravnopravnosti tamošnjih Hrvata, koji su najbolji mogući motor europske integracije BiH. A kao članica EU-a, Hrvatska može i mora biti najbolja podupirateljica približavanja BiH Bruxellesu.
Hrvati u Skupštini Srbije
Kakvim vidite odnose sa Srbijom?
– Mi u HDZ-u pozdravljamo da u Srbiji postoji konsenzus o njezinu europskom putu. To znači da je Srbija odlučila prihvatiti temeljne europske vrijednosti. I kako se Srbija trenutno drži? Primjerice, prema jednoj Njemačkoj, kao trenutno najmoćnijoj državi EU-a, vrlo je ponizna. Istodobno, vrlo je pomirljiva, katkad i ponizna prema Mađarskoj, a kad je riječ o njezinu odnosu prema Hrvatskoj – vrlo je drska. Na površini je kooperativna, ali ustvari revizionistički raspoložena.
Motivirana približavanjem EU-u, Srbija čini gotovo sve što od nje jedna Njemačka ili Mađarska zatraže. Zahtjevi mađarske manjine u Vojvodini uglavnom su zadovoljeni, zahtjevi hrvatske manjine nisu.
Došli smo do toga da Srbiji, zbog pasivnosti, nerazumijevanja i nezgrapnosti Milanovićeve Vlade, Hrvatska služi kao ispušni ventil, da na njoj trenira strogoću i iskaljuje svoje frustracije. To je da ne povjeruješ, ali je realnost. Na kraju krajeva, kada čujemo predstavnike Srbije što nam poručuju, ponekad imamo dojam da je Hrvatska zemlja kandidatkinja, a Srbija članica EU-a. To je posljedica nesnalaženja ove Vlade u odlasku.
Šteta u odnosima s Njemačkom
Što možemo očekivati u odnosu prema Srbiji ako HDZ pobijedi na izborima?
– Mi smo za suradnju sa Srbijom koja će biti bolja od dosadašnje. Želimo da Srbija usvoji europske vrijednosti i riješi se mitova kako bismo mogli još bolje, po mogućnosti dobrosusjedski, surađivati, ali očekujemo – uz rješavanje otvorenih pitanja kao što su granica, nestali, kulturno blago – da se drukčije ponaša.
Hrvatska nije i neće biti ničiji ispušni ventil. To mora prestati, kao i pokušaji revizionizma. Tu ćemo biti decidirani. Podsjetit ćemo Srbiju na sporazum o zaštiti manjina iz 2004., koji jasno predviđa zastupljenost hrvatske manjine u Skupštini, dakle, na državnoj razini, kao što je slučaj sa zastupljenošću srpske manjine u Saboru. Očekujemo da se to provede u djelo. Vlada kojoj će na čelu biti Tomislav Karamarko vodit će otvoren dijalog sa Srbijom, i uvjeren sam da će time naši odnosi postati bolji. Imat ćemo odnose čistih računa.
Spomenuli ste Njemačku. Naši međusobni odnosi nisu idilični kao u vrijeme borbe za osamostaljenje?
– Nažalost, pod Milanovićevom Vladom taj je, nekoć vrlo tijesan, odnos narušen. Stječe se dojam da u ovoj Kukuriku Vladi i nema nekog senzibiliteta za jačanje odnosa s Njemačkom. Pa Milanović i njegova Vlada svjesno su pogazili europsku pravnu stečevinu, koja je i hrvatska, kada su htjeli spriječiti izručenje hrvatskih građana Njemačkoj, i to samo nekoliko dana prije ulaska u EU. Tim je, zaista kratkovidnim i politički glupim činom, to treba tako reći, simbolički uprskan ulazak Hrvatske u EU. Nagrizeno je povjerenje, narušena je vjerodostojnost.
Kada je već o Njemačkoj riječ, potencijal gospodarske suradnje s tom zemljom je ogroman, ali naši odnosi se nedovoljno razvijaju. Primjerice, jedna Slovenija s dva milijuna stanovnika ima gotovo tri puta veći trgovinski volumen s Njemačkom nego Hrvatska s 4,3 milijuna stanovnika. To moramo i hoćemo promijeniti.
Vlada se hvalila i gospodarskom diplomacijom?
– Velika magla, priča bez koristi.
Trpi li naša vanjska politika zbog ambicija ministrice dr. Vesne Pusić da postane glavna tajnica UN-a?
– Kakva vanjska politika, takva tzv. kampanja za glavnu tajnicu UN-a.
Diplomatski debakl uoči mimohoda
Ovih dana je objavljen troškovnik vojnog mimohoda, no vi ostajete pri svojim zamjerkama?
– To je sada iza nas. Ali kada već pitate, sam mimohod je izgledao vrlo lijepo, bilo je to dostojanstveno, na ponos cijele Hrvatske. Da, bili smo kritični, i to zbog samog motiva i “diplomatske” pripreme mimohoda. I bili smo u pravu. Prvo, sada hrvatska javnost zna da je mimohod upriličen zato da predsjednik Vlade izbjegne suočavanje s pukom u Kninu dan poslije. I drugo, trebalo je puno prije nego što je to Vlada razglasila diplomatski “ispitati” hoće li uistinu na mimohodu sudjelovati savezničke postrojbe koje su bile pozvane. Hrvatska je na kraju doživjela debakl na diplomatskom planu, pače i cerekanje, ismijavanje iz Srbije.
Moglo se ići drugim putem, organizirati međunarodnu konferenciju gdje bi Hrvatska istaknula važnost “Oluje” za nas u Hrvatskoj, ali i na europskom i svjetskom planu zbog sprječavanja mogućega genocida u Bihaću i omogućavanja postizanja primirja u BiH. Zbog kratkovidnog i amaterskog postupanja propuštena je šansa da se značenje “Oluje” dugoročno na svjetskom i europskom planu valorizira. Ipak je to bila 20. obljetnica.
Jedino Karamarku sigurna pozicija
Vaše ime se spominje u spekulacijama o sastavu moguće nove Vlade?
– Sada imamo pred sobom zadatak pobijediti na izborima, osigurati komotnu većinu kako bismo mogli od prvog dana biti efikasni u podizanju Hrvatske na noge, u provedbi gospodarskih promjena. Hrvatski ljudi su napokon zaslužili živjeti bolje i kvalitetnije. To je cilj HDZ-a i naših partnera koji želimo, koji moramo ostvariti.
A što se pozicija tiče, zasad je samo jedna pozicija sigurna, to je ona predsjednika Vlade, a ona će po logici stvari pripasti predsjedniku najveće stranke naše koalicije, predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku.
HRVOJE PRNJAK/SLOBODNA DALMACIJA
