SVAKA JE VLAST SMEĆE!

Svjetski kapital zahtjeva strukturne reforme u RH. Traži li jeftinu državu, kakvu svi trebamo? “Nismo htjeli otpustiti 30.000 ljudi i smanjiti plaće” – pravda se Zoran Milanović.

{jathumbnail off}Zapravo je svima nama na grbaču natovario tisuće novih jalovih zaposlenika iz stranačke pričuve. 

Milanović neće preživjeti Sudnji dan

Zlobnici bi rekli, blefirali su sa čišćenjem smeća i završili u smeću. Milanović je morao zaboraviti zimske radosti i provoditi više vremena sa svim tim skupim stranim savjetnicima, koje uludo plaćamo. Najedanput govori mekše, kao da je operirao usne. Bojim se da je sve ovo obmana. Vlada je vjerojatno s vodećim svjetskim agencijama za kreditni rejting dogovorila dramatičan pad boniteta Hrvatske da tako dobije pokriće za rušenje postojećeg Zakona o radu u smislu lakšeg otpuštanja zaposlenika. Istovremeno banke imaju pokriće za povećanje kamata na već plasirane kredite. U psihozi Sudnjeg dana i totalnog raspada Hrvatske, Vlada može činiti što ju je volja. Ekonomski analitičar Velimir Šonje veli da sve podsjeća na 2009. i dogovor Rohatinskog i Vlade kojim je smanjena obvezna pričuva banaka i oslobođena velika količina novca. HNB ne smije ponovno dati novac niti ovakvim bankama niti ovakvoj državi! Država će sebe pokriti novim izravnim i posrednim nametima, a privatni sektor tone još dublje. Vlada neće pozvati MMF jer ne želi nikome prepustiti komad vlasti. Davor Pavuna predlaže da Vlada provede islandski “reset”: izbrisati dugove, nacionalizirati banke i pokrenuti tako rasterećenu zemlju.

Dvije Hrvatske

Pokazalo se da smo skloni paralelnim linijama zapovijedanja, interesnim klapama, tajnim vladama, paradržavama u državi i različitim zakulisnim igrama. Uvijek smo imali dvije Hrvatske. Njihovu državu represije i lopovluka i našu Hrvatsku ljudskog dostojanstva. Možemo li u Lijepoj Našoj otvoreno formirati dvije paralelne hrvatske države, pod takozvanim “konfliktnim” pravom? Vrijeme je da hrvatske općine proglase autonomiju! Zajedno s našim realnim sektorom! Sve unutar nove jeftinije države. Neka državni činovnici, lažni branitelji, lažni partizani, stranačke lijenčine i nametnici svih vrsta ostanu nekakva izdvojena Republika Hrvatska, koja treba preuzeti državni dug koji je stvorila, a realan sektor, radni ljudi i branitelji mogu formirati Realnu Hrvatsku, koja treba preuzeti kontrolu nad nacionalnim resursima i servisirati dugove privatnih poduzeća. Neka se gamad Republike Hrvatske primi konkretnog posla! Moja je prognoza da bi u takvoj Republici Hrvatskoj do kraja godine zavlada glad. Pojavu kanibalizma primijetili smo i u sadašnjoj vladi. Naravno da bi štakori s Dedinja pokušali kroz kanalizaciju provaliti u našu Realnu Hrvatsku, ali tu moramo postaviti zdravu zaštitu. Umjesto lustracija, treba provesti deratizaciju!

Stranačko udomljavanje ruši Hrvatsku

Vlada nastupa demagoški, jer zapravo nema zakonsku osnovu za otpuštanje zaposlenika na neodređeno vrijeme, u državnoj administraciji i javnim poduzećima. Nikako nije smjela dodatno zaposliti stranačke zombije, po sramotnom principu podjele izbornog

Comm Party Hosting

plijena. Već su postojale parazitske mješovite postave HDZ-SDP sa “liberalnim” pojačanjima. SDP je 2000. “smaknuo” samo izvanstranačke osobe i one žešće HDZ-ovce, koji su se svrstali uz Ivića Pašalića. Na pozicijama premijera i predsjednika nismo imali niti jednog ekonomskog stručnjaka! Svakome od njih fućkalo se za naš boljitak – bitno je vladati. Aktualna postava značajno je doprinijela da u četiri godine izgubimo više od 150.000 radnih mjesta, dok se broj zaposlenih u državnoj administraciji i javnim poduzećima stalno povećava.

Zaboravljamo da se deficit javnih poduzeća ne prikazuje unutar državnog deficita. Dakle, stanje je puno gore nego što ga daju uobičajeni pokazatelji. HŽ, Hrvatske šume i Hrvatske vode svoje gubitke krpaju proračunskim sredstvima! HŽ ima oko 13.000 zaposlenih s prosječnom plaćom preko 6.000 kuna. Hrvatske šume imaju oko 8.400 zaposlenih sa prosječnom plaćom preko 6.000 kuna. HEP zapošljava preko 9.000 djelatnika sa prosječnom plaćom iznad 10.000 kuna! Hrvatske autoceste imaju preko 2.500 zaposlenih sa prosječnom plaćom iznad 7.000 kuna, a Hrvatske ceste imaju oko 450 zaposlenika sa prosječnom plaćom preko 9.000 kuna. Jeftino da jeftinije ne može biti.

Kako je izveden najnoviji atentat na hrvatsko radništvo?

Bonitetna agencija S&P snizila je dugoročni rejting Hrvatskoj sa BBB- na BB+. Prebačeni smo u mračno lihvarsko crno tržište, koje obiluje tajnim operacijama, političkim i drugim nagodbama. Crne transakcije i crne garancije, sve na tragu jeftinog preuzimanja Hrvatske. Tražite kredit, a banka vam uzme dijete za taoca. Po tome znamo da se vraćamo u Srednji vijek. Ako vam je dijete na grbači, jednostavno ga predate plemiću za taoca. Nije isključena mogućnost da međunarodni utjerivači dugova navrate doma Zoranu Milanoviću, pa ga drugi dan vidite u Saboru sa šljivom na oku i sa operiranim usnama, mirnog i pripitomljenog. Naše državne obveznice proglašene su smećem – fondovi svojim statutima sebi zabranjuju kupovanje takvih obveznica. Potencijalni kupci naših obveznica tražit će veće kamate i veći skonto za pravovremeno prebacivanje sredstava. Agencije za kreditni rejting jesu smeće. Neki naš tupavi gastarbajter u S&P procjenjuje da Hrvatska ne posjeduje ekonomsku fleksibilnost i političke(!) mogućnosti za održavanje “investicijskog” boniteta: nedovoljne strukturne i fiskalne prilagodbe, nedovoljne devizne i fiskalne pričuve, nefleksibilno tržište radne snage, niski udjel zaposlenih u stanovništvu, nikakva konkurentnost i divljanje interesnih skupina.

“S neto inozemnim dugom gotovo dvostruko većim od godišnjeg priljeva na tekućem računu plaćanja sa inozemstvom, hrvatska dužnička pozicija je zabrinjavajuća… Ekonomija će i dalje jako ovisiti o inozemnom financiranju kako bi se refinancirale velike obveze prema inozemstvu.” S&P upozorava na povećanje plaća u državnom sektoru, povećanje socijalne potpore, kao i na činjenicu da se proračunska konsolidacija oslanja na brže ubiranje prihoda umjesto na smanjenje rashoda. Agencija S&P ignorira hvalisanje Vlade da

O banksterskom riziku: Banke u Slo – $70 mil gubitka i 3.5% kamata, u Cro -$700 mil. dobitka i 7% kamata s ‘obecanjem’ na gore!

je javna potrošnja pala za 5 milijardi kuna. Negdje između redaka u priopćenju S&P visi preporuka da smanjenje javne potrošnje treba provesti tako da ne smanjujemo uvoz automobila i druge robe iza koje stoji zapadni kapital! Priopćenje agencije S&P zapravo je kompilacija izjava naših ekonomskih analitičara – dojam je da S&P namjerno pogoršava situaciju. Agencije za kreditni rejting najprije štite banke i njihovu/svoju dobit.

Hrvatski laburisti već mjesecima upozoravaju Vladu da se prestane zaduživati u inozemstvu u stranoj valuti i da pokrene realni sektor zaduživanjem u zemlji u kunama. Dragutin Lesar je na Županijskom sudu u Zagrebu podnio kaznenu prijavu protiv premijera Zorana Milanovića zbog nepoštivanja Zakona o upravljanju državnom imovinom i osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo nesavjesnog rada u službi. Lesar je upozorio kako Vlada odlukom o prodaji Hrvatske poštanske banke, Croatia osiguranja i davanjem autocesta u koncesiju na 30 godina, krši Zakon o upravljanju državnom imovinom. Napomenuo je da su na popisu državne imovine 63 tvrtke, 97 ustanova, zemljište, šume i vode.

Bankama paše pad kreditnog rejtinga Hrvatske

Kada kod nas ponestane novca za podmirenje dugova, strani kapital zahtijeva hitnu privatizaciju. Slavko Linić je tijekom predizborne kampanje obećavao kontrolu banaka, pa i porez na kamate, a onda je sve poduzeo da bankama osigura lagodan život, uz servisiranje dugova države prema bankama kroz naš novi trošak. Svaki trgovac na zagrebačkom Dolcu zna da povećanje poreza provode samo dobro stojeće ekonomije, koje tako jednostavno namaknu sredstva za nove razvojne projekte – Linić je povećao PDV na 25% (preračunata petina zapravo je četvrtina!) u jednoj preopterećenoj ekonomiji, koja se raspala, u jednoj zemlji koju zahvaća totalna depresija. Linić je posijao novi strah s porezom na nekretnine i tako ugušio prodaju stanova i građevinski sektor. Zar je zaista sva tajna u tome da su stanovi skupi? Sve cijene rastu, a cijene stanova trebale bi padati? Zašto? Stižu kupci iz EU! Banke ne gube ništa, jer će veće novce isisati kroz kredite za automobile, koji direktno namiruju snažnije svjetske ekonomije.

Iako se priča da je prestala otplata gotovo 40 posto kredita koji su plasirani u građevinske tvrtke, Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ, veli da je kriva predodžba u Javnosti da banke sjede na stanovima i kućama. “Viši PDV smanjio je osobnu potrošnju, a rast cijena struje i plina nije pojačao efikasnost.” Ponekad se pitam jesu li Milanović, Linić i Čačić bili tolike neznalice ili je riječ o lošim namjerama glede budućnosti i opstanka Hrvatske? Mi zapravo ne znamo tko vodi RH od osnutka do danas. “Kada se vozite od Cavtata prema Dubrovniku, prepoznajete koji su objekti državni. Razrušeni su i napušteni.” Naravno da koalicija Kukuriku nije autonomna i da svaka nova vladajuća garnitura u RH dolazi kroz različite nagodbe sa svjetskim centrima moći.

Nova imperija je Jersey

‘Offshore hazard’ … Jersey is ‘a society with no checks and balances, run by an oligarchy’

Čudno je da Britanija lagodno živi sa izuzetno velikim dugom, a Hrvatska ide na bubanj s nižom zaduženošću. Britanski kapital prilagodio se novim okolnostima – proveo je formacijsku prilagodbu. Kapital je dobio totalnu slobodu u poreznim oazama tipa Jersey – kanalski otok uz obalu Normandije, gdje je sve izvan nadzora ECB. Jersey je posjed britanske krune, ali ne ulazi u EU, niti podliježe kontrolnim mehanizmima EU. U međunarodnom poslovanju za honorar(!) ga zastupa Foreign Office! U slučaju vojne ugroze Jersey brani Britanija! “The Code of Conduct Group” garantira vam povjerljivost dokumentacije i onoga što kažete. Domaćin kapitala postaje offshore otok izvan epikontinentalnog pojasa morske obale države kojoj državnopravno ili vlasnički pripada.

Hrvatska praktično pripada Eurozoni, koja će u konačnici svoje probleme rješavati kroz inflaciju, pa u tome smislu nema potrebe da HNB provede dodatnu devalvaciju kune u ovome trenutku, kad se proizvodnja raspala. Rast eura i švicarca dotukao bi dužnike banaka s deviznom klauzulom. Stanovi su svaki dan jeftiniji samom činjenicom da im je cijena izražena u eurima i kunama. Nekakvo poticanje izvoza kroz niži tečaj kune možemo provesti samo usporedo sa snažnim i brzim investicijama u realni sektor, odnosno u proizvodnju. Ali, tko će osmisliti i provesti projekte? “Naši” ministri nemaju nikakvo operativno iskustvo. Vlada namjerava prodati HPB i Croatia osiguranje za dvije milijarde kuna, koje je mogla uštedjeti na desetak načina. Toliko će potrošiti za saniranje štete zbog promjene našeg kreditnog rejtinga.

Jeli prihvatljivo vezati svoju vanjsku politiku za SAD, a financijski se usidriti u Eurozonu, vezanjem kune na euro. Pridruživanje EU u formi američkog satelita u najmanju je ruku nepristojno, pa je veliko pitanje kako će u konačnici reagirati Njemačka. Naravno da je vrijeme da se glede sudbine otkačimo od Berlina, da se uključimo u anglo-američke asocijacije, ali to znači da unutar EU ne trebamo ući u Eurozonu i da kunu moramo osloniti na dolar, koji više oscilira i potiče investicije. Hrvati moraju konačno shvatiti da autonomna Njemačka ne postoji. Obnovljena je sa stranim kapitalom i pod stranim vlasništvom, pa je to najvjerojatniji razlog da treći svjetski rat u Europi postaje besmislen, da do njega već nije došlo, iako je na Balkanu generiran prihvatljiv povod za novi svjetski sukob.

Tvrtko Dolić/tvrtkodolic.bloger.hr

 

Odgovori

Skip to content